Studija o mladima u Hrvatskoj predstavljena na Sveučilištu Sjever

Dr. sc. Nikola Baketa i mr. sc. Marko Kovačić s Instituta za društvena istraživanja iz Zagreba prezentirali su u petak na Sveučilištu Sjever u Koprivnici “Studiju o mladima u Hrvatskoj”, koja je provedena u organizaciji Zaklade Friedrich Ebert iz Zagreba. To je ujedno bilo i posljednje događanje u sklopu obilježavanja Dana Grada Koprivnice na Sveučilištu Sjever, u Sveučilišnom centru Koprivnica.

Brojnim profesorima i studentima, uime domaćina Sveučilišta Sjever, obratila se pročelnica Odjela za komunikologiju, medije i novinarstvo, doc. dr. sc. Gordana Tkalec, nakon koje su projekt predstavile Blanka Smoljan i Antea Pamuković iz Zaklade Friedrich Ebert.

  • Rezultati studije temelje se na istraživanju provedenom na 1500 mladih u dobi od 14 do 29 godina iz svih regija i društvenih slojeva Hrvatske. Osim toga, usporedba s prethodnim istraživanjima mladih omogućila je da se identificiraju trendovi i potencijali mladih u Hrvatskoj – istaknula je Blanka Smoljan.

Uime Grada Koprivnice nazočnima se obratio koprivnički gradonačelnik Mišel Jakšić.

– Osobno me veseli činjenica da se vraća vjera da se isplati ostati u ovoj zemlji, u njoj studirati i steći visoko obrazovanje. Želim Vam da budete jedna od onih generacija koja će našu zemlju učiniti ravnopravnom i razvijenom članicom EU i punopravnim pripadnikom modernog svijeta te vam se zahvaljujem što na ovaj način, sudjelovanjem na ovom panelu, sudjelujete u proslavi 663. rođendana naše Koprivnice – poručio je gradonačelnik Mišel Jakšić, uz kojeg su bili njegova zamjenica Melita Samoborec i pročelnik Dario Jembrek.

Prema riječima dr. sc. Nikole Bakete i mr. sc. Marka Kovačića, ovo istraživanje potvrđuje da se mladi tijekom odrastanja susreću s različitim strukturalnim preprekama pri čemu uspješnost na tom putu često više ovisi o obiteljskoj potpori i resursima, a manje o društveno stvorenim prilikama za nesmetanu tranziciju iz mladosti u odraslost. Društvene mogućnosti, posebno obrazovne, kao i društveni položaj, umnogome je određen socijalnim porijeklom što implicira otežano napredovanje na društvenoj ljestvici. Životna dob usko je povezana sa stupnjem obrazovanja pri čemu različiti stupnjevi obrazovanja podrazumijevaju i sukladne socijalne kompetencije. Tako je i ovim istraživanjem utvrđeno da su više ili visoko obrazovani pojedinci, kao i oni višeg socijalnog porijekla, prosječno liberalnijih svjetonazora, tolerantniji, kritičniji spram stvarnosti pa i zadovoljniji životom.