Studenti Sveučilišta Sjever uključili su se u akciji #StudentiPomazu, u sklopu koje je proizvedeno više od 2000 zaštitnih vizira koji su već u upotrebi u bolnicama širom Hrvatske. Viziri koji štite lica medicinskog osoblja u borbi protiv korona virusa nastali su ispisom na 3D printerima.
„Smart-up :)“ mlin studenata strojarstva Sveučilišta Sjever
Marko Gotal, Ana-Marie Pintarić, Zoran Majcen, Nikola Delić i Edi Vlašić imena su koja možda čujete po prvi puta, ali zasigurno ne i zadnji. Oni svi su redom studenti 2. godine diplomskog studija strojarstva Sveučilišta Sjever, ujedno i prva generacija studenata diplomskog studija koji je na Sveučilištu Sjever s izvođenjem krenuo ak. godine 2018./2019. godine. Naime, Ana-Marie, Marko, Zoran, Nikola i Edi pod mentorstvom izv.prof.dr.sc. Svena Maričića;, čine tim koji je u okviru kolegija Prototipno 3D modeliranje pokazao kako se znanje stečeno tijekom studija može realizirati u gotov proizvod. Od studenata koji su upisali ovaj kolegij, pet najhrabrijih odlučilo je materijalizirati svoju studentsku ideju te ju uobličiti u start-up projekt pod nazivom "Smart up :)".
Pa o čemu se radi? Smart-up :) je zapravo prototip drevne, vjerojatno kod mlađih generacija i pomalo zaboravljene igre – popularno zvane „Mlin“. Smart-up je igra - projekt, nadasve inovativan, koristan i zanimljiv skupinama od najmlađe dobi pa sve do onih najstarijih.
Cijenjene studentice i studenti, zaposlenici i vanjski suradnici na Sveučilištu Sjever!
Kako smo uslijed aktualne pandemije virusa COVID-19 rad svih na Sveučilištu Sjever (zaposlenika, vanjskih suradnika i studenata) usmjerili na rad od kuće, to otvara novi horizont mogućnosti za zlonamjerne napadače čiji je je cilj kompromitacija institucionalnog informacijskog sustava. Priloženi dokument donosi pregled rizika rada od kuće, ali i nekoliko preporuka koje na jednostavan način svode te rizike na minimalnu i prihvatljivu razinu. Treba imati u vidu da, u situacijama rada od kuće, svako privatno okruženje postaje dio institucionalne strukture i kao karika u lancu utječe na cjelokupnu sigurnost naše ustanove organizacije. Stoga molimo sve korisnike našeg informacijskog sustava da prouče navedene preporuke koje mogu značajno umanjiti rizike od potencijalne kompromitacije vaših računala, a posljedično i čitavog informacijskog sustava Sveučilišta Sjever kojemu pristupate iz kućnog okruženja.
U svrhu osiguranja kontinuiteta u izvođenju nastave, a s obzirom na aktualno epidemiološko stanje u RH i obustave kontaktne nastave na Sveučilištu Sjever od 14. ožujka 2020., na svim Odjelima i Odsjecima Sveučilišta pristupilo se prilagodbi u izvođenju nastave na daljinu (online).
Za uspjeh na tržištu rada, prehrambenim tehnolozima važno je da posjeduju širok spektar znanja o preradi sirovina u konačne proizvode. Zato smo na Sveučilištu Sjever, po uzoru na neka velika svjetska Sveučilišta poput Yalea, odlučili primijeniti sveobuhvatan pristup uzgoju i preradi hrane koristeći voćnjak ispred Sveučilišnog centra Koprivnica. Ovaj projekt provodit će profesori i studenti Prehrambene tehnologije, a započeo je obrezivanjem voćnjaka 9. ožujka, u skladu s biodinamičkim sjetvenim kalendarom. Znanje o pravilnom obrezivanju voćke studentima su prenijeli Pavao Kovačić i Zdenka Horvatić, vlasnici OPG Kovačić, mjesta s najviše različitih sorti jabuka u ovom dijelu Europe. Brigu o voćnjaku koja je započela obrezivanjem voćnjaka studenti će nastaviti do kraja studija, tako da će svaki student imati određeno drvo o kojemu vodi brigu. Nakon studija Prehrambene tehnologije, studenti će biti naoružani znanjima iz različitih tehnologija i moći će pripremiti širok spektar prehrambenih proizvoda od navedenih voćaka, stoga je jedan od ciljeva ovog projekta da studenti prije diplome pripreme neki prehrambeni proizvod koji će biti potpuno zdravstveno ispravan od vremena branja plodova do njihove promocije.
Dan otvorenih vrata u Sveučilišnom centru Koprivnica na Sveučilištu Sjever već je tradicionalna manifestacija, a u četvrtak, 12. ožujka 2020., opet je privukao pozornost srednjoškolaca i njihovih nastavnika te roditelja i građana. Potencijalni su se studenti od prijepodneva pa do 18 sati mogli u koprivničkom Kampusu uvjeriti kako Sveučilište funkcionira i u kakvim uvjetima radi te upoznati sa svim preddiplomskim i diplomskim studijima na odjelima Komunikologija, mediji i novinarstvo; Ambalaža, recikliranje i zaštita okoliša; Logistika i održiva mobilnost, Prehrambena tehnologija, Medijski dizajn te Poslovanje i menadžment.
Posjetitelji su, osim zanimljivog programa koji je za njih priređen, mogli iz prve ruke saznati sve što ih zanima o pojedinim odjelima Sveučilišta, pogledati i razne prezentacije te u nastavnoj zgradi razgledati prostore i predavaonice. Na taj su se način uvjerili da Sveučilište Sjever raspolaže suvremenom opremom, često i iznad hrvatskih visokoškolskih standarda, ali i posjetiti njima posebno zanimljiv tonski studio, likovni atelje, redakciju studentskog portala Pressedan i ostale prostorije sa specifičnom opremom, kao i predavaonice koje tehnološki omogućuju sve oblike nastave.
Sada već tradicionalno, treću godinu za redom, na Sveučilištu Sjever u Varaždinu u organizaciji Hrvatske komore primalja PV Varaždinske županije i u suradnji sa doulom Antonelom Brajković Cesar (Centar za prirodnu trudnoću, porod i roditeljstvo), 7. ožujka 2020. godine održan je stručni skup na temu "Utjecaj iskustva porođaja na dojenje."
Obzirom da je ova godina proglašena Međunarodnom godinom sestara i primalja, Hrvatska komora primalja predstavlja je cjelokupnun kampanju „Upoznaj primalje“ a upravo je ovim stručnim skupom službeno započela navedena kampanja. Predavačice na skupu bile sueminentne stručnjakinje s područja dojenja.
Detaljne dojmove s održanog stručnog skupa možete pročitati u nastavku:
Uz mnoga odlična predavanja valja istaknuti predavanja izv. prof.dr.sc. Anite Pavičić Bošnjak,dr.med.,IBCLC koja je otvorila skup predavanjem:"Mikrobiom majčinog mlijeka - zašto je važan?". Sudionici su mogli naučiti razliku između mirkobiote i mikrobioma, te zašto su oni važni za cijeli djetetov život, važnost neometanog kontakta koža na kožu neposredno nakon poroda u rađaoni, dojenje unutar sat vremena nakon porođaja, kolostrum i isključivo dojenje do šest mjeseci života djeteta. Svaki obrok zamjenskim mlijekom poremeti ravnotežu mikrobiota u probavnom sustavu, a za oporavak crijevne flore od samo jedne bočice zamjenskog mlijeka bit će potrebno dva tjedna, saznanja su koja svakoga navedu na dobro promišljanje. Također, profesorica nam je predstavila projekt Banke humanog mlijeka koja je pokrenuta i otvorena u Zagrebu krajem 2019.godine, te važnost hranjenja humanim mlijekom kao prvim izborom ukoliko novorođenče ne može biti direktno hranjeno mjačinim mlijekom.
Isto je tako važna svaka kap kolostruma, koji ima ulogu imunološke zaštite za cijeli život. Potrebno se je onda zapitati čini li se u rodilištima dobro djeci, ukoliko već prvi dan života "dobre sestre koje brinu o djeci" donose bočice i na taj način "pomažu" majkama?!
U mnogim je predavanjima naglašavan kontakt koža na kožu u prvom satu nakon porođaja, i različite prakse u lokalnim rodilištima gdje se u većini slučajeva taj kontakt ometa prvom opskrbom novorođenčeta, tj. prekida se zlatni sat već nakon nekoliko minuta radi administrativnih i papiroloških praksi (mjerenje težine i duljine djeteta), a znamo koliko je to štetno za osjetljivo novorođenče.
Naglašeno je koje porodne prakse negativno, a koje pozitivno utječu na dojenje. I kada znamo da rađanje bez osobe koju žena odabere za podršku i pratnju, stalno ležanje u krevetu za vrijeme trudova, uskraćivanje tekućine i hrane tijekom poroda, otvaranje venskog puta bez indikacije, kontinuirani CTG u fiziološkom porođaju negativno utječe na dojenje, pitanje je da li smo tom novorođenčetu dali najbolje što smo mogli ne mijenjanjem ustaljene prakse ili uvođenjem novih zabrana u rodilišta? Također, čuli smo izvrsno predavanje o tome kako porođaj carskim rezom izgleda kod nas i kako prakse u operacijskog sali mogu utjecati na uspostavu dojenja ili ga omesti.
Često su spominjane različite informacije koje žene dobivaju od primalja i sestara u rađaoni, rodilištu i patronažnih sestara, što sve dovodi do prekida dojenja i posezanja za bočicom. Naglašavana je potreba kvalitetne edukacija trudnica prije porođaja. Osim teorije, trudnice bi na tečaju trebalo podučiti i vještinama, npr. kako će prihvatiti dijete za dojenje, koji položaji postoje, kako dijete treba prihvatiti bradavicu i sl., što mnoge ne znaju. Na postojećim tečajevima za trudnice se najviše pažnje posvećuje porođaju, a o dojenju se nedostatno govori pa bi to, smatra većina učesnica skupa, trebalo promijeniti. Pokazalo se da su u dojenju uspjele gotovo isključivo žene koje su uložile jako puno truda u edukaciju o dojenju prije poroda, imale i organizirale sebi krug podrške te podržavajuće partnere - istaknule su i zaključile doule, koje su također uključene u lokalnoj zajednici i provode puno vremena sa trudnicama.
U diskusiji je naglašeno da je primalja premalo zastupljena u edukaciji trudnica te da bi njena uloga u trudničkim tečajevima na svim nivoima trebala biti veća. Posebno je naglašena nedostatna edukacija zdravstvenog osoblja o dojenju i pomoći ženama kod dojenja. Kao veliki problem u premalom postotku dojenja navode se različite informacije od sestara na odjelu babinjača, ali i patronažnih sestara kad žena dođe kući. Informacije koje žene dobivaju nisu ujednačene, svaka sestra daje drugačiju informaciju, nema prave podrške okoline i žene prečesto posežu za bočicom. Slijedeći problem koji je istaknut je radno vrijeme patronažnih sestara od ponedjeljka do petka od 07-15. Van radnog vremena, vikendom i praznikom nije dostupna patronažna sestra, pa ako žena nema adekvatnu podršku ili novac da si plati osobu koja će joj pomoći premostiti probleme, najvjerojatnije će završiti s mastitisom i prestati dojiti. Vrlo interesantna je bila diskusija primalje iz Slovenije koja je rekla da je kod njih zbog istih problema zakonski uređeno da patronažna sestra mora 30% radnog vremena odraditi popodne, a imaju i dežurstva vikendom.
Kroz nekoliko predavanja u poslijepodnevnom dijelu susreli smo se sa nesrazmjernim informacijama od onoga što smo čuli da su statistike iz rodilišta, gdje većina rodilja bude otpuštena kući "sa uspostavljenom laktacijom" (97% i više), a već nakon 3-6 mjeseci iza poroda, postotak dojene djece u RH je drastično malen (do 20%). Pokazale su to ankete na razini RH koje su provedene u ovu svrhu o važnosti edukacije o dojenju prije poroda i o tome zašto žene u RH prestaju dojiti te kakvo je mišljenje o dojenju u javnosti. Rezultati su se pokazali kao vrlo porazni.
Cijelu priču zaokružili smo vrlo korisnim predavanjima majki laikinja o realnim potrebama i nedostatcima te mitovima i istinama kojima smo okruženi, te prednostima koje nam prilikom dojenja mogu pružiti nosiljke i nošenje djece.
Pitamo se gdje je nastao problem, gdje se griješi, što možemo i što bismo trebali promijeniti?
- uvesti sustavnu i ujednačenu edukaciju za sve zdravstvene djelatnike koji rade sa trudnicama, rodiljama i babinjačama o dojenju, te ju redovito obnavljati
- uvesti kvalitetniji nadzor i kontrolu nad praksama koje se provode u rodilištima, a vezane su uz podršku dojenju i samo dojenje da bi se izbjegle ovakve kontradiktorne situacije kakve rodilje prijavljuju
- apelirati patronažu da, koliko im to organizacijske mogućnosti dozvoljavaju, organiziraju patronažnu službu da bude dostupnija korisnicama i u popodnevnim satima, nedjeljom i blagdanom
- aktivnije uključiti primalje u lokalnu zajednicu i edukaciju trudnica, te u patronažnu službu
- međusobno djelovati i umrežavati se u lokalnim zajednicama (primalje, patronažne sestre, savjetnice za dojenje, doule, majke laikinje koje pomažu oko dojenja...)
- organizirati i voditi osmišljenje i tematske Grupe za podršku dojenju za trudnice još u vrijeme trudnoće (jer je teško postići koristan efekt tek "nakon" poroda) te da to budu mjesta gdje će mlade buduće majke moći vidjeti druge žene kako doje (što se također ispostavilo kao jedan od gorućih problema)
- osmisliti koristan letak/ brošuru sa najosnovnijim kontaktima i podacima o osobama u lokalnoj zajednici koje mogu pomoći majci kada dođe kući iz rodilišta oko problema sa dojenjem i dati to svakoj majci prilikom otpusta iz rodilišta
- promicati dojenje u javnosti kao fiziološku potrebu i nešto posve normalno i prirodno (provoditi akcije na javnim mjestima, lokalima i sl.)
- raditi na razbijanju kulturoloških uvjerenja i mentaliteta, koji nanose mnogo više štete nego koristi i za majku i za dijete.
Skup je, nakon plodne diskusije i prijedloga upućenih zdravstvenim djelatnicima za poboljšanje dojenja kod nas, završen u 17. sati.
Erika Spirić, bacc.obc.
Antonela Brajković Cesar, certificirana doula "
