Etičke vrijednosti koje imamo su uostalom ono jedino što će nas razlikovati od buduće umjetne inteligencije, naglašava izv. prof. dr. sc. Goran Vojković.

V.d. pročelnika Odsjeka za komunikologiju, medije i novinarstvo Sveučilišta Sjever izv. prof. dr. sc. Goran Vojković diplomirao je na Pravnom fakultetu u Splitu, a godinu dana kasnije upisao Poslijediplomski studij pomorskog prava i prava mora. Magistrirao je na temi pomorskog dobra i koncesija, i danas aktualnom području, a doktorirao na pravnom okviru luka unutarnjih voda, odnosno riječnih luka.

„Uvijek su me zanimale nove, neistražene stvari, teme koje treba istraživati i o kojima treba pisati. Znanstveno se još volim baviti povezivanjem prava i tehnologije. A priča o medijskom pravu je došla kasnije, kada sam počeo više pisati novinarske tekstove“, ističe izv. prof. dr. sc. Goran Vojković koji nam je otkrio više o svom znanstvenom putu, aktivizmu kroz tekstove, astronomiji, hobijima kao i radu sa studentima.

Napisali ste dvije znanstvene monografije: Pomorsko dobro i koncesije i Luke unutarnjih voda kao i udžbenik Medijsko pravo u izdanju Sveučilišta Sjever.

Udžbenik je rađen za kolegij Medijsko pravo i obuhvaća cjelokupno gradivo kolegija – dva velika medijska zakona (Zakon o medijima i Zakon o elektroničkim medijima) te za novinare ali i sve druge iznimno važan Zakon o pravu na pristup informacijama. Navode se i neki drugi propisi vezani uz medije. Cilj je bio omogućiti studentima kvalitetno studiranje, uz odgovarajuću literaturu, a ne učenje po slajdovima.

Dugi niz godina ste kolumnist portala Index.hr. Kroz svoje kolumne često ste vrlo direktni i ne podilazite onima na vlasti u tom trenutku.

Smatram da je dužnost intelektualca biti aktivan i kritičan. Potrebno je mijenjati društvo, ukazivati na loše i predlagati bolje. Smatram kako treba javno nastupati, a ne društvenu kritiku ostaviti samo unutar znanstvenih i drugih radova, unutar akademskog balona gdje sve to relativno malo ljudi čita, a ima još manji utjecaj na društvenu stvarnost. Pisanje za Index.hr mi omogućava da svoje misli i ideje prenesem vrlo širokom krugu ljudi.

Možete li se malo osvrnuti na današnju situaciju u medijima?

Mediji se još uvijek nalaze u doba tranzicije, od klasičnih prema elektroničkim i mnogi se u tome baš i ne snalaze – poseban problem imaju lokalni mediji koji su redom toliko financijski, pa onda i kadrovski slabi. Zato se ne usuđuju nikoga kritizirati već postanu produžena ruka lokalne vlasti koja ih financira. Ali, onda to više nisu mediji nego platforme za promidžbu raznih mini-šerifa. No, Index, pa i Telegram i neki drugi pokazuju kako mogu postojati neovisni i snažni mediji koji će pisati o otvorenim pitanjima, aferama, otvarati nove teme pa i svojim pisanjem dovoditi do hapšenja korumpiranih i smjena političara. Svaki smijenjeni političar jedan je uspjeh medija. Nema većeg uspjeha za novinara nego smijeniti kakvog bahatog ministra.

Koliko novi mediji mijenjaju novinarsku struku?

Uvelike. Nestale su tiskane dnevne novine, nitko ne želi danas tijekom dana čitati vijesti od jučer popodne. S druge strane, dobili smo nove zanimljive elektroničke publikacije okrenute publici koja želi stručnije odgovore na teme koje ih zanimaju, od tema vezanih za more i pomorstvo do gastronomije. Takve medije je nekada bilo vrlo teško razvijati, posebno kod malih jezika kao što je hrvatski. Mijenja se naravno puno toga, ima tu i pogrešnih stvari tipa izvlačenja senzacionalizma iz svega i stava „sve za klik“. Kao i u svakom procesu promjena, postoje i pogrešni putevi i treba neko vrijeme da se stvari razviju.

Umjetna inteligencija ulazi u mnoge sfere današnjeg društva. Vi ste s time jako dobro upoznati. Kakav je Vaš stav o AI?

Umjetna inteligencija je jedna od najvažnijih novosti koje je dovelo ovo stoljeće i bitno će promijeniti način na koji radimo i obrađujemo informacije. Neka zanimanja će se promijeniti, no doći će i neki drugi poslovi. Ovo što smo vidjeli u zadnjih godinu dana je nešto iznimno – a tek je krenulo. Pratim, čitam, igram se s modeliranjem, često sam oduševljen rezultatima. Tehnologija je tu kako bi mijenjala svijet. Promjena, napredak, spoznaja novog je uostalom i bit svega.

Veliki ste zaljubljenik u svemir, tehnologije i radioamaterizam. Kako spajate sve te interese?

Pa evo, imam kratkovalnu radio-stanicu kraj kompa gdje pišem članke… Volim tehnologiju, ja sam ipak dijete 80-ih, dakle ZX Spectrum, Commodore 64, od 90-ih tu su i modemi i mogućnost komuniciranja. Dodatno, kako sam išao u školu u vrijeme usmjerenog obrazovanja, moja srednjoškolska kvalifikacija je elektroničar za računala. Tako da znam i s lemilicom… Radioamater sam negdje od kraja osnovne škole, volim tehničke izazove, upoznavati nove stvari i cijelu kompleksnost koja dolazi s bežičnim komunikacijama – doba dana, aktivnost Sunca, puno je faktora kada se želi odraditi dobra veza. Danas je i malo egzotično raditi telegrafijom, ali to volim. Kako volim reći – što ćete ako dođu neki vanzemaljci i unište satelite (kao u filmu Independence Day). Hrvatska je općenito predivna zemlja, s jako raznolikim reljefom i predivnim brdima i planinama. Puno je ljepše vikendom biti u prirodi, popeti se do nekog vrha, pogledati kakvu staru gradinu nego se naslikavati na dosadnoj špici. Što se tehnologije tiče, ima još jedna zanimljivost – većina ljudi me zna kao kolumnistu Indexa, no prije sam, i to dosta godina, pisao za Mrežu, klasični pisani mjesečnik za IT-profesionalce. Tu sam radio baš novinarski posao, ne komentatorski – od članaka o raznim tehnološkim standardima do primjerice članka o razvoju računala svemirskih letjelica i razvoju standarda pametnih kontejnera. Smatram jako važnim taj nepolitički dio novinarstva, gdje se objašnjavaju razne tehnološke primjene i na zanimljiv, popularan način piše o tome što nam donose. Svijet je lopta šarena, zanimljiv je…

Novi ste v.d. pročelnika Odsjeka za komunikologiju, medije i novinarstvo na Sveučilištu Sjever, a dugi niz godina i predajete na Sjeveru. Što biste izdvojili kao glavne prednosti ovog studija?

Suvremeni smo. Kao prvo, suvremeni smo našim programima, kolegijima, širinom pristupa i time širinom opsega znanja kojeg prenosimo studentima. Kako je Sveučilište Sjever integrirano sveučilište s vrlo suvremenom organizacijskom strukturom nemamo problem koji često imaju neka stara sveučilišta gdje su odnosi sveučilište-fakultet-katedre jako čvrsto postavljeni, pa se ne vidi cjelina, a pojedine katedre s vremenom postaju mali feudi i cijela struktura se s vremenom „zamrzne“, bez inovacija. A inovacije su ključne – stvarnost se mijenja jako brzo. Do prije dvije godine nismo znali za ChatGPT, nismo znali za Midjourney, a sada su to uobičajena sredstva za rad. Mi na Sjeveru reagiramo na takve promjene. Svjesni smo da studiranje znači pripremu za budućnost – koja će biti drugačija, zanimljivija i uzbudljivija više nego što i SF-pisci mogu predvidjeti. Nadalje, želim naglasiti kao našu veliku prednost (i nešto u čemu osobno uživam) različitost znanstvenih i profesionalnih iskustava kolega. Velik broj nas je došao iz prakse, iz privrede, ja prvi sam veći dio svog profesionalnog vijeka radio u firmama i upravi. Jako smo različiti što se tiče znanstvenih područja i polja – ima nas društvenih znanosti, ima nas humanističkih, nađe se i tehničkih. Svi ti ljudi surađuju, pridonose svojim znanjima i svojim pogledima… Meni je kao pravniku, dakle nekoga tko je cijeli život školovan u svijetu pravila, procedura i propisa vrlo zanimljivo gledati radove mojih kolega iz umjetničkih područja, koji društvenu stvarnost percipiraju na bitno drugačiji način. Vjerujem da je to zanimljivo i studentima, jedna širina različitosti. Što vas uopće može bolje pripremiti za sutra nego spoznati različitost?

Kakvi su planovi za daljnje razdoblje na Odsjeku za komunikologiju, medije i novinarstvo?

Kadrovski smo sada već dosta zaokruženi, pa idemo u fina podešavanja – svakako želimo i studente pripremati za sva tri oblika suvremenih elektroničkih medija – televiziju, radio i elektroničke publikacije (portale). Nitko više ne šalje tri ekipe novinara kada nešto treba popratiti, moraš znati napisati članak, video prilog, ponekad i napraviti fotografiju jer je službeni fotograf drugdje, ili ako je u pitanju lokalni medij uopće ga nema. Planiramo i dalje razvijati izborne predmete – time se student povezuje sa svojim osobnim afinitetima i željama. Imamo kolegu koji izvrsno predaje sportsko novinarstvo, želim više takvih izbornih kolegija. Nadalje, tu je novo doba, nove tehnologije… Studenti koji danas završavaju studije bit će profesionalno aktivni do negdje 2070-ih. Puno vode ispod mosta… Mnogi će i mijenjati struku, zato i jesmo studijem obuhvatili komunikologiju, medije i novinarstvo.

Kakav je rad sa studentima? Primjećujete li da se generacije mijenjaju?

Naravno da se generacije mijenjaju, samo morski psi se ne mijenjaju. Cijela priča i jest u promjeni. Promjenama težimo od kada smo kao vrsta napustili Afriku. Promjenom težimo od kada smo kao narod napustili euroazijske stepe i došli u ove jadranske krajeve. Cijela povijest čovjeka je težnja za promjenom, za novim… Bilo bi loše da se ne mijenjamo. Ne samo studenti, već i mi nastavnici. Nove tehnologije, ali i nova znanja pa i nova iskustva, nitko od nas nije ista osoba kao prije 20 godina, i bilo bi loše da je. No, osim filozofske tu je i neka praktična razina – radi mobitela i drugih uređaja teško se skoncentriramo duže razdoblje, ne samo mladi, nego svi. Malo tko danas može čitati satima, što je meni prije par desetljeća bilo uobičajeno. Zato se i predavanja i pristup predavanju mora mijenjati i mijenja se. To traži stalno učenje i nastavnika, profesora, stalnu prilagodbu novome. Uključivanje multimedije. Više interakcije. No, raditi s mladima je super.

Koja je Vaša ideja vodilja pri radu sa studentima i što je ono najvažnije što im želite prenijeti?

Uvijek im kažem – postoji određeni program, skup znanja koji moraju svladati kako bi stekli diplomu. Studij je u tome sličan svakom drugom poslu. No, diploma ne znači samo određena količina znanja već i potvrda o radnim navikama i ustrajnosti da se jedan višegodišnji posao dovede do kraja. Osim prenošenja znanja želim ih potaknuti da razmišljaju. Postanu aktivan član svoje zajednice. Da se ne plaše lažnih autoriteta. I da u svemu tome ostanu – ljudi. Etičke norme i ljudske vrijednosti su iznimno važne, posebno važne u poslu za koji se školuju.

Sveučilište Sjever jedno je od najmlađih javnih sveučilišta u RH. Zbog čega biste mladima koji su pred izborom svog daljnjeg obrazovanja preporučili da izaberu upravo Sjever?

Mislim da smo zanimljivi, novi, kvalitetno posloženi i možemo prenijeti nova, aktualna znanja koja će budućim studentima biti važna na tržištu rada. Imamo odlične nastavnike, ljude koji vole svoj posao i vole predavati. Znate, nakon 20-30 godine, malo ćete se sjećati što ste na kojem satu naučili, razna znanja će se stopiti u glavi, ali sjetit ćete se nastavnika i profesora koji su bili predani svojem poslu, koji su voljeli svoj posao i voljeli prenositi znanja drugima. Dodatno, tu su i neke čisto logističke stvari – Koprivnica i Varaždin su odlični gradovi za studente, manji i svakako ugodniji za život od Zagreba s njegovim gužvama, a i cijene svega su niže. Krenuo je i projekt studentskog doma u Koprivnici, to će biti izvrstan iskorak. Ne samo da će omogućiti kvalitetan i povoljan smještaj studentima, nego i razne ljetne škole i druge aktivnosti izvan razdoblja predavanja i ispita. Nadamo se na Sjeveru imati studente iz cijele Hrvatske, a pomalo i šire. I predavače također.

Koje su ključne značajke kvalitetnog obrazovnog sustava i što mislite da bi se trebalo promijeniti ili unaprijediti kako bi studenti po završetku studija bili što spremniji i konkurentniji na tržištu rada?

Povezanost s privredom, s praksom… Volio bih vidjeti na hrvatskim sveučilištima puno više suradnje s praksom. Danas više nitko nema ni vremena ni novca studenta koji je stekao diplomu uvoditi u posao par godina. Treba se odmah iskazati. Svakako ćemo u narednom razdoblju poraditi i na tome. Nadalje, treba ojačati Erasmus programe, studentske razmjene. Iz iskustva znam da su svi studenti kojima sam predavao, a išli su na neke studentske razmjene, tipično jedan semestar studiranja u nekoj drugoj zemlji, kasnije našli dobre poslove. Putovanja i boravak u drugoj sredini obogaćuje čovjeka. To je važno za samog čovjeka, za njegovu osobnu izgradnju, ali to cijene i dobri poslodavci. Donesete neki novi pogled, nova znanja…

Imate li savjet za današnje studente i mlade ljude pred kojima je izgradnja njihove karijere?

Budite svoji. Kopija ima puno originala malo. Posložite svoje obveze i prisilite se držati nekog rasporeda – puno je danas uređaja koji vam jako troše vrijeme, i lako je pustiti se niz rijeku i tako prođu dani, sati, nekima i godine. A vrijeme je resurs koji je vrlo ograničen. Porazmislite o tome što vas zanima, što volite raditi. Računajte da je pred vama 40-50 godina aktivne karijere, a pola stoljeća raditi nešto što vas ne zanima je jako teško i nikada u tome nećete biti dobri. Radite svoj posao profesionalno, ali i časno. Etičke vrijednosti koje imamo su uostalom ono jedino što će nas razlikovati od buduće umjetne inteligencije. I naravno, budite radoznali, uvijek budite radoznali. Postavljajte pitanja… Nikada oni tihi, prilagođeni i uklopljeni nisu mijenjali svijet.