Važnost "terenske nastave"-studentske stručne ekskurzije
„Terenska nastava“ sve se više smatra važnim načinom visokoškolskog učenja, jer bolje će i u kraćem vremenu studenti i nastavnici moći razumjeti struku i/ili znanost, a posebno i prije svega studij graditeljstva.
Poznato je, da i na nekim studijima građevinarstva postoji zaseban predmet „Terenska nastava“, a na nekima postoji i više kolegija koji sadrže terensku nastavu. Usput je bitno odmah i naglasiti, jednako studentima kao i nastavnicima, da se ista pravovremeno ih planira. Studenti i nastavnici samostalno organiziraju terensku nastavu (jednodnevnu ili višednevnu), često nazivanu i „Studentska stručna ekskurzija“. Danas također prevladava mišljenje da je terenska nastava jedan od najvažnijih oblika nastave ovoga stoljeća, pa je treba kontinuirano sve više primjenjivati, a njezina posebna važnost i prednost vidljiva je u učenju tema iz tehnike, prirodoslovlja, povijesti, kulture, književnosti itd.
Za ostvarenje ciljeva terenske nastave prije svega su potrebni kompetentni nastavnici koji je i osmišljavanju tako da ta nastava bude čim sadržajnija. Dopunski ciljevi terenske nastave su upoznavanje i suradnja s lokalnom i širom zajednicom, no bitno je logično povezivanje teorije i prakse, primjena suvremenih i inovativnih oblika nastave, te sagledavanje stručno-znanstvenih tema, kao i povezivanje tema u skladu sa zahtjevima gospodarstva, opće širenje znanja, rad s terenskom opremom te na koncu sastavljanje izvješća o stvarnom terenskom radu, kao i neka druga stečena iskustva.
Prednosti terenske nastave su timski rad, bolje i brže međusobno upoznavanje, brže učenje i dugotrajnije pamćenje, eksperimentalno i istraživačko učenje na manje formalan način.Isto tako, ističe se upoznavanje i surađivanje s ostalima akterima terenske nastave, kako promatraju svoju povijest, a napose povijest graditeljstva, te se tako dobivaju ideje kako se odnositi prema svojoj baštini u sadašnjosti ali i u budućnosti, osobito kroz ideje, projekte i slično.
Kroz terensku nastavu sagledavaju se zadaci i problemi iz različitih grana graditeljstva, stječu mnoga iskustva iz studijskog programa, koja se često i dodatno oplemene s ostalim saznanjima. Zadaci za studente su: prepoznati, prikupiti, klasificirati, analizirati, usporediti, elaborirati, prezentirati relevantne teme i slično, na samom terenu, ali i poslije na predmetnoj nastavi.
Doprinos „Terenske nastave“ / „Studentske stručne ekskurzije“ u mnogočemu je korisno i za studente i za nastavnike da bolje, brže, uspješnije povezuju i ostale segmente visokog obrazovanja kao što su: nastava (predavanja, seminari, vježbe) seminarski radovi, stručna praksa, praktikum, laboratorij, završni i diplomski radovi, stručno – znanstveni radovi, stručni projekti, gospodarstvo kao mreža kroz koju se odražava opća životna kvaliteta.
Zadaci su studenata da elemente i pojave iz graditeljstva opisuju koristeći se glagolima kao što su: opservirati, definirati, opisati, grupirati, objasniti, dijagnosticirati, primijeniti, interpretirati, demonstrirati, skicirati, analizirati, razlikovati, kategorizirati, sastaviti, organizirati, osmisliti, procijeniti, preporučiti, vrednovati, zaključiti itd.
Poznato je da i strukovna društva redovito provode tzv. stručne ekskurzije, tj. stručne razglede nekih zanimljivih inženjerskih građevina i slično, s raznolikim sadržajem, a sve s istim ciljem, tj. sa spoznajnom svrhom, što to u konačnici rezultira podizanjem kvalitete u narednom razdoblju.
objavu pripremio prof. dr. sc. Božo Soldo, pročelnik Odjela za graditeljstvo
