Pročelnik Odjela za graditeljstvo na Sveučilištu Sjever prof. dr. sc. Božo Soldo izuzetno je cijenjen u stručnim krugovima, a poznat je po brojnim značajnim projektima diljem Hrvatske te po velikom broju nagrada i priznanja: Povelja Hrvatskog saveza građevinskih inženjera kao znak priznanja za izvanredne zasluge u promicanju građevinske struke 2013. godine, za izgradnju podzemne garaže Kapucinski trg u Varaždinu, nagrada „Kolos“ Hrvatske komore inženjera građevinarstva kao znak priznanja za izvanredna dostignuća u građevinarstvu 2017. godine kod masovne sanacije klizišta. U zadnje dvije godine aktualan je jedan od većih projekata izgradnje vjetroparka „Krš-Pađene” na 24 km² ukupne snage 142 MW. Kroz ruke pročelnika Odjela za graditeljstvo prof. dr. sc. Bože Solde prošlo je izuzetno puno projekata raznih vrijednosti; od onih najsitnijih do ovih veće vrijednosti kao što je primjerice vjetropark vrijednosti od više stotina milijuna eura, a trenutačno je u pripremi još jedno veliko projektiranje za još jedan daleko veći vjetropark.

Pročelnik prof. dr. sc. Soldo veoma je aktivan i u znanstvenom području te je autor i koautor oko 100 stručnih i znanstvenih članaka. Osim toga član je brojnih domaćih i međunarodnih društava: HKIG – Hrvatska komora inženjera građevinarstva, DGIT – Društvo građevinskih inženjera i tehničara, Hrvatska udruga za mehaniku tla i geotehničko inženjerstvo, ISSMGE – International Society for Soil Mechanics and Geotechnical Engineering, ISRM – International Society for Rock Mechanics te Hrvatsko društvo za ceste – VIA VITA.

Kakva je nastava na studiju graditeljstva na Sveučilištu Sjever? Po čemu je toliko specifična i drugačija u odnosu na druge studije? Kakvi su dojmovi o online nastavi?

Od samog početka izvođenja, nastava na daljinu odlično funkcionira, a sami nastavnici i studenti iznenađujuće su brzo i dobro prihvatili nove okolnosti. Nakon skoro dva mjeseca, pojedini dijelovi kao što je izvođenje vježbovne nastave u laboratoriju na Sveučilištu ponovno je, sukladno mjerama, krenulo ovog tjedna i to nas izuzetno veseli jer su praksa i vježbovna nastava važan element i studija graditeljstva. U preddiplomskom studijskom programu izvodi se stručna praksa i to u periodu kroz dva ljetna semestra, a studenti je obavljaju u građevinskim tvrtkama u okruženju. Mnogi od naših studenata radili su i u ovo nepovoljno epidemiološko vrijeme, naravno u skladu s mjerama. Osim stručne prakse u tvrtkama, na studiju graditeljstva imaju softversku, laboratorijsku i terensku opremu za vježbanje te redovito odlaze na terensku nastavu s nastavnicima gdje posjećuju brojna gradilišta. Iz pojedinih predmeta samostalno sastavljaju određene zadatke i taj koncept nastave im se jako sviđa. Sve u svemu, studij graditeljstva kombinacija je značajne prakse i teorijskog znanja, koje studentima prenose vrsni stručnjaci i znanstvenici s dugogodišnjim iskustvom iz područja graditeljstva.

Kakva je zapošljivost Vaših završnih studenata? Imate li povratne informacije od strane poslodavaca o Vašim bivšim studentima?

Zaposlenost je velika ili gotovo potpuna, a velik broj studenata na preddiplomskoj razini pronađe posao već tijekom studija. Studenti na diplomskom studiju svi su zaposleni, a većina ih je koji su prethodno studirali preddiplomski studij graditeljstva na Sveučilištu Sjever. Također je poznato u javnosti da inženjeri građevinarstva imaju puno posla, moglo bi se reći i prezaposleni. Ono što osobno mogu svjedočiti, ali i prema informacijama od poslodavaca i naših studenata, naši inženjeri građevinarstva su gotovo svi zaposleni i to prije svega u graditeljskoj struci, tj. u onome što su studirali. Ima ih po cijeloj Hrvatskoj i šire, i to u raznim funkcijama struke. Poznajući i poslodavce znam da su naši studenti dobri inženjeri, a ima ih i već da su i sami značajni poslodavci.

Sveučilište Sjever veoma je specifično – najmlađe sveučilište u Republici Hrvatskoj, a opet najbrže rastuće. Konkurencija je velika, broj studenata se generalno smanjuje, no Sveučilište Sjever raste iz godine u godinu. Čemu Sveučilište Sjever duguje svoj rast?

Da, Sveučilište Sjever je najmlađe i to toliko mlado da je njegov cjelokupni nastavni kadar dio sveučilišta u Hrvatskoj jer su isti njihovi bivši studenti, posebice Sveučilišta u Zagrebu kao najveće i vjerojatno još po kojeg sveučilišta van Hrvatske. Poznato je da se u Europi velika sveučilišta ne doživljavaju niti rangiraju kao najbolja, više se rangiraju ona manja, može se zapitati – zbog čega!? Možda je odgovor – zato što na manjim sveučilištima sve lakše funkcionira, tj. moguće je da se na manjim sveučilištima lakše ostvare dobre ambicije. Ne mislim da smo najbolji ni najlošiji u smislu općeg rangiranja. S obzirom na to da je naše Sveučilište mlado, imali smo i imamo priliku da se od samih temelja izgradi kao inovativno i moderno – u smislu stavljanja studenta u centar rada.

Poznato je da se područje STEM (znanost, tehnologija, inženjerstvo i matematika) danas i u budućnosti percipira kao popularno jer je deficitarno i dobro plaćeno, a s obzirom na to da je i Sveučilište Sjever osnovano i zastupljeno u velikom postotku upravo u STEM području, ova situacija ne čudi. Specifičnosti i prednosti Sjevera mogle bi se sažeti u nekoliko ključnih riječi: mlado, ambiciozno, istraživačko, tehničko, tehnološko, inovativno.

Postoje li u Hrvatskoj studiji koji se mogu usporediti s Vašim studijem? Koja kompetentna znanja Vaši studenti imaju u odnosu na druge slične ili iste studije na nekom drugom sveučilištu? Surađujete li s nekim drugim sveučilištima, fakultetima koji izvode studij graditeljstva?

U Hrvatskoj studiji građevinarstva postoji na Građevinskim fakultetima na sveučilištima u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku te na Tehničkom veleučilište u Zagrebu. Kompetencije završenih studenata prije svega ovise o smjerovima na tim studijima. S obzirom na to da je građevinarstvo široka, primijenjena znanost i disciplina tehnike koja se bavi koncepcijom, projektiranjem, konstruiranjem, planiranjem, upravljanjem i održavanjem, studij ima i puno smjerova, npr. geotehnika, konstrukcije, materijali, prometnice, organizacija građenja, hidrotehnika, urbano inženjerstvo, građevinsko poduzetništvo, niskogradnja, visokogradnja, okoliš u graditeljstvu, opći smjer, itd. Smjerovi dobivaju ime prema granama građevinarstva koje su: geotehnika, konstrukcije, hidrotehnika, prometnice ili organizacija i tehnologija građenja.

Studij graditeljstva na Sveučilištu Sjever je opći smjer, što nam daje veliku prednost. Naime, u općem smjeru podjednako je zastupljena svaka grana, a s time usvojene široke kompetencije za što kvalitetnijeg inženjera građevinarstva.

Surađujmo s drugim fakultetima sa sveučilišta u Hrvatskoj koji izvode studij graditeljstva, upijamo primjere dobre prakse, ali svoje temelje i najbolja iskustva implementiramo u studij sami. Kad su u pitanju znanost, nastava i Erasmus+ razmjena imamo izuzetno aktivnu i značajnu međunarodnu suradnju s brojnim sveučilištima na koja naša studenti rado odlaze na razmjenu bilo u svrhu učenja ili stručne prakse.

Vaš profesionalni put prije nego ste stigli na Sveučilište Sjever je doista impresivan, a nastavlja se i sada. Poznati ste u širokim krugovima ljudi, ne samo onima iz struke. Možete li navesti Vaša tri najznačajnija projekta i njihovu vrijednost? Uključujete li studente u neke Vaše projekte?

Projekata je bilo iznimno puno – od istraživačkih radova, studija, projekata sanacije geotehničkih i hidrotehničkih građevina, projekti zaštite građevinskih jama, projekti sanacije klizišta, projekti cesta, projekti mostova, projekti temeljenja, projekti zgrada/kuća, projekti otpada, projekti građevinskih rekonstrukcija, ekspertize itd. U Varaždinu sam zadnjih godina kao glavni projektant dao ideju i organizirao projektiranje za uređenje rijeke Plitvice i izgradnju biciklističko-pješačke staze dužine oko 5,5 km, podvožnjaka i kružnog toka na Kućanskoj rampi, rekonstrukciju autobusnog kolodvora te još brojnih projekata. Primio sam nagrade za brojne projekte koje je društvo prepoznalo kao inovativno. To su sljedeće nagrade:

- Povelja Hrvatskog saveza građevinskih inženjera kao znak priznanja za izvanredne zasluge u promicanju građevinske struke, 2013. godine, kod izgradnje podzemne garaže Kapucinski trg u Varaždinu

- Kolos – nagrada Hrvatske komore inženjera građevinarstva kao znak priznanja za izvanredna dostignuća u građevinarstvu, 2017. godine kod masovne sanacije klizišta

U zadnje dvije godine također je veći projekt izgradnja vjetroparka “Krš-Pađene” na 24 km² ukupne snage 142 MW. Bilo je projekata svakakvih vrijednosti, od onih najsitnijih do ovih veće vrijednosti, kao što je vjetropark od više stotina milijuna eura.

Nadalje, trenutno je u pripremi još jedno veliko projektiranje za još jedan daleko veći vjetropark.

U svaki projekt treba uložiti iznimno puno energije, znanja, iskustva, intuicije, ali iz svakog projekta se i dobiju nova iskustva, saznanja i slično.

Studenti su prisutni kroz sve oblike nastave, kao što su stručna praksa, seminarski radovi, terenska nastava, završni i diplomski radovi, upravo uz projekte koji su odrađeni ili još traju.

Manje-više skoro svi završni i diplomski radovi se sastoje i od dijela stručnog stvarnog građevinskog projekta u onoj mjeri za koju su i sami studenti zainteresirani.

Zašto ste karijeru odlučili nastaviti upravo na Sveučilištu Sjever? Gdje se vidite za 10 godina?

Od samog početka bivšeg Veleučilišta u Varaždinu, sudjelovao sam na osnivanju studija Graditeljstva. Uz jako dobru suradnju prije svega na instituciji i šire s gospodarstvom, studij graditeljstva postao je prepoznat. U dosad 10 generacija stručnog studija graditeljstva, izašlo je oko 400 inženjera. Što reći gdje se vidim za 10 godina, ako se o tome uopće može govoriti. Svakako kao profesor na istom i još značajno razvijenijem Sveučilištu Sjever, na kojem se sada osim početnog preddiplomskog studija graditeljstva izvodi i diplomski studij.

Kako svoje znanje, kontakte i ljude iz struke možete na neki način upotrijebiti u poboljšanju izvođenja Vašeg studijskog programa?

Upravo se to tako i radilo i radi: idejama, znanjem, kontaktima, ljudima, intuicijom itd. Nastoji se poboljšati edukacija i sam studijski program. Prije svega nastava, znanost i stručna djelatnost uvijek trebaju biti u jakoj vezi, poveznici, uskoj suradnji ili sprezi. Nastava (predavanja, seminari, vježbe), stručna djelatnost, stručni projekti, laboratorijska i terenska oprema, terenska nastava, stručne ekskurzije, stručna praksa, seminarski radovi, završni i diplomski radovi, domaća i međunarodna suradnja, stručni i znanstveni radovi, gospodarstvo – svi su segmenti međusobno povezani u težnji edukacije kao procesa stjecanja znanja, razvitka i svega što ide uz to.

Kakva je suradnja s realnim sektorom, građevinskim tvrtkama na Vašem odjelu? Jesu li nastavnici na Vašem odjelu iz realnog sektora ili iz znanosti? Možete li u postocima izraziti o kojem se omjeru radi?

Ima mnogo nastavnika iz realnog sektora, gospodarstva i znanosti – broj je otprilike podjednak. Nastavnici iz realnog sektora imaju i značajnu povezanost sa znanošću jer su znatiželjni surađivati u nastavi, a ima ih i u znanstvenom zvanju te onih koji su u znanstveno-nastavnim zvanjima kao što su naši zaposlenici, značajni su i inženjeri u struci, prije svega građevinskoj. I osobno sam veoma aktivan u stručnim projektima van sustava obrazovanja, što je izuzetno važan element u graditeljskoj struci. Ono što sam i ja naslijedio od svojih profesora, sad rado prenosim dalje svojim studentima: „Teorija bez prakse je jalova, a praksa bez teorije je slijepa.“ Svakako, kad su u pitanju graditeljska struka i znanost, slobodan sam reći kako znanost ne znači puno ako se ne primjenjuje u praksi. Cilj mora biti uspostava čvrste veze znanosti i struke, odnosno težnja toj implementaciji.

Koja predznanja moraju imati Vaši budući studenti? Iz kojih srednjih škola dolaze u većini Vaši studenti? Radi li se o strukovnim školama ili gimnazijskim programima?

Za studij graditeljstva, kao uostalom i za svaki studij, propisani su uvjeti za upis i sustav vrednovanja. Preddiplomski studij mogu upisati učenici iz i strukovnih škola, gimnazije, a dosad nam je najveći broj učenika došao iz tehničkih škola. Sveučilišni diplomski studij graditeljstva mogu upisati pristupnici koji su završili preddiplomski sveučilišni studij iz područja tehničkih znanosti, ali i ostalih područja, ali uz polaganje razlikovnih predmeta u opsegu od 15 do 30 ECTS, preddiplomski sveučilišni ili stručni studij iz srodnih područja i/ili polja znanosti uz polaganje razlikovnih predmeta u opsegu do max. 30 ECTS definiranih od strane Povjerenstva na Odjelu za graditeljstvo.

I za kraj – Vaša poruka i poziv za studij graditeljstva na Sveučilištu Sjever?

Pozivaju se učenici, budući studenti koji se možda dvoume, da svakako upišu studij graditeljstva u Varaždinu. Vjerujemo da ćemo savladati prepreke kao i mnoge dosadašnje generacije, koje su stasale u izvrsne inženjere građevinarstva, a brojni od njih imaju i svoje vlastite tvrtke. Zajedno ćemo usvojiti sve nove izazove kojih ima, a bit će ih sve više tijekom studiranja i daljnjeg inženjerskog života. Važno je savladati elementarne prepreke na preddiplomskom studiju graditeljstva kako bi lakše savladavali složenije, gdje god bili u svojem profesionalnom životu.

Zadovoljstvo mi je pozvati naše, ali i studente drugih preddiplomskih studija graditeljstva, inženjere građevinarstva koji su već u značajnim graditeljskim zahvatima, da krenu u nove izazove studiranja i proširenja edukacije i znanja na sveučilišnom diplomskom studiju graditeljstva na Sveučilištu Sjever. Upisne kvote za preddiplomski i za diplomski studij su po 80 studenata.