Pročelnik Odjela za multimediju, izv. prof. art. dr. sc. Robert Geček grafički dizajn spojio je s umjetnošću koja ga je od djetinjstva privlačila. Danas uspješno vodi Odjel za multimediju Sveučilišta Sjever u čijem radu sudjeluje od samih početaka.

„Pokretanje Sveučilišta Sjever u našoj regiji bio je najveći iskorak u području obrazovanja u posljednjih sto godina, ne samo na razini Varaždinske županije nego i cijele Hrvatske. U ovom dijelu zemlje bio je jako mali postotak visokoobrazovanih ljudi, a oni su ključni čimbenik koji potiče razvoj svake sredine. Pred nama je još uvijek puno posla da dostignemo zadovoljavajući postotak visokoobrazovanog stanovništva, ali otvaranje mogućnosti za nastavak obrazovanja na Sveučilištu Sjever dobar je korak ka ostvarenju tog cilja“, ističe izv. prof. art. dr. sc. Robert Geček koji nam je otkrio kako je započeo njegov put u znanosti, što ga inspirira u umjetničkom izričaju i koju poruku ima za sve studente.

Diplomirali ste i doktorirali na Grafičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Kako je započeo vaš put u području dizajna i umjetnosti?

Imao sam veliku želju studirati medicinu ili farmaciju, ali moja kreativna strana odvukla me prema dizajnu. Uvijek sam volio slikati i kad sam čuo za Grafički fakultet, odlučio sam se za taj smjer. Moj umjetnički put započeo je sa slikarstvom, često sam slikao još u osnovnoj školi, bili su to apstraktni motivi interpretirani na neki moj način, a poslije sam tu likovnost dobro spojio s grafičkim dizajnom. Likovnost je bila dobra podloga za grafički dizajn i već na prvoj godini započeo sam sa svojim izričajem spajanjem umjetnosti i dizajna, kad je računalna grafika još bila u samim začecima. Tada nije bilo nikakvih programa, ničega što danas postoji. Već na drugoj godini otvorio sam vlastitu tvrtku i krenuo u poduzetničke vode.

Od umjetnosti preko poduzetništva do znanosti? Kakav je bio put?

Do znanosti sam došao na nagovor prijatelja. Vidio sam da se stvara nešto vrijedno i želio sam biti dio toga. U početku sam bio vanjski suradnik, a od 2012. isključivo sam ovdje, na Sveučilištu Sjever. Na samom početku razvoja preddiplomskog studija multimedije sudjelovao sam u dijelu nastave, a u stvaranje diplomskog studija kao dio tima koji je osmislio kurikulum bio sam potpuno uključen i studij je uspješno zaživio 2017. godine. Čim sam došao u kontakt sa studentima, bilo mi je vrlo ugodno raditi s njima, poticati njihovu kreativnost i pružati im slobodu da budu svoji i rade nešto drugačije.

Studij Multimedije mogli bismo nazvati, u neku ruku, jedinstvenim. Koje biste prednosti izdvojili ako bismo u kontekst stavili neke druge slične studije s drugih sveučilišta?

Bilo je sličnih pokušaja, no ono što nas izdvaja od drugih to su ljudi kod nas na Odjelu. Iznimno smo složna ekipa, spremna na brze reakcije u dosluhu s gospodarstvom. Tehnologija se mijenja i potrebno ju je pratiti. Kreativnost koju nastojimo pobuditi kod naših studenata svojim stručnim pristupom ukorak s tehnologijom i znanje koje ovdje stječu nemjerljivi su u usporedbi s bilo kojim drugim srodnim studijem. Zato mislim da je Sveučilište Sjever u tome u prednosti.

Koliko se nastavni proces u vašem području promijenio u usporedbi s vremenom kada ste vi studirali dizajn?

Današnje studiranje znatno je lakše jer studentima je sve dostupno. Informacije imaju na dlanu, doslovno. Mi nismo imali internet, dostupnost materijala bila je možda na razini od pet posto u odnosu na današnje vrijeme.

Znaju li to današnji studenti dobro iskoristiti?

Neki više, neki manje. Ali, općenito, dolaze nam sve bolje i bolje generacije studenata na multimediju. Popunjavamo kvote svake godine i vjerujem kako će taj studij uvijek imati velik broj zainteresiranih studenata. Dobar glas pročuo se, za studij znaju u svim dijelovima Hrvatske i pohađaju ga studenti iz cijele zemlje.

Kakva je situacija u vezi s pronalaskom posla u struci? Koliko je taj stručni kadar tražen na tržištu rada?

Kreativna industrija stalno raste, pogotovo industrija videoigara koja je nadmašila i filmsku i glazbenu industriju tako da je perspektiva studenata nakon fakulteta vrlo svijetla. Studenti se na studiju vrlo lako mogu usmjeriti u neko područje te kreativne industrije. Od dizajna, fotografije, oblikovanja zvuka, 3D modeliranja. Na diplomskom studiju uveli smo i kolegije na kojima se uči kako razviti videoigre. Mogu raditi na televiziji, na radiju, u tiskarama, kreativnim agencijama, web studijima, a čak su i u bolnicama potrebni stručnjaci multimedije jer tehnologije toliko napreduju. Za njihovo zaposlenje zaista nema ograničenja. Izbornim kolegijima studenti si oblikuju put studija što im daje dodatnu prednost te na osnovi afiniteta grade svoje područje interesa i rada.

Osim rada u znanosti i obrazovnom sustavu vrlo ste aktivni i u umjetničkom području. Što vas inspirira u vašem umjetničkom izričaju?

Cijeli život eksperimentiram s umjetnošću i dizajnom. Dizajn je grana koja me uvijek okupirala, prije mi je bila čista egzistencija, a sada gušt. Sada radim plakate za izložbe, vizualna rješenja za umjetnike, više me zanimaju umjetnički dizajnerski projekti i na tome u posljednje vrijeme dosta radim.

Iza vas je više izložbi, a zadnja, „Letters“, izazvala je velik interes publike. Kako je nastala ta izložba?

Primijetio sam da je na svakoj fotografiji negdje u pozadini neki broj ili slovo. Oko nas je sve puno natpisa i reklama, ali ljudi to čak više ni ne primjećuju. Pažnja ljudi svela se na sedam sekundi i tom izložbom pokušao sam potaknuti ljude da više promatraju svijet oko sebe. U svojem mobitelu imam oko 85 000 fotografija, probrao sam najbolje i pogledao ima li na njima neko slovo. Toj izložbi prethodila je izložba „Rio numbers“, na temu brojeva, jer uvijek kad putujem, mnogo fotografiram, tako sam fotografirajući motive s ulica Rio de Janeira primijetio da je sve puno brojeva. Ta izložba izazvala je veliko zanimanje studenata i na kraju sam im i podijelio slike s te izložbe. Nakon toga počeo sam primjećivati i slova na fotografijama i tako je nastala kolekcija radova s cijelom abecedom. Bila je to prva izložba radova kreiranih uz pomoć mobitela, fotografiranih, nacrtanih i produciranih mobitelom. Još jedan pristup u istraživanju neslućenih mogućnosti digitalnog doba – spoja tehnologije i umjetnosti. Zanimljivost je te serije slika da se kolekcija stalno širi, na putovanjima i dalje stvaram fotografije i nastavljam taj koncept.

Pridonosi li moderna tehnologija umjetnosti ili joj možda oduzima dio čarolije?

Meni tehnologije otvaraju dodatne mogućnosti za kreativnost. Mogu reći da sam pionir grafičke tehnologije i u tehnologiji uvijek pronalazim inspiraciju. Teško je povezati umjetnost i tehnologiju, ali ako se to uspije, rezultat je pun pogodak. I novi mobilni uređaj stvorio mi je još novih mogućnosti tako da i sada stvaram neke nove stvari i spajam umjetnost i tehnologiju, no to ću otkriti s novom izložbom.

Jeste li u radu sa studentima i kod njih pobudili interes za umjetnički izričaj u spoju dizajna i tehnologije?

Ima vrlo kreativnih studenata, koji imaju izrazito izraženu kreativnu stranu. Ima i onih koji su se počeli baviti nekim umjetničkim smjerom u području slikarstva i digitalne umjetnosti. U sklopu svojih predavanja uvijek ih nastojim potaknuti u tom smjeru. Svaka generacija ima izvrsnih pojedinaca i istaknutih kreativaca. I danas sam povezan s bivšim studentima, pratim njihov karijerni put i sretan sam što ih je zaista velik broj uspješnih u svom poslu.

Možemo li onda objediniti neke najvažnije razloge zašto biste nekom mladom čovjeku preporučili da svoj obrazovni put nastavi upravo na Sveučilištu Sjever?

Ako žele postati kreativni u učenju i daljnjem radu, neka upišu Sveučilište Sjever. Ovdje se promjene uvode vrlo brzo, pratimo one koje se događaju u struci. Mi smo na Multimediji, na primjer, prvi uveli praksu u zadnjem semestru. Na početku je bilo i otpora, ali pokazalo se kao pravo rješenje, jer naši studenti na praksi u tvrtkama zaista steknu izvrsne vještine i iskustvo i često se i zaposle u njima.

Kakva su iskustva suradnika iz gospodarstva kada je riječ o našim studentima?

Gospodarstvenici s kojima surađujemo vrlo su zadovoljni s kadrom koji izlazi sa Sveučilišta Sjever. Danas su neki naši studenti na vodećim pozicijama renomiranih kreativnih agencija. Neke tvrtke zaista su profitirale zapošljavanjem naših studenata i gledajući karijere naših bivših studenata, zaista sam zadovoljan i ponosan.

Za kraj, koja je životna mudrost kojom se i sami vodite, a koju biste podijelili sa studentima i mladim ljudima pred kojima je izgradnja karijere?

Moja je životna maksima da se nikad ne smijete prestati igrati. Dok se god igrate, i živite. Želja mi je studente uvijek poticati na eksperimentiranje. Budite znatiželjni, okružite se istomišljenicima, tada se rađaju kreativne ideje. Igrajte se, to je moja mantra!