Kao autori vizualnog identiteta, na ovogodišnju temu “Nestanak vode: apokalipsa ili prilika?” odlučili smo dati vlastiti odgovor, slično kako su to učinili i autori umjetnici, ali s ciljem da pokušamo obuhvatiti sve što ovogodišnji biennale problematizira. Od ekološkog problema poplava s jedne, do potpunog nestanka vode s druge strane, postavlja se ključno pitanje – što bi bilo da vode nestane i kako u tom slučaju izgleda svijet koji nas okružuje?, istaknuli su studenti Medijskog dizajna Nadja Orkić i Denis Jakupi.

Drava Art Biennale u organizaciji Muzeja grada Koprivnice grupna je izložba za umjetnike koji tematiku propituju putem različitih medija i nekoliko perspektiva: od radova s političkim podtekstom do onih sa snažnom metafizičkom dimenzijom. Od prve izložbe Drava art annale Koprivnica, održane 2003. godine, pa s početkom Drava Art Biennala 2013. godine, ovaj projekt povezuje umjetnike, galerije, muzeje i druge institucije u gradovima smještenima uz rijeku Dravu i u širem panonskom prostoru. Kroz dosadašnjih pet izdanja DAB se osvrnuo na problem vode kao osnovnog ljudskog prava i političkog pitanja; kao agensa oblikovanja urbaniteta grada; kao važnog čimbenika za razvoj industrije u gradovima, ali i kao načelo univerzalnog i vječnog kretanja neprestanim mijenjanjem oblika i važan faktor u održavanju psihofizičkog balansa pojedinca/društva/sustava.

Ovogodišnje izdanje postavilo je pitanje „Nestanak vode – apokalipsa ili prilika?“ na koje su odgovor dali i studenti Medijskoj dizajna Sveučilišta Sjever Nadja Orkić i Denis Jakupi kroz svoje rješenje vizualnog identiteta. Koja je bila njihova ideja, što su svojim vizualnim rješenjem poručili kao i važnost ovakvog iskustva za njih otkrili su nam u razgovoru.

Kao autori vizualnog identiteta, na ovogodišnju temu “Nestanak vode: apokalipsa ili prilika?” odlučili smo dati vlastiti odgovor, slično kako su to učinili i autori umjetnici, ali s ciljem da pokušamo obuhvatiti sve što ovogodišnji biennale problematizira. Od ekološkog problema poplava s jedne, do potpunog nestanka vode s druge strane, postavlja se ključno pitanje – što bi bilo da vode nestane i kako u tom slučaju izgleda svijet koji nas okružuje?

Glavni vizual, proizašao upravo iz tih ekstrema (poplava i suša), nastao je kroz eksperimentiranje s 2D grafikama u kojima smo pokušali spojiti grafizam vode i suhe zemlje, koji su zapravo vrlo slični ako ih malo bolje pogledamo. Nastali hibrid smo kasnije transformirali u 3D model, dajući mu pješčanu teksturu s mjestimičnim plavkastim momentima, kako bi bolje dočarali našu viziju apokaliptične, futurističke strukture svijeta u kojem je postojanje vode upitno. Kustosica Helena Kušenić istaknula je kako rješenje u sebi spaja glavne postulate DAB-a koji uključuju: suvremenost u oblikovanju i izričaju; inovativnost, kreativnost i pomak od ustaljenog i očekivanog; vezanost uz lokalno, ali značenjski univerzalno.

Nadja, koliko Vam je tema izložbe osobno bliska i zanimljiva?

Mislim da je općenita ideja biennala, koji kroz varijacije na temu svake godine propituje zaštitu okoliša, ekosustava i vode kao političke kategorije, nešto što bi nam svima moralo biti blisko, jer je voda jedan od osnovnih uvjeta života. Iako o njoj ovisimo, često ju uzimamo 'zdravo za gotovo'. Ipak, činjenica je da su nas naši obrasci ponašanja doveli do toga da život bez vode više nije toliko daleka i nezamisliva budućnost. S obzirom na to da bi nam ovakva ekološka katastrofa uskoro mogla stvarno 'pokucati na vrata', mislim da je važno da se umjetnici angažiraju oko ove teme i daju svoj odgovor. Isto je potaknulo i mene kao autora vizualnog identiteta da kreiram nešto što će privući širu publiku, a pogotovo mlade da se zainteresiraju i istraže više o temi.

Denis, smatrate li da ste svojim vizualnim identitetom približili temu široj publici?

Ova tema je od iznimne važnosti jer se dotiče budućnosti nas samih i kompletnog sustava kakvog poznajemo. Kroz vizualni identitet u kojoj će svako prepoznati da se radi o nečem na što ni sami nismo spremni, nastojali smo prenijeti osobnu perspektivu o nadolazećim vremenu i ujedno smatram da smo uspjeli zaintrigirati prolaznike svih generacija da posjete izložbu ovdje u Koprivnici i kasnije u još dva grada. Vrlo je bitno da se razmišlja o budućnosti umjesto da se ograničavamo na trenutak.

Koliko Vam ovo iskustvo za vrijeme studija doprinosi Vašem stručnom razvoju? Drugim riječima što nosite doma sa sobom sad kad je sve gotovo?

Ovakvo iskustvo za studente je stvarno jedinstvena prilika. Osim što smo proširili krug poznanstava i pokazali što možemo, naučili smo raditi s pravim klijentima, dok uz sebe još imamo mentore koji nam mogu pomoći ako naiđemo na bilo koji problem ili nedoumicu. Općenito, imati priliku raditi nešto javno i medijski popraćeno je u stručnoj karijeri za nas dizajnere važno, i zato smo zahvalni što smo ove godine dobili priliku raditi na ovom projektu.

Denis, u kojem pravcu se želite razvijati po završetku studija?

Kroz petogodišnje studiranje kojem uskoro dolazi kraj i uz paralelni rad u print studiju, omogućilo mi je da se u području grafičkog dizajna počnem osjećati ugodno, pa se iz tog razloga stvorila želja za istraživanjem novih područja i medijima kojima ću komunicirati. Trenutno eksperimentiram sa zvukom, slikom i tekstom, istražujući kako oni nastaju utjecajem vanjskih faktora. U budućnosti bih volio raditi grafički dizajn, ponajviše u kulturi, ali istovremeno surađivati s drugim ljudima na raznim eksperimentalnim projektima i stvarati vizuale koji ne moraju nužno biti od posebnog značaja, već se dobro zabaviti uz rad i prezentaciju istog.

Nadja, koje područje dizajna Vas najviše zanima i na kakvim projektima biste voljeli raditi?

Moj pravac je sve što mi je uzbudljivo i što radim kada se osjećam kreativno: grafički dizajn, fotografija, nakit, ponekad glazba ili nešto i meni nepredvidivo. Trenutno me na području dizajna najviše zanima dizajn knjiga, publikacija i vizualnih identiteta, ali i integracija drugih medija kao što su zvuk i fotografija u dizajn. Voljela bih raditi u području kulture i akademske zajednice, a svoju budućnost svakako vidim kako u dizajnerskoj tako i u umjetničkoj praksi.

Kakvo je Vaše iskustvo studiranja na Sveučilištu Sjever i na studiju Medijskog dizajna? Kada biste morali savjetovati mlade pred kojima je odluka o izboru fakulteta, koje biste razloge izdvojili za upis Medijskog dizajna na Sveučilištu Sjever?

Naše iskustvo na studiju Medijskog dizajna je jako pozitivno. Iako život u manjem gradu kao što je Koprivnica ima svoje mane i prednosti, što se fakulteta tiče, smatramo da je odličan izbor za one koji imaju širu lepezu interesa ili za one koji još nisu sasvim sigurni čime bi se točno htjeli baviti u budućnosti. Veliki plus je što su profesori stvarno pristupačni, i svatko tko se trudi i želi raditi više, imat će priliku za to. Fakultet je odlično opremljen, imamo super foto i tonski studio iz kojeg se uvijek može besplatno posuditi oprema, što financijski puno pomaže u realizaciji zadataka. U blizini fakulteta je i AK galerija te FUNK udruga za kulturu, gdje studenti samovoljno mogu održati izložbe, umjetnički buvljak, slušaonicu…Osim toga, atmosfera na fakultetu je podržavajuća, potiču se suradnja i zajedništvo, što dodatno obogaćuje iskustvo studiranja. Imamo priliku sudjelovati u različitim projektima koji nam omogućuju praktično primijeniti stečeno znanje.

Autor fotografija: Vilim Umičević