Erasmus+ iskustvo profesorica sa Sveučilišta Sjever na Fakultetu političkih znanosti u Podgorici, Crna Gora
Profesorica emeritus Jadranka Lasić-Lazić i izv. prof. dr. sc. Željka Bagarić sa Sveučilišta Sjever, održale su na Fakultetu političkih znanosti u Podgorici predavanje o stilu jezika i analizi medijskih sadržaja studentima prve i treće godine studijskog programa Medijske studije. Dobrodošlicu gošćama iz Hrvatske poželjela je voditeljica studijskog programa prof. dr. sc. Nataša Ružić.
O značaju verbalne i neverbalne komunikacije u svakodnevnom životu, ali i važnosti poznavanja gramatike i pravopisa u novinarskom profesionalnom radu govorila je prof. emeritus Lasić-Lazić naglasivši: „Bez poznavanja standardnog jezika često vas svrstavaju u skupinu tzv. "nepismenih novinara“. Jezik medija upućen javnosti podrazumijeva veliki broj primatelja, istaknula je, a mediji ne služe samo prenošenju poruka već imaju, a to treba stalno ponavljati, i važnu funkciju u obrazovanju.
Provođenje analize diskursa kroz različite metodološke alate i instrumente predstavila je izv. prof. dr. sc. Bagarić koja je posebno istaknula značaj vizuala u konotaciji medijskih sadržaja. „Jezik masovnih medija, bilo da je riječ o tradicionalnim ili modernim medijima definitivno se temelji na vizualnim sadržajima, posebice u vrijeme društvenih mreža kada fotografije govore više od 1000 riječi“, naglasila je dodajući kako trebamo biti svjesni da postoje i osobe koje mogu biti osjetljivije na izgovorene riječi pa su pojmovi poput invalid, hendikep, gluhonijema osoba zabranjene u različitim konotacijama, jer su uvredljive. Predstavila je i rezultate provedenih istraživanja na uzorku od četiri države. Zajedno s kolegama istraživala je korištenje terminologije društveno-inkluzivno neprihvatljivih riječi u lifestyle magazinima u Velikoj Britaniji, Španjolskoj, Italiji i Hrvatskoj. Rezultati su pokazali kako su Velika Britanija i Španjolska iznimno inkluzivne države sa samo 6 % neprihvatljivih termina u časopisima. U Italiji je to 24 %, a u Hrvatskoj čak 67 %. „Ovakva statistika dokazuje da je težak put prema pravoj inkluzivnosti“, zaključila je i dodala kako Crna Gora s dosadašnjim zakonskim okvirima ide u pravom smjeru.
