Glazba je sveprisutna i svaki pojedinac ima pravo izraziti se glazbom
Studijski program Glazba i mediji u načelu je jedinstven u Hrvatskoj. Najsličniji je glazbenim pedagogijama na akademijama u Zagrebu, Osijeku, Puli i Splitu, no razlikuje se jer uključuje veći dio tehničkih predmeta i jednim dijelom napušta tradicionalnu paradigmu podučavanja glazbe i instrumenata, ističe v.d. pročelnika doc. mr. art. Ivan Batoš.
Glazba i mediji, sveučilišni je prijediplomski studij na Odjelu za umjetničke studije Sveučilišta Sjever koji je s provedbom započeo u akademskoj godini 2021./2022. To je novi, inovativan i interdisciplinaran pristup obrazovanju u odnosu na postojeće studije glazbene umjetnosti, a više o cijelom konceptu studija rekao nam je v.d. pročelnika doc. mr. art. Ivan Batoš.
Studij je pokrenut 2021. godine s idejom objedinjavanja tehničkih i umjetničkih karakteristika u obrazovanju. Jedna od ideja krenula je kroz tradiciju glazbenog života u Varaždinu kroz djelovanje Glazbene škole, koja je toliko postala jaka u jednom trenutku da je potreba za višim stupnjem obrazovanja bila nužna.
Neposredni zamašnjak je bilo i razdoblje pandemije kada je tehnologija silom prilika postala važan faktor u prijenosu znanja i vještina. U tom periodu glazbeno obrazovanje nije se najbolje snašlo i ovladavanje tehnologijom bilo je neophodno. Tada se vidjelo da je dio tih vještina, prvenstveno digitalna notografija, snimanje i obrada postao neophodnim i da mlade glazbenike moramo podučiti jer je važno da mi vladamo tehnologijom, a ne da tehnologija vlada nama.
Možemo reći da je ovaj studijski program jedinstven u Hrvatskoj, a najsličniji smjerovima glazbene pedagogije na srodnim visokoobrazovnim institucijama.
Često se studij glazbene pedagogije smatra utočištem neuspješnih instrumentalista, no mislim da se to može vrlo lijepo nadopunjavati, te smatram da nije istina da dobar učitelj nije dobar svirač i obrnuto. Mnogi učitelji mogu dati puno više u smislu prezentacije kada se ne bi bojali vlastitih grešaka koje bi mogle potkopati njihov autoritet. Na studiju Glazbe i medija prihvaćamo i one s nešto slabijim sviračkim kompetencijama, uz ideju da im tijekom studija te kompetencije razvijemo. Većina njih je klavir svirala kao sporedni predmet i zbog toga sam kontakt s instrumentom izaziva grč. Cilj je da im klavir postane alat putem kojeg se mogu izraziti i time savladavati ostale vještine koje su bitne za djelovanje u današnjem društvu.
Uz klavir, imaju li na studiju Glazbe i medija još neke instrumente koje moraju savladati?
Na studiju imaju obavezni predmet klavir kroz sve tri godine, a uz klavir imaju i tambure za koje nije uvjet predznanje. Također svi moraju proći i osnove pjevanja jer glas je instrument koji svi posjedujemo. Ono što ćemo pokušati napraviti jest stvaranje ansambla u kojem bi svaki od studenata mogao svirati instrument koji je svirao u svom prethodnom stupnju obrazovanja. Ovim putem bih pozvao i studente s drugih studija na Sveučilištu Sjever, koji imaju afinitet prema pjevanju, da se priključe u zbor koji je na studiju Glazbe i medija oformljen u vidu izbornog predmeta, no za sve ostale to može biti mjesto gdje će uživati u muziciranju.
Koji uvjet budući studenti moraju zadovoljiti kako bi upisali studij Glazbe i medija?
Osim položene osnovne razine državne mature imaju i prijemni ispit na kojem provjeravamo njihovu muzičku pismenost, od toga koliko je pristupnik u stanju zapisati ono što čuje, reproducirati ono što prvi puta vidi te kakvo je njegovo poznavanje teorije glazbe i osnova klavira. Nama je ideja da potičemo one ljude koji su završili srednju glazbenu školu ali ne žele više svirati instrument već se žele baviti širim aspektom glazbe ili ljude koji su jednom završili osnovnu glazbenu školu i sada odlučili da ipak žele ići u smjeru glazbe.
S obzirom na to da je ovo studij Glazbe i medija, na koji način su obuhvaćeni mediji u ovom programu?
Mediji su zastupljeni kroz kolegij Uvod u medije, a dio se odnosi i na audio produkciju i arhiviranje. Ono što mi poimamo medijima je upravo dio audio produkcije i obrade zvuka koja se pokušava definirati kao primijenjena. Naglasak stavljamo ne samo na snimanje već i kako ozvučiti animirani film ili određenu situaciju/scenu. Taj medijski dio se razvija u tijesnoj suradnji s glazbom. Kroz sam prijediplomski studij glazba je zastupljena nešto više, a ideja je da na diplomskoj razini, koju tek trebamo realizirati, fokus bude više na medijima.
Prva upisana generacija studenata ove je godine upisala 3. godinu prijediplomskog studija. Oni su sigurno jedni od interesenata za nastavak ovog studija.
Naša prva generacija studenata je jedna vrlo heterogena skupina, i po pitanju uzrasta, i po pitanju interesa kao i razine vještina. Volim reći da međusobno jedni od drugih učimo. Do sada smo nastojali osluškivati njihove ideje, želje i potrebe. To je mala skupina i razvila se određena povezanost među nastavnicima i studentima. Postoji jedna prijateljska atmosfera u kojoj im pokušavamo individualno pristupiti. Naravno, priželjkuju nastavak studija na diplomskoj razini, no to ovisi o nizu faktora.
Mogu li studij nastaviti na nekoj od srodnih visokoobrazovnih institucija?
Program je srodan, ali nije sličan. Konkretno, na Muzičkoj akademiji u Zagrebu ne mogu nastaviti jer je njihov studij integriran. Studenti po završetku studija mogu aplicirati na diplomske studije Sveučilišta Sjever, no trenutno su interesi naših studenata usmjereni više prema izražavanju glazbom. Imaju vrlo kvalitetnu edukaciju iz pedagoških predmeta, u čemu nam značajno pomažu kolege s Učiteljskog fakulteta u Zagrebu, te im se otvaraju vrata za zapošljavanje u osnovnoj općeobrazovnoj školi kao nastavnika Glazbene kulture.
Kakav je bio Vaš glazbeni put?
Kažu da sam se izražavao glazbom, ali zapravo glazba je bila osmišljavanje dnevnog ritma koji je moja mama zamislila za mene. Kako nisam bio talentiran za sport krenuo sam u Splitu na satove klavira kod časne sestre dominikanke Pavle Negovec, koja je inače rodom iz Radovana, iz Varaždinske županije. Time volim reći da se jedan krug zatvorio, jer ja podučavam u Varaždinu, a ona već preko 40 godina kontinuirano radi s djecom u Splitu. Njezin otvoreni pedagoški pristup dao mi je mogućnost da već u 2. ili 3. osnovne sviram na misi i u tom trenutku me naučila da ne razvijam strah od pogreške. Naučila me da nije toliko važno hoću li sve točno odsvirati već je puno važnije biti zajedno sa zborom uz kojeg sviram. Kasnije sam završio glazbenu školu u Splitu u klasi prof. Ivane Oreb, a potom Muzičku akademiju u Zagrebu. Nakon završetka Akademije sam shvatio da me najviše ispunjava sviranje u duetu i na tome sam gradio svoju karijeru. 20 godina sam radio kao umjetnički suradnik i svirao sa studentima javne nastupe, recitale, diplomske ispite. To me uvijek oduševljavalo. Bilo je teško otići s tog posla, ali s druge strane mi je drago pokušati iz ove perspektive utjecati na mlade naraštaje, poticati zajedništvo u glazbi što je najljepše od svega. To je jedan vid društvenog umrežavanja koji nam je svima potreban.
Vaša veza s Varaždinom seže i puno prije otvaranja studija Glazbe i medija.
Suradnju s Glazbenom školom u Varaždinu imao sam godinama u okviru Međunarodnog natjecanja puhača Woodwind and brass. Na natječaj Sveučilišta Sjever sam slučajno naišao i zaključio da je to dobra ideja i da je to nešto što bi mi moglo promijeniti perspektivu. Bio mi je izazov, sredina mi je bila poznata i veselila me prilika pokušati pokrenuti nešto novo.
Suradnja s Glazbenom školom Varaždin nastavljena je i ovdje. U njihovim prostorima održavamo dio nastave te koristimo instrumente Glazbene škole što nam je iznimno važno.
Uz sve dužnosti pročelnika, i dalje ste aktivni u glazbi i svom umjetničkom radu.
To je moj profesionalni put tako da i dalje aktivno sviram. No, u isto vrijeme imam mogućnost razvijati svoje ideje uz bezrezervnu podršku Uprave Sveučilišta Sjever i na tome sam neizmjerno zahvalan. Nedavno sam bio u Italiji na Sveučilištu u Teramu, kao pozvani sudionik 6. međunarodnog Foruma Gran Sasso gdje sam održao predavanje, a ujedno i predstavljao Sveučilište Sjever na konferenciji među izaslanicima iz brojnih europskih i afričkih sveučilišta i instituta.
I na kraju, imate li poruku za današnje mlade generacije te zašto biste im preporučili upravo Sveučilište Sjever?
Sveučilište Sjever bih preporučio zbog brige za studente jer osluškuje njihove potrebe i reagira na promjene koje se u društvu događaju. Upravo zato, pozivam mlade da iskoriste svoje potencijale. Glazba je svugdje prisutna. Važno je naučiti prepoznati njene prave vrijednosti jer svaki mladi čovjek ima pravo izraziti se glazbom.