U razdoblju od 16. do 22. listopada 2023., nastavnik Sveučilišta Sjever s Odjela za sestrinstvo izv. prof. dr. sc. Tomislav Meštrović boravio je u Brazilu kao pozvani predavač na dvama važnim međunarodnim skupovima te kao gost na Federalnom Sveučilištu Rio de Janeiro.

U Trogiru je od 19. – 22. listopada 2023. godine održan 3. kongres Kromreže hematoloških medicinskih sestara i tehničara s međunarodnim sudjelovanjem. Pročelnica Odjela za sestrinstvo, izv. prof. dr. sc. Marijana Neuberg te Tina Košanski, pred. sudjelovale su na kongresu kao pozvani predavači s temom „Izazovi u radu s višegeneracijskim timom“.

Sudjelovanje naših profesorica potvrđuje njihov znanstveni doprinos i stručan rad te ujedno i kvalitetu koju nudi Sveučilište Sjever.

Dekanica Fakulteta zdravstvenih i socijalnih znanosti Slovenj Gradec, prof. dr. sc. Danica Železnik i viši predavač Uroš Železnik, boravili su u sklopu Erasmus+ mobilnosti nastavnika na Sveučilištu Sjever. Na Odjelu za sestrinstvo održali su predavanja studentima prijediplomskog studija sestrinstva te prenijeli svoja iskustva i viđenje profesije sestrinstva iz susjedne Republike Slovenije.
Ovakve suradnje doprinos su kvaliteti znanstvenog i obrazovnog rada Sveučilišta te prilika za studente, ali i nastavnike u vidu širenja dobrih praksi.

Povodom Dana dobrovoljnih darivatelja krvi na Sveučilištu Sjever je organizirana akcija darivanja krvi za sve student i zaposlenike Sveučilišta. Na akciju se odazvao veći broj od očekivanog te je prikupljeno 30 doza krvi dok je njih devet odbijeno.

“Moj brat je redovni darivatelj krvi pa sam odlučio i ja krenuti njegovim primjerom i odazvati se na ovu akciju na Sveučilištu. Prvi put mi je i zaista nije strašno tako da bih,  svakome tko može, preporučio neka napravi taj humani korak”, poručio je Marko Švaco, student 3. godine elektrotehnike na Sveučilištu Sjever.

Krv nije moguće proizvesti na umjetan način te je jedini izvor toga lijeka čovjek. Upravo iz tog razloga su darivatelji krvi proglašeni i herojima jer spašavaju ljudske živote nesebično dajući dio sebe.

“Jednom sam u srednjoj školi dao krv pa sam odlučio odazvati se ovom pozivu na Sveučilištu. Djed mi je dobio i medalju kao darivatelj te smatram da je to zaista humano djelo koje bismo svi trebali prakticirati”, zaključio je student 3. godine elektrotehnike Tin Reškec.

Hvala svima koji su se odazvali na ovu akciju i time učinili dobro djelo za cijelo društvo, a ponajviše uspješno funkcioniranje zdravstva.

Sveučilište Sjever je u lipnju započelo s provedbom specijalističkog usavršavanja prvostupnika i magistara sestrinstva iz hitne medicine, jedinstvenim projektom na razini cijele države, a danas je 24 polaznika prvog ciklusa odslušalo svoje zadnje predavanje.

“Završili smo s prvim ciklusom edukacije koja je uključivala 350 sati predavanja i vježbi. Pred polaznicima je još jedan veliki zalogaj jer odlaze u realni sektor gdje će svoja znanja nadograditi praktičnim vještinama u bolnicama i bolničkim hitnim prijemima. Ponosni smo što smo mogli sudjelovati u ovoj edukaciji, što smo imali tako veliki broj polaznika, a sve to govori o kvaliteti Odjela ali i kvaliteti Sveučilišta, prepoznatljivosti opreme u koju smo uložili i kabineta u kojima su naši polaznici vježbali svoje kompetencije”, istaknula je pročelnica Odjela za sestrinstvo izv. prof. dr. sc. Marijana Neuberg.

Polaznici specijalizacije su prvostupnici i magistri sestrinstva iz četiri Zavoda za hitnu medicinu susjednih županija odnosno iz Nastavnog Zavoda za hitnu medicinu Varaždinske županije, Zavoda za hitnu medicinu Međimurske županije, Zavod za hitnu medicinu Koprivničko-križevačke županije i Zavoda za hitnu medicinu Krapinsko-zagorske županije.

“Jako sam zadovoljna ovom edukacijom. Bilo je veoma korisno, a Sveučilište nam je osiguralo odlične i stručne predavače. I Sveučilište i Zavod su nam izašli u susret i pomogli da smo u mogućnosti polaziti ovaj specijalistički studij”, dodala je polaznica Mirela Pintar iz Zavoda za hitnu medicinu Koprivničko – križevačke županije.

Specijalističko usavršavanje pružilo je polaznicima napredna znanja i vještine specifične za hitnu medicinu, kao i sveobuhvatno obrazovanje u skladu s najnovijim smjernicama, protokolima i najboljom praksom u području hitne skrbi.

“Svi mi radimo 10 godina i više u izvanbolničkoj hitnoj i samim tim imamo velika znanja i iskustva iz djelokruga rada hitne medicinske službe, ali ovim predavanjima smo dobili još veću širinu znanja koja su nam potrebna i koja ćemo moći upotrijebiti u praksi”, zaključio je polaznik Mario Matoc iz Nastavnog zavoda za hitnu medicinu Varaždinske županije.

Program specijalističkog usavršavanja je usmjeren zbrinjavanju akutnih medicinskih stanja, dijagnostičkim postupcima, upravljanju hitnim situacijama, farmakoterapiji i hitnim intervencijama, a provodio se u novouređenim laboratorijima i predavaonicama u Sveučilišnom centru Varaždin. Nova generacija polaznika specijalističkog usavršavanja iz hitne medicine očekuje se početkom iduće godine.

U Zagrebu je u listopadu održan osmi kongres hrvatskog radiološkog društva s međunarodnim sudjelovanjem na kojem je po prvi put uvedena sekcija o umjetnoj inteligenciji. Sekciju je organizirao i moderirao doc. dr. sc. Ivo Dumić-Čule, dr. med. sa Sveučilišta Sjever zajedno s dr. Natkom Beckom. Plenarno predavanje na panelu održali su dr. Martin Reim, predsjednik estonskog radiološkog društva i radiolog u Sveučilišnoj bolnici u Tartu te dr. Dmytro Fishman, voditelj podatkovnih znanosti na Sveučilištu u Tartu koji zajednički rade na rješenjima za obradu radioloških podataka baziranih na umjetnoj inteligenciji. Objasnili su kako tehnološki napredni alati funkcioniraju u estonskom zdravstvenom sustavu, jednim od najnaprednijih i najmoderniziranijih u Europi i svijetu.

Doc. Ivo Dumić-Čule održao je predavanje o percepciji umjetne inteligencije među radiolozima te kako se ona mijenjala u zadnjih 5 godina. Naglasio je da umjetna inteligencija ima priliku učiniti zdravstvo dostupno svima, što je prilika za revoluciju javnog zdravstva.

Predavači su posebno naglasili važnost suradnje privatnog sektora i akademske zajednice u stvaranju rješenja koja će imati praktičnu primjernu u dijagnostici i liječenju pacijenata.

Radiologija je jedna od najpropulzivnijih i zasigurno danas najpopularnijih medicinskih specijalnosti, širokog raspona užih specijalnosti koja zadiru u gotovo sva druga područja medicine. Moderna medicina danas je nezamisliva bez radiologije, a kvaliteta zdravstvene skrbi kao i ishodi liječenja uvelike ovise o dostupnosti, kvaliteti i razini radiološke djelatnosti. Brzi razvoj radiološke tehnologije, informatičko i digitalno okruženje postavljaju nove izazove i zahtjeve pred radiološku djelatnost. Radiologija mora odgovoriti na brojne izazove poput razvoja umjetne inteligencije (AI), primjene teleradioloških servisa, sigurnosti primjene ionizirajućeg zračenja i kontrastnih sredstava, strmog rasta broja radioloških pretraga uz istovremeni manjak radiologa i radioloških djelatnika te sve veće potrebe za multidisciplinarnim pristupom liječenju.

Tim više je sudjelovanje profesora sa Sveučilišta Sjever i njegovo predavanje i moderiranje sekcije o važnoj temi, kao što je umjetna inteligencija, još značajnije.