Sveučilište Sjever kontinuirano radi na promoviranju ravnopravnosti i stvaranju jednakih prilika za sve zaposlenike i studente. Primjenjujući različite inicijative, pravila i projekte, Sveučilište osigurava okruženje koje podržava jednakost u obrazovanju, radu i napredovanju.

U dokumentima i aktima Sveučilište jasno naznačuje kako je nedopustiv svaki oblik diskriminacije. Etički kodeks Sveučilišta Sjever jasno ističe kako će Sveučilište kroz svoje aktivnosti poticati istinoljubivost, nepristranost, jednakost prilike, slobodnu i razboritu raspravu, otvorenost prema konstruktivnim promjenama, osobno dostojanstvo, poštivanje prava svih pojedinaca i trajnu izgradnju izvrsnosti. Također se unutar Temeljnih načela ističe kako Sveučilište svakom članu/članici zajednice treba osigurati poštivanje svih ljudskih prava i da treba poštivati život, integritet i dostojanstvo. Akademska sloboda zajamčena je Etičkim kodeksom i ona uključuje slobodu znanstvenog istraživanja i stvaralaštva, podučavanja, suradnje i udruživanja za sve članove sveučilišne zajednice. Na Sveučilištu je, člankom 9., zabranjeno svako uznemiravanje (posredno i neposredno) koje se temelji na religiji, etičnoj i nacionalnoj pripadnosti, jeziku, rasi, spolu, spolnoj orijentaciji, životnom stilu, imovinskom stanju, podrijetlu, obiteljskom i bračnom statusu, trudnoći, obiteljskim obvezama, godinama, invalidnosti, tjelesnom izgledu, političkom opredjeljenju i zdravstvenom stanju. Vidljivo je i da je cijeli Etički kodeks pisan u rodno neutralnom jeziku.

Pravilnikom o radu, od članka 68. do članka 76., jasno je naglašeno dostojanstvo radnika i zaštita od diskriminacije. U članku 68. navedeno je da je Sveučilište dužno zaštititi radnika od izravne ili neizravne diskriminacije na području rada i radnih uvjeta, uključujući kriterije za odabir i uvjete pri zapošljavanju, napredovanju, profesionalnom usmjeravanju, stručnom osposobljavanju i usavršavanju, te prekvalifikaciji. Također u stavku 3. istog članka definirano je kako će se dostojanstvo radnika štititi i od svakog oblika uznemiravanja, pa tako i spolnog.

Osim Etičkog kodeksa, Sveučilište je donijelo i Etički kodeks znanstvene djelatnosti u kojem također stoji poštivanje jednakosti. Primjerice, u članku 5. stoji kako će voditelji znanstveno-istraživačkih projekata osigurati jednake mogućnosti i uvjete za sve znanstvene suradnike te pravedan odnos prema svim suradnicima uključenima u projekt. Članak 6. Etičkog kodeksa znanstvene djelatnosti, jasno naznačuje kako se znanstvena istraživanja provode poštujući temeljna ljudska prava te da znanstvenici svojim aktivnostima moraju voditi brigu o sprečavanju diskriminacije bilo koje vrste, a posebno: etničkoj, kulturnoj, rodnoj, seksualnoj orijentaciji, religiji, jeziku, specifičnim zdravstvenim poteškoćama ili ekonomskom statusu. Nadalje, članak 3. Pravilnika o ocjenjivanju rada asistenata, poslijedoktoranada i mentora propisuje da se svi izrazi koji se rabe unutar navedenog Pravilnika, a imaju rodno značenje, koriste neutralno i odnose se na muški i ženski spol.

Senat Sveučilišta Sjever je 2022. godine, na osnovu Strategije za rodnu ravnopravnost 2020. –2025. donesene od strane Europske unije, napisao i usvojio Plan rodne ravnopravnosti koji pruža smjernice za postizanje spolne ravnopravnosti. Plan obuhvaća promicanje jednakosti u zapošljavanju i unapređenju žena, kao i osiguravanje jednakih uvjeta rada za sve zaposlenike, što uključuje jednake plaće za ista radna mjesta bez obzira na spol. Ova praksa regulirana je Pravilnikom o radu, koji jasno definira obvezu jednako vrednovanog rada za sve. Unutar Plana rodne ravnopravnosti postavljeno je pet ciljeva: 1. Rodna ravnopravnost u zapošljavanju i napredovanju u karijeri, 2. Integracija rodne dimenzije u istraživačke i nastavne sadržaje, 3. Ravnoteža spolova u vođenju i donošenju odluka, 4. Ravnoteža između poslovnog i privatnog života i organizacijska kultura, te 5. cilj, Mjere protiv rodno uvjetovanog nasilja, uključujući seksualno uznemiravanje.

Što se tiče broja zaposlenih, Sveučilište je 2022. godine imalo 275 zaposlenika od čega su 47 % činile žene, pa se može reći kako su žene i muškarci zastupljeni u podjednakom broju. Gledajući administrativno osoblje, od ukupno 53 zaposlenika u administrativnim i stručnim službama, njih 87 % čine žene, dok je na voditeljskim pozicijama u administrativnim službama i centrima zastupljeno 90 % žena. U suradničkim zvanjima, ukupno je zastupljeno 70 % žena, dok je u nastavnim zvanjima 50 % žena i 50 % muškaraca. U naslovno nastavnim zvanjima, zaposleno je 30 % žena.

Poticanje žena u znanosti, vidljivo je i kroz njihovu sve veću zastupljenost u istraživačkom prostoru gdje ravnopravno sudjeluju na mnogim konferencijama, te se profiliraju među najboljim istraživačima. Sveučilište je iznimno ponosno na to da je na 7. Međunarodnoj znanstvenoj konferenciji ToSee, rad na temu „The level of integration of Croatia producers in tourism cluster”, profesorica sa Sveučilišta Sjever nagrađena nagradom Best paper award.

Studenti Odjela odnosi s javnostima na kolegiju Komunikacija s ranjivim skupinama podižu svijest zajednice o individualnim razlikama, potrebama i vrijednosti svakog pojedinca te modela društvenog uključivanja i aktivnog angažmana u ciljanoj podršci pri ostvarivanju punih potencijala svakog pojedinca i njegovog htijenja da se osjeti dijelom zajednice. Također, u kolegiju se nastoji kritički sagledati plauzibilnost stvaranja društvenih/javnih prostora za pripadnike različitih marginalnih skupina kroz izražavanje osjećanja, perspektiva i izgradnju vlastitih identiteta. U okviru navedenog kolegija za studente su održane dvije radionice udruge osoba s invaliditetom „Bolje sutra”. Cilj ovakvih radionica je suradničko i iskustveno učenje, te dodatna senzibilizacija studenata o obilježjima likovnog izričaja osoba s invaliditetom, kao i afirmacija novih sustava vrijednosti na temelju primjera dobre prakse.

Na Sveučilištu se svake godine obilježava Dan crvenih haljina, u koji se uključuju nastavnici, ali i studenti volonteri, a sve kako bi se podigla svijest o moždanom udaru kod žena koji je još uvijek nedovoljno prepoznat, istražen i liječen.