Na Sveučilištu Sjever otvoren 16. bjelovarski salon fotografije “Šuma okom šumara”

Povodom obilježavanja Dana grada Koprivnice, u četvrtak 28. listopada 2021. godine, u izložbenom prostoru Sveučilišnog centra Koprivnica Sveučilišta Sjever, otvoren je 16. bjelovarski salon fotografija „Šuma okom šumara“ s međunarodnim sudjelovanjem.

Ovom događaju prisustvovali su i zamjenik župana Ratimir Ljubić koji je otvorio izložbu, pročelnik odsjeka za medijski dizajn Sveučilišta Sjever doc. art. dr.sc. Mario Periša-autor predgovora i likovnog postava, predsjednica Hrvatskog šumarskog društva ogranak Koprivnica Marina Juratović, predsjednica Hrvatskog šumarskog društva ogranak Bjelovar Martina Pavičić i direktor Turističke zajednice grada Koprivnice Renato Labazan. U ime Grada Koprivnice izložbi je prisustvovala pročelnica Upravnog odjela za društvene djelatnosti Ana Mlinarić, koja je se u ime gradonačelnika Mišela Jakšića, zahvalila organizatorima na edukativnoj i emotivnoj izložbi kojom je obogaćena proslava obilježavanja 665. rođendana Koprivnice.

U organizaciji Hrvatskog šumarskog društva ogranak Koprivnica i Sveučilišta Sjever izložba ostaje otvorena do 12. studenog 2021. godine.

Iz predgovora kataloga:

Okom šumara

Izložba fotografija „Šuma okom šumara“ prikazuje  zapažanja onih koji s ljubavlju svjedoče ono što vide, a to su  autori koje nazivamo amaterima, jer taj pojam  znači „djelovanje iz ljubavi“. Takav iskreni pristup motivima koji se skrivaju u šumama („ kad od šume ne vidimo drvo i od drveta ne vidimo šumu“)  sigurno otkriva i u prvi plan predstavlja  nepatvorenu i skrivenu ljepotu prirode, njen raskoš kroz sva godišnja doba, njenu floru i faunu u svim životnim ciklusima, začudnim situacijama i vremenskim prilikama. To je fotografski pristup koji relaksira i otvara mogućnost dijaloga čovjeka s prirodom, omogućuje predah od urbaniziranog načina življenja, ali i istraživanja samoga sebe, odnosno čovjeka koji se odvojio od prirode.  Naturalist fotografije  Peter Henry Emerson zalagao se za vraćanje prirodi radi inspiracije, a svojim radovima uvjerljivo je pokazao da sasvim obične teme mogu biti prožete umjetničkom kvalitetom koja nosi autorski pečat. Njegov manifest Naturalistička fotografija (1889) predstavljao je  napad na akademske ili trendovske vidove populariziranja fotografske slike. Tako se i danas ove fotografije  mogu shvatiti kao dijalog unutar slikovnog sustava fotografije,  posebno kao prilika prikazivanja skrivenih ljepota, koje se otkrivaju „oku šumara“   koji u mediju fotografske slike čuva balans autorske intencije i neposrednog očitovanja prirode, predstavljajući ono što oko zapaža a srce doživljava. Ovakav pristup čitanja slike pobuđuje želju za refleksijom i provjerom medijske i slikovne zbilje, što omogućuje kritički i analitički koncept poželjan u edukativnom i medijskom procesu.

Doc.art. dr. sc. Mario Periša, pročelnik Odsjeka za medijski dizajn

*Fotografije: Vilim Uremović i Hrvoje Ružić