Pročelnik Odjela za ekonomiju i predsjednik Vijeća područja društvenih znanosti na Sveučilištu Sjever izv. prof. dr. sc. Ante Rončević ima bogatu profesionalnu i znanstvenu karijeru. Školovan u Zadru, Zagrebu, Pragu i Beču, diplomirao je i magistrirao u području marketinga, a doktorirao u području korporativnih financija na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. U Pragu i Beču završio je specijalistički poslijediplomski studij za gospodarske savjetnike, a studij duhovnosti završio je na institutu Sustavnog studija duhovnosti u Zagreb. Kao nastavnik i mentor za završne, diplomske i doktorske radove bio je angažiran na Sveučilištu u Zagrebu (Ekonomski, Geodetski, Grafički fakultet) na diplomskim i poslijediplomskim studijskim programima te na Hrvatskom katoličkom sveučilištu u Zagrebu.

Radio je i u privatnom i javnom sektoru, proizvodnim i uslužnim poduzećima te financijskim institucijama. Dva puta ga je Hrvatski sabor imenovao članom Komisije za vrijednosne papire RH, iz čega je nastala danas poznata Hanfa (Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga); bio je šef kabineta ministra financija RH i pomoćnik glavnog ravnatelja HRT za poslovanje… S pročelnikom Rončevićem razgovarali smo o novom studijskom programu na Odjelu za ekonomiju, obrazovnom sustavu na Sveučilištu Sjever, online nastavi te prednostima ovog sveučilišta i benefitima za studente.

Ministarstvo znanosti i obrazovanja potpisalo je odluku kojom se odobrava uvođenje studijskog programa Digitalna ekonomija i inovacije. To je zaista velika stvar za Sveučilište Sjever, ali i općenito obrazovni sustav u Republici Hrvatskoj. Već sam naziv govori da je riječ o suvremenom studiju. Možete li nam pojasniti detaljnije o kakvom je studiju zaista riječ?

Studijski program Digitalna ekonomija i inovacije sveučilišni je diplomski studij, u trajanju od četiri semestra, na kraju kojeg se sječe diploma magistar ili magistra poslovne ekonomije. To je novi studijski program na širem području, ne samo u Hrvatskoj. Uz dosadašnja dva smjera na diplomskom studiju Poslovne ekonomije (Međunarodna trgovina i Turizam), s novim studijskim programom otvorili smo još jedna vrata za ulazak naših studenata u novi svijet tržišta rada, u svijet poduzetništva, u svijet globalnog gospodarstva.

Uspješnim završetkom, stjecanjem diplome, naši će magistri i magistre poslovne ekonomije imati nove digitalne vještine potrebne gospodarstvu koje karakteriziraju novi poslovni modeli i sudjelovanje u poslovnim procesima koji se oslanjaju na nove tehnologije četvrte industrijske revolucije. Kako bi približili studijski program, nabrojit ću samo naslove nekoliko ključnih kolegija: Digitalna ekonomija, Digitalna transformacija u poslovanju, Blokchain i digitalna infrastruktura za poslovanje, Inovacije i strateški razvoj, Intelektualno vlasništvo – autorsko pravo i pravo industrijskog vlasništva, Strategija digitalnog marketinga, Upravljanje znanjem i organizacijsko učenje, Fintech - osnove za financije, Disruptivne inovacije i design thinking, Poslovna inteligencija i mnogi drugi izborni kolegiji.

Što je zapravo digitalna ekonomija?

Digitalna ekonomija je ekonomija 21. stoljeća. Novi poslovni modeli digitalne ekonomije temelje se na novim tehnologijama kao što su napredna robotika, 3D printeri, proširene stvarnosti, digitalni simulacijski modeli, podatkovni oblaci, zaštite podataka, upravljanja velikom količinom podataka za potrebe poslovnog upravljanja, novim digitalnim tehnologijama za odnosa s kupcima te sustavima za potporu u donošenju poslovnih odluka u realnom vremenu i sl. Digitalna ekonomija stvara mogućnosti poduzetnicima da uz pomoć novih tehnologija kreiraju nove proizvode i usluge, nove prodajne kanale i distributivne sustave, nove kanale i medije promotivnih aktivnosti, da bolje upoznaju potrebe i želje sadašnjih i budućih korisnika, brže, lakše i uz niže troškove nastupaju na lokalnom, nacionalnom i globalnom tržištu, i puno više. Digitalna ekonomija kroz novu integraciju strojeva, ljudi i strojeva te horizontalne i vertikalne integracije poduzeća povećava produktivnost poduzeća, omogućuje pametnije iskorištavanje prirodnih i drugih resursa, prilagodljivost tržištu, doprinosi izgradnji agilnijih poslovnih organizacija, povećava kvalitetu i brzinu u donošenju poslovnih odluka, odnosno tržišnih reakcija poduzeća. Digitalna ekonomija nudi tradicionalne proizvode i usluge na prikladniji, bliži i brži način. Ona značajno pruža veće mogućnosti rasta produktivnosti poduzeća i drugih organizacija pa tako zemljama kao što je Hrvatska postaje sredstvo za brže sustizanje razvijenih gospodarstava i brži rast životnog standarda njenih građana.

Kad očekujete prve studente na ovom novom studiju?

Natječaj za upis nove generacije studenata poslovne ekonomije objavljen je te ovim putem pozivam sve zainteresirane da se odmah prijave. Nastavu počinjemo u listopadu ove godine. No moram priznati da smo već zaprimili brojne prijave. Zainteresirani se studenti javljaju u našu referadu, šalju nam e-mailove, pitaju, komentiraju… A promocijom od 'usta do usta' vrlo lijepo se širi priča o novom studiju na Sjeveru.

Koja će kompetentna znanja i vještine studenti koji završe studij Digitalne ekonomije i inovacija imati i po čemu će se razlikovati od studenata drugih studija?

Cilj je studija Digitalne ekonomije i inovacija upoznati studente s osnovnim pojmovima i konceptima digitalne ekonomije, kao i gospodarskim te regulatornim izazovima koji iz nje proizlaze. Na osnovi primjera iz prakse studenti će proučavati razvoj i globalni obuhvat digitalne ekonomije, identificirat će komponente ekosustava digitalne ekonomije i ključne probleme koje donosi transformacija realne ekonomije u digitalnu ekonomiju, utjecaj tehnološke revolucije na globalnu ekonomiju te ključne promjene, prilike i implikacije koje su povezane s njezinom ekspanzijom. U fokusu ovog studijskog programa je analiza utjecaja digitalne inovacije na ekonomski rast, identifikacija disruptivnog potencijala i prilika tehnologija poput blockchaina, stjecanje znanja i perspektiva o inovacijama u području digitalne ekonomije te identificiranje ključnih trendova gospodarskog razvoja. Kroz prethodno spomenute obvezne i izborne kolegije studenti će produbiti spoznaje o vremenu u kojem živimo i usvojiti tehnike i alate kojima će biti sposobni djelovati da bi pokretali nove poduzetničke pothvate ili pridonosili menadžmentu organizacija u kojima će raditi.

Osim ovog studija, pročelnik ste i Odjela za ekonomiju i Odsjeka za poduzetništvo i EU fondove na Sveučilištu Sjever, u sklopu kojih se održavaju preddiplomski i diplomski studiji koji su vrlo popularni među srednjoškolcima i studentima. Što mislite zbog čega je tako; posebice u kontekstu situacije u Hrvatskoj, ali i u regiji, gdje sve više visokih škola i sveučilišta ima problema s upisima?

Mi smo najmlađe javno sveučilište u Hrvatskoj. Usudim se reći i najagilnije. Naša dva sveučilišna centra, u Koprivnici i Varaždinu, lijepo su smještena na području sjeverozapadne Hrvatske. Ovo je bogat i radišan industrijalizirani dio Lijepe naše. Koliko god danas Zagreb izgleda blizu, puno je ugodnije studirati bliže domu, gdje je 'ekipa'. No, na našem Sveučilištu studiraju kolegice i kolege iz cijele Hrvatske. K nama dolaze i studenti iz inozemstva, na razmjenu, isto kao što naši studenti studiraju ili obavljanju praksu u inozemstvu. Sjeverozapadni dio Hrvatske je industrijski kraj u kojem posluju mnoga velika i srednje velika poduzeća uz puno malih i mikro poduzeća, koja trebaju nova znanja što ih nose naši studenti. Uz bogato iskustvo i znanje u tim poduzećima i nova znanja što donose naši diplomanti oni se bolje nose s oštrom globalnom konkurencijom.

Naš diplomski studij Poslovne ekonomije upisuju izvanredni studenti pa smo im se prilagodili tako da imaju nastavu krajem tjedna, četvrtkom i petkom poslijepodne, a subotom izjutra.

Ove godine našli smo se, zbog pandemije uzrokovane korona virusom, u vrlo specifičnoj situaciji. Preko noći i studenti i profesori trebali su se prilagoditi online nastavi. Na Vašem odjelu održane su i prve online obrane diplomskih radova. Kako ste općenito zadovoljni prilagodbom i rezultatima?

U uvjetima karantene za cijelu Hrvatsku na Sveučilištu Sjever u najkraćem smo roku prešli na nova primjerena rješenja odvijanja nastavnog procesa, tako da smo s jednim tjednom pomaka sve planirano uspješno proveli. Počeli smo s održavanjem predavanja, seminara i vježbi putem različitih digitalnih platformi. Zatim smo po planu održavali kolokvije uz pomoć sustava za učenje na daljinu, a kao lijep događaj pokazalo se organiziranje prvih obrana diplomskih radova, baš na Odjelu za ekonomiju, o čemu su nekoliko dana izvještavali mediji. Nakon održane nastave, iako je došlo do popuštanja epidemioloških mjera, mi smo nastavili raditi 'na daljinu' pa smo i usmene ispite počeli održavati tako. Ukupno gledajući, vjerujem da smo napravili dobar posao, a o tome svjedoči i anketa na kojoj se izjasnilo tridesetak posto svih studenata Sveučilišta Sjever, i dali nam četvorku!

Smatrate li da su studenti dobili odgovarajuću kvalitetu edukacije usprkos tome što dosad niste imali iskustva s online nastavom?

Nisu nama ovo prva iskustva korištenja različitih platformi za učenje na daljinu. Otkad sam prije sedam godina došao na Sveučilište Sjever, zatekao sam da moje kolege koriste različite platforme za učenja na daljinu. Samo da istaknem, već prije tri godine jedna je kolegica, studentica Poslovne ekonomije, dok je radila u Češkoj, pisala ispit na daljinu. Govoreći o ljetnom semestru ove godine, duboko sam uvjeren da su angažmanom svih naših nastavnika, i naši studenti osobnim angažmanom dosegli sve planirane ishode studiranja. Mnogi će između studenata reći da su štedeći na putovanju po dva-tri sata dnevno imali više vremena za studiranje, što potvrđuje da suvremene digitalne platforme mogu pridonositi kvaliteti organizacije studiranja. Osim predavanja, seminara i vježbi, studenti su se spremali za kolokvije, pisali iz svakog kolegija seminarske radove, prezentirali ih, ocjenjivali jedni druge, i na slične načine stjecali različite kompetencije. Imali smo i goste predavače, predstavnike domaćih i međunarodnih poduzeća koja djeluju u Hrvatskoj. Tako da je kod nas uvijek živo, kroz različite oblike nastave nastojimo kod studenata održavati „radnu temperaturu“. Kraj semestra je vrlo ugodan za one studentice i studente koji su marljivo sudjelovali u nastavi i ispunjavali obveze.

Na Sveučilištu Sjever održani su i online ispiti. Jesu li studenti snalažljivi ili ste i kad je o tome riječ, pronašli pravu formulu kako biste bili sigurni da je kvaliteta ispitivanja jednaka onoj koja se provodi kontaktno?

Nema popusta! Iz iskustva mojih kolega i osobno mogu ustvrditi da ispitivanje na daljinu može biti vrlo kvalitetno organizirano i provedeno, kao uživo, u dvorani licem u lice. U dogovoreno vrijeme pismeni ispit bude otvoren, npr. dva sata bude otvoren, a studenti pristupaju kad im je najzgodnije, tako da nema kašnjenja. Sam ispit može trajati trideset, četrdeset pet ili devedeset minuta… Prethodno profesori upišu u bazu puno pitanja, a sustav svakom pristupniku generira određen broj pitanja, jedan po jedan na zaslonu, i nema povratka na prethodna pitanja. Na kraju se pokaže rezultat tako da pristupnik odmah ima poznat ishod. Svjesni smo da mogu sjediti skupine studenata u istoj prostoriji ili biti umreženi, ali kako su ispiti vremenski ograničeni, a redoslijed pitanja i ponuđenih odgovora se stalno mijenja, mali su izgledi da će puno pomagati jedni drugima u rješavanju ispita. Isto tako, slobodan im je pristup svim izvorima pa je dobro ako se snalaze u pretraživanju tijekom ispita, jer je to potvrda da su radili. U konačnici, postoji i usmeni dio ispit pa sve dođe na svoje mjesto. Usmeni dio ispita se održava u skupinama po tri do pet studenata, tako da u dogovoreno vrijeme pristupe na neku od digitalnih platformi. Gledamo se i razgovaramo, oči u oči.

Što nas očekuje najesen? Neka svjetska sveučilišta već su službeno objavila da će i sljedeće godine nastava kod njih biti online. Što je sa Sveučilištem Sjever po tome pitanju – pripremate li se za normalno održavanje nastave ili i dalje postoji mogućnost da nastava bude online?

Različiti su odgovori na pitanje što nas očekuje u novoj akademskoj godini. Upoznati smo da su prije par mjeseci svjetski poznata sveučilišta već objavila kako će nastaviti i sljedeće akademske godine rad na daljinu sa studentima. Kako bilo, mi smo na Sjeveru spremni. Na Odjelu za ekonomiju imamo uz redovite studente i izvanredne studente. Naši studenti dolaze u Koprivnicu ili u Varaždin iz više županija. Mnogi dnevno putuju pa im je izvođenje nastave i polaganje ispita na daljinu vrlo prihvatljivo, zbog vremena i troškova. Međutim, vrlo rado govore o tome kako je lijepo družiti se neposredno. Iza nas je jedno novo iskustvo studiranja na daljinu pa ćemo se prilagoditi.

Budući da imate velikog iskustva i u realnom sektoru te bogatu biografiju, kako gledate na situaciju u kojoj smo se svi našli? Kakve će biti posljedice lockdowna te hoće li to utjecati i na kvalitetu obrazovanja u Republici Hrvatskoj?

U proteklih trideseti tri godina radio sam različite poslove u realnom sektoru (financijski direktor, glavni ekonomist, planer-analitičar, broker, agent, i dr.), radio sam u državnim financijskim institucijama (nadzor tržišta kapitala, tajnik kabineta ministra), ali sve te godine bio sam povezan s obrazovanjem. Osim što sam se obrazovao i znanstveno usavršavao, radio sam i kao profesor u srednjoj školi te kao asistent pa docent na više sveučilišta. Na Sveučilištu Sjever ovo je moja sedma godina.

COVID-19 je stres-test za sve nas. Suočio nas je s istinom, isto kao potres u Zagrebu. Ono što je dobro opstalo je, a ono što nije bilo dobro popucalo je i srušilo se. U gospodarskom smislu potvrdila se neodrživost naše gospodarske strukture jer smo gospodarstvo koje je ovisno o drugima. To bolno pokazuje izostanak turista ove godine. Poučeni ovim iskustvima vjerujem da ćemo se lakše suglasiti kako se trebamo okrenuti vlastitoj proizvodnji, razvoju poljoprivrede i prerađivačkih industrija. Da nam je potrebna reindustrijalizacija gospodarstva. Živimo u vremenu četvrte industrijske revolucije koja je izazov i za političare i za gospodarstvenike, ali i za akademsku zajednicu. Uspješne zemlje u procesima digitalne tranzicije gospodarstva pokazuju koliko je u kreiranju novih radnih mjesta važna i bitna povezanost znanstveno-istraživačkog rada i poduzetnika. Isto tako, i prethodna kriza i ova koja dolazi, traži od države da stvara uvjete za razvoj poduzetništva, za povezivanje svih koji nose nove ideje, nove vizije, da se uključe u stvaranje novih vrijednosti, novih proizvoda i usluga, s kojima ćemo biti konkurentniji na globalnom tržištu. Većim ulaganjem u obrazovni sustav, u istraživanje i razvoj, kako javnog tako i privatnog sektora, Hrvatska ima izgleda da se odlijepi od dna ljestvice najrazvijenijih zemalja Europe. Kroz ta ulaganja trebamo jasno i snažno povezivanje akademske zajednice i gospodarstva, koje će manifestirati interdisciplinarnost i izvrsnost, na temelju čega će biti moguće, oslanjanjem na nova znanja, otvarati nova radna mjesta, nuditi proizvode i usluge globalno prepoznatljive i dostupne. Generacije ispred nas pokazale su da imamo istraživački gen, poduzetnički gen, sportski gen i mnoge druge.

I za kraj; što biste poručili budućim studentima preddiplomskih i diplomskih studija? Zašto da upišu baš Sveučilište Sjever?

Sveučilište Sjever je mlado, agilno sveučilište. Na Sveučilištu Sjever sve vam je na dohvat ruke. Kroz naših tridesetak studijskih programa nudimo puno toga. Naše sveučilište je STEM, što znači da najveći broj studijskih programa obuhvaća područje tehničkih i interdisciplinarnih znanosti, ali kod nas možete studirati i biomedicinske znanosti, humanističke i društvene znanosti. Kad dođete na Sjever, ovdje možete ostati do mirovine. Nakon preddiplomskog i diplomskog studija, imamo i poslijediplomske studije, specijalistički i doktorske. Najbolji studenti na Sjeveru ostaju kao asistenti pa postanu predavači, profesori… Naši studenti su veoma zapošljivi, tako mnogi nakon završenog preddiplomskog studija odu raditi. Ali tu ne prestaje odnos između studenata i Sveučilišta nego se kroz nove oblike ti odnosi razvijaju. Naši se diplomanti vraćaju na Sjever, bilo kroz stručne i znanstvene projekte, konferencije, nastavak obrazovanja i sl. Na studiju Poslovne ekonomije na Sveučilištu Sjever gradimo suradničke dugoročne odnose, kako sa studentima tako i sa zajednicom u kojoj djelujemo. Ta suradnja i kvalitetni odnosi, jamstvo su naše izvrsnosti.