Na očuvanju života na kopnu studenti Sveučilišta Sjever najviše su aktivni na Odjelima Logistike i održive mobilnosti te Zaštite okoliša, reciklaže i ambalaže. Prijediplomski i diplomski studij Logistike i održive mobilnosti je interdisciplinaran te je koncipiran na području tehničkih i društvenih znanosti. Studij stavlja naglasak na održive modove transporta/prijevoza/prometa, poticanje pješačenja i vožnje bicikala te uporabu javnog/masovnog prometa, ali i automatiziranim/robotskim sustavima u skladištenju. Tako potiče studente i okolinu na ekonomičan i jednak pristup za sve sudionike u prometu. Na prijediplomskom studiju Zaštite okoliša, recikliranja i ambalaže stječu se znanja i vještine iz zelenih tehnologija i energije, menadžmenta okoliša, monitoringa i inspekcije okoliša, te laboratorijskog istraživanja. Uz nastavu na kolegijima studente se podučava izvođenju rješenja iz zaštite okoliša, recikliranja i inženjerstva ambalaže te se razvija kritička svijest o okolišu. Nakon završetka studija studenti će biti osposobljeni strateški promišljati, moći će procjenjivati kvalitetu i primjenjivati znanja vezana za napredne tehnike ekologije i prerade materijala te projektiranja i oblikovanja ekološko prihvatljive ambalaže.

Unutar svojih znanstveno-istraživačkih projekata koje financira Sveučilište, nastavnici doprinose očuvanju života na kopnu. Neke od istraživačkih tema su „Primjena metoda umjetne inteligencije za evaluaciju procesa i korištenja obnovljivih izvora energije”, „Digitalni blizanci i pametni gradovi”, „Energetska i konstrukcijska optimizacija niskoakumulativnih objekata s energetskim sustavom korištenja zelene energije”.

U sklopu Sveučilišnog centra u Koprivnici, zasađen je voćnjak, a studenti Prehrambene tehnologije zaduženi su da brinu o voćnjaku. Na kraju studija, a uz znanje stečeno na studiju, studenti moraju od voćki koje uzgoje napraviti zdravstveno ispravan prehrambeni proizvod. Osim toga, studenti su sadnjom novih stabala isti voćnjak revitalizirali te su uz donaciju komposta od Komunalnog poduzeća Komunalac d. o. o. osigurali podlogu za dobar rast voćaka i još jednom pokazali svoju društvenu odgovornost.

Osim studenata na navedenim studijima, znanja o ekologiji i očuvanju života na zemlji u temama završnih radova često obrađuju i studenti ekonomije, dizajna, poslovanja i menadžmenta. Stečena znanja nerijetko prenose na svoje završne i diplomske radove pa su pojedine teme obrađivale standarde ekološke poljoprivredne proizvodnje, ekološke aspekte parkiranja automobila, urbani uzgoj, cikloturizam, ekološke automobile, energetsku obnovu i dr.

Sveučilište u oba centra razvrstava otpad, pa su u tu svrhu postavljene kante za razvrstavanje otpada u svakoj zgradi i kontejneri za razvrstavanje otpada na vanjskom prostoru Sveučilišta. Također, na cijelom kampusu u Sveučilišnom centru Varaždin, kao i u Sveučilišnom centru Koprivnica postavljena je LED rasvjeta, a ispred Sveučilišnog centra u Varaždinu postavljena je i solarna klupa za punjenje mobilnih telefona.

Sveučilište podupire očuvanje vodenog svijeta kao jednog od ključnih ciljeva održivog razvoja. Kroz istraživanja, projekte i edukaciju, Sveučilište nastoji osvijestiti studente o važnosti zaštite vodenih ekosustava.

Na različitim odjelima postoje aktivni kolegiji koji studentima daju znanja o zaštiti vode, ali s time i života u vodi, kao što su Zaštita okoliša, Razvoj modela složenih sustava u zaštiti okoliša, Okoliš i održiv razvoj, Ekologija i ambalaža, Hidrologija, Vodoopskrba i odvodnja, Zaštita i pročišćivanje voda, Vodni sustavi, Ekotoksikologija, Zaštita okoliša i prirode.

Osim na kolegijima studenti stječu znanja i terenskom nastavom, pa je jedna odrađena u suradnji Odjela za geodeziju i geomatiku te Odjela za graditeljstvo Sveučilišta Sjever, a odrađena su i zajednička terenska istraživanja rijeke Plitvice. Od rezultata istraživanja, nastavnici s Odjela graditeljstvo uz studenticu su izradili poglavlje u knjizi „Improving the Procedure for River Flow Measurement and Mapping: Case Study River Plitvica, Croatia”. Poglavlje je nastalo u sklopu potpore Sveučilišta Sjever pod nazivom „Potencijal vodotoka za proizvodnju električne energije iz malih hidroelektrana”. Iz iste potpore objavljeno je poglavlje „River Flow Analysis – It Is So Easy, but It Isn't”. Ovakva istraživanja unapređuju razumijevanje vodenih resursa i ekosustava, što pridonosi boljem upravljanju vodotokovima i očuvanju prirodnog okoliša. Mogu se primijeniti na druge rijeke i druga područja, čime se dodatno širi znanstveni doprinos u globalnim naporima za očuvanje vodenih resursa u skladu s ciljevima održivog razvoja.

Sveučilište Sjever u suorganizaciji s Varaždinskom županijom obilježilo je Međunarodni dan rijeke Drave. Biosfera Mura – Drava – Dunav je jedini rezervat biosfere u svijetu koji se proteže kroz pet država i najveći je u Europi. Uz rijeku Dravu obitava 200 vrsta ptica, a najpoznatija je po bogatom ribljem fondu.

Nastavnici Odjela za fizioterapiju proučavali su ljekovite čimbenike te su u sklopu prve Europske GREEN konferencije izložili temu „Ljekoviti čimbenici mora – lokalni ili globalni resurs?”.

Sveučilište svake godine daje potpore znanstvenim istraživanjima te je jedna od tema iz potpora, a vezana uz vodene resurse, bila Statistička kontrola fizikalno-kemijske kvalitete vode rijeka s naglaskom na teške metale, na kojoj je radilo šest znanstvenika sa Sveučilišta.

Nadalje, održano je i pozvano predavanje na stručnom prijediplomskom studiju Graditeljstva u sklopu kolegija Hidrogradnja na kojem je studentima prikazan sustav hidroelektrana i akumulacija HE Sjever na rijeci Dravi, uz analizu utjecaja na okoliš.

Da studenti prepoznaju važnost očuvanja vode i vodenog svijeta, vidljivo je i po tome što su dali svoj doprinos Drava Art Biennale, na temu „Nestanak vode: apokalipsa ili prilika?”. Studenti su dali vizualni identitet obuhvaćajući teme biennala kao što su ekološki problemi poplava, nestanak vode, zaštita okoliša i ekosustava.

Na Sveučilištu Sjever aktivno se promiče očuvanje klime i održiv razvoj, što je jedan od ključnih ciljeva održivog razvoja. Osim kolegija kao što su Zaštita okoliša, Okoliš i održiv razvoj, Ekologija i ambalaža, Energetska učinkovitost, Industrija i zaštita okoliša, Obnovljivi izvori energije, Postupci recikliranja materijala, Ekološki i energetski dizajn proizvoda, Zakoni i propisi u zaštiti okoliša i ambalaži, Upravljanje otpadnim tvarima, Inženjerstvo okoliša i upravljanje i dr., na kojima studenti aktivno stječu znanja u okviru ove misije, održano je i nekoliko važnih događaja koji potiču svijest o klimatskim promjenama i njihovom utjecaju na okoliš.

Jedan od istaknutijih događaja je održavanje međunarodne konferencije u sklopu Sveučilišta Sjever, na kojoj su sudjelovali istaknuti znanstvenici iz 12 zemalja te raspravljali o problematici hrane i klimatskih promjena.

Studenti medijskog dizajna sudjelovali su u dizajnu prvog hrvatskog Klimatskog rječnika koji razjašnjava pojmove poput globalnog zatopljenja, migracija, Pariškog sporazuma i drugih, a služi kao edukativan alat za podizanje svijesti o klimatskim pitanjima među širom javnosti.

U organizaciji Sveučilišta Sjever i Američkog društva za mikrobiologiju održan je simpozij naziva „Pet minuta do dvanaest: razumijevanje isprepletenosti zaraznih bolesti, javnog zdravstva i održivosti okoliša u kontekstu klimatskih promjena” koji je obuhvatio teme razumijevanja klimatskih promjena na globalnoj i nacionalnoj razini te mikrobiologija i zarazne bolesti kroz prizmu klimatskih promjena. Na simpoziju su prisustvovali stručnjaci, znanstvenici i istraživači iz navedenog područja te studenti Sveučilišta, ali je hibridan model održavanja omogućio uključivanje međunarodnih eksperata i šire javnosti.

Jedno od javnih predavanja, prvenstveno namijenjeno studentima prijediplomskog studija Zaštita okoliša, recikliranje i ambalaža te diplomskog studija Ambalaža, recikliranje i zaštita okoliša, održao je poznati stručnjak u polju geografije i zaštite okoliša. Predavanje je bilo primjereno i srednjoškolskoj populaciji te široj javnosti, a tema predavanja je bila „Geografski aspekti klimatskih promjena i specifičnosti zaštite okoliša u Hrvatskoj“. Na predavanju je  poseban naglasak stavljen na zelenu transformaciju obrazovanja u Hrvatskoj sukladno zelenoj tranziciji Europske unije i geografskom položaju Hrvatske.

Sve zgrade Sveučilišta energetski su obnovljene. Zgrade u Sveučilišnom centru Koprivnica imaju energetske certifikate A+, A i B razine. Zbog energetske obnove dviju zgrada, Sveučilište štedi oko 20.000 EUR godišnje, što je ušteda od gotovo 50 % u odnosu na stanje prije obnove.

U cilju odgovorne potrošnje i proizvodnje Sveučilište educira studente na odjelu Zaštite okoliša, recikliranja i ambalaže, koji se educiraju za rad u poslovima zaštite okoliša, recikliranja i dizajniranja te proizvodnje ekološki prihvatljive ambalaže. Kroz niz drugih smjerova studenti se također educiraju za odgovornu potrošnju i proizvodnju kroz nastavu na kolegijima kao što su Energetska učinkovitost, Ekološki i energetski dizajn proizvoda, Obnovljivi izvori energije, Zaštita okoliša, Fizika zgrade i energetska učinkovitost itd.

Grad Koprivnica prepoznaje potrebu edukacije iz područja odgovorne proizvodnje i potrošnje, pa je osigurao stipendije za studente prijediplomskih studija Zaštite okoliša, recikliranja i ambalaže te Logistike i održive mobilnosti.

Odjel za strojarstvo Sveučilišta Sjever jedan je od suorganizatora MATRIB 2023 – Materials, Tribology, Recycling na kojoj su glavne teme industrijska ekologija, reciklaža, materijali u civilnom inženjerstvu, metalurgija, materijali u grafičkoj industriji, zaštitni materijali itd.

Na diplomskom studiju Ambalaža, recikliranje i zaštita okoliša održano je predavanje pod nazivom „Primjena modularne robotske stanice u pakiranju proizvoda” koje je fokus stavilo na robotsku aplikaciju s pomoću koje se mogu podržati procesi proizvodnje, montaže i pakiranja proizvoda.

Studenti elektrotehnike i mehatronike aktivno su sudjelovali na pet radionica na InnovaMare akademiji. Teme predavanja su bile iz područja obnovljivih izvora, očuvanja okoliša, podvodne robotike i senzorike, a nakon predavanja sudjelovali su na radionicama za rješenje održivog problema morske tehnologije kao što su smanjenje zagađenja, očuvanje koraljnih grebena ili prevelik izlov ribe.

Sveučilište Sjever član je Partnerskih vijeća gradova Varaždina i grada Koprivnice, Varaždinske županije, Koprivničko-križevačke županije te malog urbanog područja grada Koprivnice. Kroz svoje članstvo u vijećima pridonosi izradi i usvajanju ključnih strategija za razvoj lokalnih zajednica. Partnersko vijeće djeluje kao savjetodavno tijelo za utvrđivanje zajedničkih razvojnih prioriteta te predlaganje i praćenje strateških projekata u pojedinom područuju.

Sveučilišni centar Koprivnica mjesto je nulte emisije CO₂ što je vidljivo iz Akcijskog plana održivog ekonomskog razvitka. U tu su svrhu oko kampusa postavljeni znakovi koji označavaju da je ulaz na kampus dozvoljen isključivo električnim vozilima. Sveučilište kao službeno vozilo ima električni automobil, a oko oba sveučilišna centra dostupne su punionice za električne automobile. Nadalje, ispred UNIN2 zgrade u Sveučilišnom centru Varaždin, nalazi se pametna klupa koja je opremljena solarnim panelom i punionicama za laptope i mobitele. Sva rasvjeta unutar Sveučilišta i na vanjskim prostorima Sveučilišta je LED rasvjeta što dodatno doprinosi održivosti.

Grad Varaždin poznat je po svojoj tradiciji vožnje biciklom te je cijeli grad pokriven biciklističkim stazama, a na Sveučilištu se nalazi više od sto parkirnih mjesta za bicikle. Osim toga, u sklopu Sveučilišnog centra Koprivnica, a u suradnji s Gradom Koprivnicom, za studente su dostupni električni bicikli. Kako bi se smanjilo korištenje automobila, u Sveučilišnom centru Koprivnica i Sveučilišnom centru Varaždin, studenti imaju mogućnost gradskog prijevoza te ih gradski autobusi voze do samog Sveučilišta.

Odjel za logistiku i održivu mobilnost Sveučilišta Sjever je uz Pomorski fakultet u Rijeci organizator međunarodne znanstveno-stručne konferencije Sustainable Transport SuTra koja je prvi put održana u Opatiji, okupila je više od 250 znanstvenika i stručnjaka, te gospodarstvenike i ljude iz javne uprave s područja cijele Europe. Konferencija obrađuje teme održive mobilnosti, prijelaz na čišću, zeleniju i pametniju mobilnost te povećanje povezanosti željeznica, unutarnjih plovnih putova, uvođenje punionica te alternativnih infrastruktura za punjenje goriva. Fokus u 2022. godini je bio na održivoj urbanoj mobilnosti.

S ciljem podizanja svijesti o održivoj mobilnosti u svijetu se svake godine obilježava Europski tjedan mobilnosti i u tom periodu oko 3000 mjesta i gradova potiče promjenu ponašanja u korist aktivne mobilnosti. Ove je godine Sveučilište Sjever s Odjelom za logistiku i održivu mobilnost bilo uključeno u organizaciju Europskog tjedna mobilnosti u suradnji s Gradom Ludbregom i Savezom za željeznicu. U panel-diskusiji na temu „Kako štedimo (pogonsku) energiju i krećemo se ludbreškom regijom?” sudjelovali su nastavnici Sveučilišta.

Sveučilište Sjever jedan je od partnera projekta Rail4Regions kojem je u fokusu teretni prijevoz putnika i bolje spajanje regija na koridore tako da se što bolje iskoristi željeznica i time stvore preduvjeti za razvoj. Projekt će predložiti strateški dokument kojeg će moći usvojiti sve regije iz kojih dolaze partneri koji sudjeluju u projektu. U projektu sudjeluje 12 partnera iz devet zemalja. U sklopu projekta održana je radionica na temu izazova i prepreka multimodalnih rješenja te vizija multimodalnosti na području sjeverne Hrvatske. Među sudionicima su bili predstavnici Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, jedinica regionalnih i lokalnih samouprava, željezničkih prijevoznika, gospodarstvenika i udruga.

U sklopu Tjedna karijera u Sveučilišnom centru Koprivnica održala se panel-diskusija na temu „Razvoj logistike i održivog prometa kao ključ razvoja zajednica – ili zašto će svi trebati inženjere održive mobilnosti i logistike”. Sudionici panela bili su stručnjaci iz područja održivog prometa i logistike koji su pred studentima i gostima dali svoje viđenje održivog upravljanja prometom i logističkog menadžmenta.

Samo neki od kolegija koji se aktivno izvode na Sveučilištu, a dotiču se teme održivih gradova i zajednica su Prostorno planiranje i urbanizam, Urbana prometna infrastruktura, Planovi održive urbane mobilnosti, Održiva regionalna i urbana mobilnost, Upravljanje prometnim sustavima u urbanim sredinama, Pametni gradovi i urbana logistika, Organizacija prometa u mirovanju u urbanim sredinama, Regionalni i urbani javni prijevoz putnika, Upravljanje gradovima i urbana ekonomika.

Studenti strojarstva posjetili su tvrtke Končar – električna vozila u Zagrebu i tvrtku Klimaoprema d. o. o. u Samoboru. U tvrtki Končar – električna vozila studenti su se upoznali s vlakovima i tramvajima koji su razvijeni u samoj tvrtki te s projektima modernizacije. U tvrtki Klimaoprema d. o. o. su studentima predstavljena tamo razvijena inovacijska rješenja i proizvodi, u dijelovima čistih soba za farmaceutsku industriju, medicinu itd., konstrukcijski HVAC projekti te istraživački dio simuliranja i modeliranja strujanja zraka i medija u njihovim proizvodnim rješenjima i projektima.

Na Sveučilištu Sjever su aktivna tri umjetnička studija, Prijediplomski studij Medijskog dizajna, Diplomski studij Medijskog dizajna te Prijediplomski studij Glazba i mediji. Studentima umjetničkih studija omogućava se pohađanje kolegija usko povezanih sa suvremenim medijskim dizajnom, medijskom industrijom te okružjem u kojem medijski dizajneri djeluju kako bi usvajali znanja i vještine iz umjetničkog područja i njegovih različitih aspekata intenzivnim radom na nastavi, domaćim radom i radnim iskustvom kroz razne prakse. Među glavnim ciljevima je poticanje inovativnosti i otvorenosti studenata prema suvremenim umjetničkim i znanstvenim spoznajama, kreativnosti i samostalnom djelovanju u praktičnom radu te stjecanje znanja i vještina. Za kreativno izražavanje studenata, u Sveučilišnom centru Koprivnica dostupni su umjetnički atelje i galerija. Također, Sveučilište surađuje i s Gradskim muzejom Varaždin, Hrvatskim filmskim savezom i Hrvatskim narodnim kazalištem u Varaždinu.

Kako bi se upoznali s gradom u kojem studiraju, studenti Komunikologije, medija i novinarstva te studenti Medijskog dizajna, pod motom „Upoznajte grad u kojem studirate“ i pod pokroviteljstvom Studentskog centra Varaždin, obišli su znamenitosti Koprivnice. Osim panoramskog  razgleda grada autobusom, posjetili su Muzej prehrane Podravke, Galeriju Koprivnica i Galeriju Mijo Kovačić, a pješice su obišli crkve, gradski park i gradske trgove.

Studenti studija u umjetničkom području redovito sudjeluju na brojnim manifestacijama, a posebno treba istaknuti Zagreb Design Week i Izložbu hrvatskog dizajna gdje je predstavljen veliki broj radova studenata i profesora s Odjela medijski dizajn. Povodom Noći knjige, u suradnji Knjižnice i čitaonice „Fran Galović” Koprivnica i Studija Medijskog dizajna Sveučilišta Sjever, postavljena je izložba studentskih radova – knjiga, plakata, fotografija i videosadržaja pod nazivom „Umjetnička inteligencija”. U suradnji s FUNK klubom (Forum udruga nezavisne kulture) i podršku Studentskog zbora, studenti završne godine prijediplomskog studija otvorili su studentsku izložbu „Pt1 1pt”. Studenti Odsjeka glazba i mediji sudjelovali su na predavanju Yamahinog sustava učenja glazbe koji se zasniva na principima da ne postoje nemuzikalne osobe, samo neotkriveni talenti te na radionici Scarlattissimo.

Produkcija studenata Odsjeka za glazbu i medije održana je u Velikoj koncertnoj dvorani Glazbene škole u Varaždinu koja je bila otvorena za javnost, a ulaz je bio slobodan. Projekt Kultura u fokusu fotografski je natječaj koji se organizira uz potporu Sveučilišta Sjever, u sklopu kojeg je nastala monografija Kultura u fokusu, koju su dizajnirali studenti.

Umjetnička aktivnost profesora Odjela za umjetničke studije vidljiva je kroz samostalne izložbe i dobivene nagrade, a u nastavku su samo neke od njih. Pročelnik odjela Multimedije Sveučilišta Sjever otvorio je samostalnu izložbu „Letters” u Kuli stražarnici Starog grada u Varaždinu. Akademski slikar i profesor na Sveučilištu Sjever izložio je svoje radove na temu „Rastakanje” u Galeriji Koprivnica. Profesor Odjela za komunikologiju, medije i novinarstvo dobitnik je nagrade „Vjekoslav Klaić” za popularizaciju povijesti koja mu je uručena na Festivalu povijesti Kliofest u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu. Profesor Odjela za umjetnost sudjelovao je na međunarodnim festivalima vizualnih umjetnosti i filmskim festivalima na kojima je predstavljen njegov dugometražni igrani film ILLYRICVM. U sklopu projekta Dobro ugođena edukacija, financiranog sredstvima Europske unije iz Erasmus+ programa, pročelnik Odsjeka za glazbu i medije sudjelovao je kao jedan od autora digitalnog priručnika koji predstavlja značajnu inovaciju u edukaciji učitelja glazbe u Hrvatskoj. Pročelnik je također sudjelovao na Međunarodnoj ljetnoj školi Academia Musicae Labacensis kao umjetnički suradnik te je održao i koncert.

Sveučilište Sjever predano radi na smanjenju nejednakosti među studentima i zaposlenicima kroz različite inicijative i politike koje osiguravaju jednake prilike za sve. Stipendijama, posebice onima namijenjenima studentima slabijeg imovinskog statusa, ali i kroz mentorsku podršku, Sveučilište nastoji pomoći studentima iz socijalno osjetljivih skupina kako bi svima omogućilo jednaku dostupnost obrazovanja. Nadalje, Sveučilište promovira raznolikost i inkluzivnost unutar akademske zajednice, čime se stvara podržavajuće okruženje u kojemu se svi studenti i zaposlenici mogu profesionalno i osobno razvijati, neovisno o njihovim individualnim razlikama.

Sveučilište Sjever je usvojilo Plan rodne ravnopravnosti koji je usklađen sa Strategijom za rodnu ravnopravnost 2020. – 2025. Europske unije, uzimajući u obzir postojeću strukturu Sveučilišta i postojeće pravne akte osobito u sferi zapošljavanja. Plan uključuje mjere i aktivnosti koje će pridonijeti ispunjenju navedene Strategije. Cilj plana je borba protiv svake diskriminacije među zaposlenicima, vanjskim suradnicima i studentima Sveučilišta Sjever bez obzira na njihov spol, rasu, etničku pripadnost, nacionalno podrijetlo, jezik, vjeru, uvjerenja, funkcionalne sposobnosti, seksualnu orijentaciju, rodni identitet i dob.

U sklopu Sveučilišta djeluje Odjel za razvoj karijera (alumni), potporu studentima i cjeloživotno učenje u kojem je zaposlena osoba koja je koordinator i podrška studentima s invaliditetom, te je ona ujedno i Gestalt psihoterapeut. Također, koordinatorica je i osoba s invaliditetom, stoga vrlo dobro poznaje potrebe osjetljivih skupina i svi joj se mogu obratiti u Ured ili putem e-pošte i telefona. Dokaz da Sveučilište brine o osobama s invaliditetom je i to što je sva infrastruktura prilagođena njihovim potrebama. Stoga, sve zgrade Sveučilišta imaju pristupne rampe za osobe s invaliditetom, posebno naznačene oznake za slijepe osobe, prilagođene dvorane, sanitarni prostor i lift namijenjen osobama s invaliditetom. Nadalje, u sklopu Sveučilišta su i posebno označena parkirna mjesta samo za osobe s invaliditetom, a u zgrade Sveučilišta je dozvoljen ulazak i psima vodičima.

Dva najvažnija akta kojima Sveučilište promiče načela i vrijednosti te kojima su zagarantirana prava svih pojedinaca, poštovanje svake osobe i njezinog dostojanstva jesu Etički kodeks i Pravilnik o radu. Svi članovi sveučilišne zajednice dužni su se ponašati prema načelima jednakosti i pravednosti te im nije dopušten niti jedan oblik diskriminacije, zlostavljanja ili uznemiravanja. Osim navedena dva akta, svi zaposlenici moraju se pridržavati Pravilnika o stegovnoj i materijalnoj odgovornosti zaposlenika i zaštiti imovine Sveučilišta, dok se studenti moraju pridržavati Pravilnika o stegovnoj odgovornosti studenata. Oba pravilnika jasno naglašavaju koju odgovornost imaju zaposlenici, a koju studenti te su za prekršaje, previđene kasne koje su unutar istih također raspisane.

Sukladno Odluci o uvjetima napredovanja, visini školarine i načinu plaćanja školarine za više godine prijediplomskih i diplomskih studija u akademskoj godini 2022./2023. redoviti studenti s utvrđenim 60 %-tnim i većim tjelesnim oštećenjem i studenti koji dolaze iz sustava alternativne skrbi koji su stekli najmanje 30 ECTS bodova, ne participiraju u cijeni školarine prilikom upisa, odnosno višu godinu upisuju bez plaćanja školarine, dok izvanredni studenti participiraju u cijeni školarine 50 % od ukupnog iznosa školarine.

U sklopu Studentskog zbora djeluje studentski pravobranitelj koji je odabran većinom glasova iz članova Skupštine Studentskog zbora. Studentski pravobranitelj prima pritužbe koje se odnose na njihova prava, savjetuje studente o načinu ostvarivanja prava, brine o zakonitosti provedbi izbora te izvršava druge obaveze koje proizlaze iz Statuta Studentskog zbora i Zakona o studentskom zboru i drugim studentskim organizacijama.

Još jedan od načina borbe protiv nejednakosti kroz obrazovanje je uključivanje studenata u kolegije kao što su Društveno odgovorno poslovanje, Komunikacija i socijalna inkluzija, Rodni stereotipi i novinarstvo, Pristup osobama s invaliditetom, Komunikacija s ranjivim skupinama.

U cilju suradničkog i iskustvenog učenja, održavaju se edukativne radionice, pa je primjerice održana radionica kako bi se studente dodatno senzibiliziralo o obilježjima likovnog izričaja osoba s invaliditetom. Dvije radionice su održane s volonterima i predstavnicima društvenog poduzeća KopriVITA, u sklopu Udruge „Bolje sutra”. Volonteri s Odjela prehrambene tehnologije sudjelovali su na manifestaciji „Božićna bajka” tijekom koje su prikupljali sredstva za podizanje kvalitete života osoba s invaliditetom koja su uručili Udruzi osoba s invaliditetom „Bolje sutra”.

U okviru projekta „Petica za prihvaćanje različitosti” koji je sufinanciralo Ministarstvo znanosti i obrazovanja, studenti Sveučilišta Sjever sudjelovali su u radionici „Pomaknimo granice prihvaćanja” tijekom koje su sudjelovali u praktičnoj vježbi komunikacije i ophođenja s osobama s oštećenjima vida, a približen im je i način komunikacije s osobama različitih vrsta tjelesnih oštećenja. U sklopu ZnakoFesta, studenti Odjela sestrinstva sudjelovali su na predavanju „Prepoznaj HZJ kad ga (ne) vidiš” čime im je približen znakovni jezik i upoznalo ih se sa zajednicom osoba s oštećenjem sluha. Odjeli sestrinstva i fizioterapije godinama uspješno surađuju s Hrvatskim savezom gluhoslijepih osoba Dodir, a ovo je samo jedno u nizu uspješnih predavanja održanih u suradnji s navedenim savezom.