O razvoju znanstvene izvrsnosti na Sveučilištu Sjever – Od međunarodnih suradnji do inovativnih projekata

Dr. sc. Dunja Šamec, docentica na Odjelu za prehrambenu tehnologiju Sveučilišta Sjever, prepoznata je znanstvenica koja je svoju karijeru usmjerila ka istraživanju u području molekularne biologije i biljne metabolomike. Njezina predanost znanosti i neumoran rad doveli su ju među 2 % najcitiranijih znanstvenika u svijetu, a na Sveučilištu Sjever svoje bogato iskustvo prenosi na studente, ali i istraživače, donoseći inovativne projekte i vodeći ih kroz razne međunarodne suradnje. U intervjuu dr. Šamec otkriva kako je tekao njezin put prema uspjehu i što je motivira na njenom znanstvenom putu.

Kako je započeo Vaš put prema znanosti i što Vas je inspiriralo da krenete u tom smjeru?

Još od ranih školskih dana imala sam afinitet prema prirodnim znanostima i sudjelovala na brojnim natjecanjima iz STEM područja. Nakon završetka Prve gimnazije u Varaždinu upisala sam Prehrambeno-biotehnološki fakultet, i to paralelno na smjerovima prehrambene tehnologije i nutricionizma. Doktorat iz molekularne biologije, s naglaskom na biologiju biljaka, bio je logičan slijed mojih interesa, a danas, kao docentica na Odjelu za prehrambenu tehnologiju, mogu prenosim svoja znanja i iskustva studentima i nastojim ih inspirirati za daljnje usavršavanje.

Već za vrijeme studija ste nagrađivani Rektorovom i Dekanovom nagradom, te stipendijom Biotehničke zaklade. Usavršavali ste se na stranim institucijama u SAD-u, Njemačkoj i Češkoj, a poslijedoktorsko usavršavanje proveli ste na Washington State University u Pullmanu-WA, SAD, u sklopu MSCA Newfelpro stipendije.

Za vrijeme mog doktorskog studija opredijelila sam se ka usavršavanju u području biljne metabolomike jer u Hrvatskoj nije bilo grupe koja bi bila posebno fokusirana na to područje znanosti. Zbog toga sam i provela dosta vremena u inozemstvu na usavršavanjima i učenju tih tehnika te sam u Hrvatsku prenijela svoja znanja i iskustva koja mi omogućuju i rad ovdje na Sveučilištu Sjever, kao i mnogobrojne suradnje.

Upravo za rad u tom području nagrađeni ste Državnom nagradom za znanost za mlade znanstvenike i nagradom Utjecajne hrvatske žene u području znanosti i tehnologije, a od nedavno ste preuzeli funkciju predsjednice hrvatskog ogranka Marie Curie Alumni Association.

U karijeri i međunarodnom umrežavanju mi je puno pomoglo to što sam za svoje poslijedoktorsko usavršavanje dobila stipendiju u sklopu Marie Sklodowska - Curie akcije (MSCA). MSCA predstavlja jedan od najvažnijih programa Europske unije za poticanje izvrsne znanosti, a temelji se na međunarodnoj i međusektorskoj mobilnosti znanstvenika. Naš ogranak dio je globalne Alumni udruge koji broji više od 21 000 članova diljem svijeta, a uključuje i dobitnike Nobelovih nagrada te razne svjetski poznate znanstvenike. Hrvatski ogranak ima oko 90 članova, hrvatskih znanstvenika koji rade u Hrvatskoj i inozemstvu.  Već sada planiramo i da se neka događanja u sklopu te alumni udruge odvijaju i ovdje na Sveučilištu Sjever.

Vratili ste se u Hrvatsku iako ste imali priliku ostati u SAD-u. Što je presudilo u toj odluci?

Oduvijek sam imala cilj vratiti se u Hrvatsku i ovdje razvijati vlastitu istraživačku grupu. Iako smo suprug i ja imali priliku ostati u SAD-u, za mene je povratak bio jedini izbor. Smatram da danas, s globalnim pristupom znanju i međunarodnim suradnjama, mjesto rada više nije toliko bitno. Hrvatska pruža uvjete za vrhunsku znanost, a iskustva i mreže suradnika koje sam stekla u inozemstvu sada koristim za istraživanja i projekte ovdje na Sveučilištu Sjever.

Radili ste na Institutu Ruđer Bošković, s čijim znanstvenicima i danas surađujete, a od 2021. godine docentica ste na Odjelu za prehrambenu tehnologiju Sveučilišta Sjever. Kako Vas je put doveo na Sjever?

U perioda osnivanja Sveučilišta Sjever sam bila u SAD-u i još se sad sjećam kako sam na informaciju o osnivanju pomislila „oh, možda ću moći tamo raditi“ jer sam rodom iz okolice Varaždina i uvijek sam težila tom kraju. Nakon povratka u Hrvatsku dobila sam stalno mjesto znanstvene suradnice na Institutu Ruđer Bošković, no kada je osnovan Odjel za prehrambenu tehnologiju Sveučilišta Sjever rado sam se priključila kao vanjska suradnica, a potom i docentica. Međuinstitucijska mobilnost u Hrvatskoj nije baš česta, posebno ne ona sa stalnog mjesta na najpoznatijem našem institutu na novo sveučilište koje se tek razvija, pa je mnogima moja tranzicija bila neobična. Iako sam zbog promjene znanstvenog područja zaposlenja zapravo krenula od početka u smislu napredovanja nikada nisam požalila zbog prelaska jer mi je Sveučilište Sjever pružilo upravo ono što mi je trebalo – nove moderno opremljene laboratorije, iznimnu potporu za bavljenje znanošću na razini institucije te samostalnost u provedbi svojih istraživačkih ideja i projekata. Vjerujem kako i moji rezultati govore u prilog da je prelazak bio dobra odluka.

Jedan od vaših najvažnijih istraživačkih projekata bavi se biflavonoidima. Možete li nam reći više o tome?

Projekt pod nazivom Uloga biflavonoida u biljkama: Ginkgo biloba L. kao modelni sustav financira Hrvatska zaklada za znanost. Cilj nam je objasniti biosintetski put biflavonoida u biljci ginko, budući da ti spojevi imaju velik potencijal za primjenu u farmaceutskoj i prehrambenoj industriji te agronomiji. Projekt je financijski podržan s oko 250 tisuća eura, što nam je omogućilo i zapošljavanje doktoranada i nabavku potrebne opreme. Rezultate smo već predstavili na međunarodnim konferencijama i objavili u prestižnim znanstvenim časopisima, čime potvrđujemo međunarodnu važnost našeg rada.

Nedavno ste uvršteni i među 2 % najcitiranijih znanstvenika na svijetu, što je značajna potvrda Vašeg znanstvenog djelovanja.

Uvrštena sam na listu zbog doprinosa u području kemije hrane, biljne biologije i agronomije, a uvrštavanju na listu su doprinijeli i radovi koji su proizašli iz istraživačkog rada provedenog ovdje na Sveučilištu Sjever u sklopu HRZZ projekta, što potvrđuje da mi ovdje radimo istraživanja važna i relevantna na globalnoj razini. Jedan rad objavljen u časopisu Plants se posebno ističe zbog vrlo visoke citiranosti te je jedan od najcitiranijih radova ikad objavljenih u tom visokorangiranom međunarodnom časopisu. Posebno me raduje kada vidim svoju adresu Sveučilišta Sjever na takvim prestižnim listama s globalno poznatim svjetskim sveučilištima te je svakako uvrštavanje na tu listu priznanje za trud i izvrsnost u istraživanju.

Na Sveučilištu Sjever vodite i Erasmus+ projekt BIOSHIELD, vezan uz biotehnološka rješenja za ublažavanje klimatskih promjena. Koliko su važne ove međunarodne suradnje za studente i istraživače?

Erasmus+ projekt Novel Biotechnological Solutions in Climate Change Mitigation važan je jer studentima omogućuje pristup inovativnim rješenjima u području klimatskih promjena i priprema ih za biotehnološku karijeru u globaliziranom svijetu. Ovaj projekt razvijamo s partnerima iz Grčke, Slovenije i Turske, a cilj je stvoriti kurikulum s najnovijim znanjima za ublažavanje klimatskih promjena. Studenti tako iz prve ruke dobivaju globalno važne informacije i pripremaju se za izazove koji ih očekuju.

Što biste izdvojili kao posebnu prednost Odjela za prehrambenu tehnologiju na Sveučilištu Sjever?

Odjel se ističe najmodernijim laboratorijima u regiji i široj okolici te nastavnim kadrom koji je savršena kombinacija znanstvenika i stručnjaka iz industrije. Takav omjer studentima pruža ono najbolje iz oba svijeta – znanstvenu izvrsnost i praktične vještine potrebne na tržištu rada. Studenti imaju individualan pristup, a entuzijazam profesora i dostupnost su ključni elementi koji podsjećaju na stil rada na američkim sveučilištima.

Kao profesorici, što Vam je najvažnije prenijeti studentima?

Potičem ih da budu proaktivni, da se bave i istraživačkim radom te da se uključuju u mnogobrojne projekte i inicijative koje provodimo na Sveučilištu. Tako imaju priliku sudjelovati i na znanstvenim i stručnim skupovima, a i koautori su na našim znanstvenim radovima. Potičem ih i na međunarodnu mobilnost i ističem važnost umrežavanja bilo s kolegama s godine, bilo sa studentima iz inozemstva.

Redovito sudjelujete na nizu konferencija gdje ste nerijetko među pozvanim predavačima što potvrđuje Vaš ugled u znanstvenoj zajednici.

Bez umrežavanja s međunarodnom znanstvenom zajednicom nema niti kvalitetnih radova niti projekata tako da koristim svaku priliku prezentirati svoj rad na međunarodnim skupovima. To su mjesta gdje se dobivaju i razvijaju nove ideje koje omogućuju provođenje međunarodno važnih istraživanja, a također, tamo dobijem i najnovije informacije o trendovima u prehrambenom sektoru koje rado dijelim studentima. Često na Sveučilištu Sjever ugostimo kolege s inozemnih institucija. U ovoj smo godini imali profesoricu iz Sarajeva koja je održala radionicu o in vitro kulturi, i profesora iz Češke koji je prenio svoja znanja o jestivoj ambalaži, a imali smo i predavanja kolega s drugih sveučilišta u Hrvatskoj. Svake dvije godine organiziramo i međunarodnu konferenciju „Hrana i klimatske promjene“ koja na našem Sveučilištu okupi više od stotinu istraživača iz Hrvatske ali i inozemstva. Svi koji dođu redovno budu pozitivno iznenađeni istraživačkom infrastrukturom i opremom koju imamo u Koprivnici.

Vaši planovi za naredni period?

Nastavit ću raditi na povezivanju Sveučilišta Sjever s međunarodnom znanstvenom zajednicom kroz projekte i konferencije. Nadam se da ćemo dobit neki od većih EU projekata, možda iz programa HORIZON, kako bismo dodatno potvrdili našu sposobnost za vrhunska istraživanja. U konačnici, cilj mi je svojim radom inspirirati mlade ljude, jer kad mladi vjeruju u sebe i ulažu u znanje, mogućnosti su neograničene.