Novi v.d. pročelnika Odjela za elektrotehniku Sveučilišta Sjever, prof. dr. sc. Dario Matika iza sebe ima respektabilan životopis. Bio je dekan Istarskog veleučilišta, ravnatelj Instituta za istraživanje i razvoj obrambenih sustava u Ministarstvu RH, profesor na Hrvatskom vojnom učilištu u Zagrebu, a znanstveni put započeo je 1986. godine dolaskom na Brodski institut u Zagrebu na radno mjesto istraživača, a zatim i samostalnog istraživača.

“U svome znanstvenom radu bavio sam se širokim spektrom problema vezanih uz istraživanje i razvoj akustičkih metoda detekcije plovnih objekata, razvojem brodskih mina, automatskim vođenjem i upravljanjem plovila te primjenom nuklearnih analitičkih metoda za detekciju kemijskih i nuklearnih materijala”, ističe v.d. pročelnika Matika kojem su u novije vrijeme u fokusu znanstvenog rada neinvazivni postupci otkrivanja eksploziva i drugih opasnih materijala te automatizacija industrijskih postrojenja i procesa.

“Moja daljnja istraživanja usmjerena su na automatizaciju postrojenja i procesa, kao i na primjenu industrijske robotike u automatizaciji tehnoloških procesa. Navedeno bi trebalo doprinijeti uvođenju novog diplomskog sveučilišnog studija na Sveučilištu Sjever”, naglasio je pročelnik s kojim smo popričali o planovima za naredno razdoblje na Odjelu za elektrotehniku, njegovom radu, interesima kao i Sveučilištu Sjever i Odjelu kojem je na čelu.

Kakvi su Vam planovi kao novog v.d. pročelnika Odjela za elektrotehniku?

Plan je inicijalna akreditacija novog sveučilišnog diplomskog studija elektrotehnike, mehatronike i robotike na kojem bi mogli studirati svi studenti koji su uspješno završili stručne prijediplomske studije elektrotehnike odnosno mehatronike. Upravo kako bi se omogućilo uvođenje novog studija i kako bi se studentima na još bolji način omogućilo studiranje na stručnim prijediplomskim studijima, a zatim upis na diplomski studij, Stručno vijeće Odjela za elektrotehniku izradilo je i jednoglasno prihvatilo prijedlog izmjena i dopuna stručnog prijediplomskog studijskog programa elektrotehnika. Predloženim izmjenama rasterećen je završni semestar većeg polaganja ispita, te je isti usmjeren na stručnu praksu i izradu završnog rada. Jednako tako, osim izbornog kolegija uvodi se mogućnost izbornog projekta i slobodnog kolegija koji student bira u cilju kvalitetne izrade završnog rada. Težišna odrednica mog budućeg plana je uvođenje više praktične nastave, stručne prakse i novih ICT tehnologija koje se primjenjuju u automatizaciji industrijskih procesa s posebnim osvrtom na Industriju 4.0. To neposredno znači uvođenje koncepta „pametnih tvornica“ kroz uvođenje cyber-fizičkih sustava, analitike velikih podataka, interneta stvari (IoT), računarstva u oblaku, aditivne proizvodnje i 3D printera. Praktično, to bi značilo integriranje procesa s pomoću računala i Interneta (virtualnih i fizičkih elemenata) čime je omogućeno vođenje i nadzor procesa u realnom vremenu, komunikacija „pametnih entiteta“ i ljudi, kao i stvaranje virtualnih kopija postrojenja i procesa što omogućava donošenje decentraliziranih poslovnih odluka.

Koje su kompetencije koje studenti elektrotehnike na Sjeveru stječu po završetku studija?

Kompetencije predstavljaju kombinaciju znanja, vještina i razumijevanja za svaku razinu studijskog programa, a nalaze se u Registru Hrvatskog kvalifikacijskog okvira u obliku standarda zanimanja i standarda kvalifikacija. Upravo je to bio i jedan od razloga za pokretanja izmjena i dopuna stručnog prijediplomskog studija elektrotehnike, ali i inicijalne akreditacije novog diplomskog sveučilišnog studija, kako bi se na temelju standarda zanimanja i standarda kvalifikacija prilagodili potrebama tržišta. Nezavisno radi li se o inženjeru/inženjerki elektrotehnike odnosno u budućnosti o magistru/magistri elektrotehnike studenti koji završe studij elektrotehnike na Sveučilištu Sjever trebali bi biti sposobni:

• obavljati poslove vezane uz elektroničku i procesnu opremu, sustave automatskog upravljanja, vođenja i nadzora, projektirati takve sustave i samostalno rješavati složene zadatke, voditi tim čiji članovi surađuju u realizaciji projektnih zadataka
• projektirati i održavati sustave za automatizaciju postrojenja i procesa na temelju inženjerskih načela iz područja mehatronike, regulacijskih sustava i procesnih računala
• primjenjivati elektroničku opremu kao i softverska i hardverska rješenja brendirane tehnologije u sustavima automatskog upravljanja, vođenja i nadzora
• projektirati i održavati elektroničke sustave, instalirati i konfigurirati operativne sustave, provesti testiranja i podešavanja automatskih sustava
• primjenjivati industrijske i kolaborativne robote u automatizaciji postrojenja i procesa
• raditi u pogonu/postrojenju kojeg automatizira i pušta u probni rad ili obavlja redoviti nadzor i održavanje pogona ili postrojenja u kojem uvjeti rada mogu biti otežani zbog uvjeta proizvodnje ili objektivnih okolnosti (npr. EXP atmosfera)

Zašto biste nekome, pred izborom njegova obrazovnog puta, savjetovali da izabere upravo Sjever i studij Elektrotehnike na Sjeveru?

Moj savjet za studiranje na Sveučilištu Sjever je činjenica da se radi o integriranom sveučilištu koje pruža ukupno bolje mogućnosti studiranja u pogledu nastavnika i njihove stručnosti. Jednako tako studiranje i ishod učenja prilagođava se potrebama tržišta, razvija laboratorijske kapacitete i težište daje stručnim i praktičnim oblicima nastave, kao i terenskoj nastavi u proizvodnim pogonima i gospodarskim subjektima.

Dugo ste u obrazovnom sustavu. Što biste izdvojili kao ključne značajke dobrog i kvalitetnog nastavnog procesa i koje promjene bi se trebale provesti za realizaciju takve razine obrazovanja u Hrvatskoj?

Za uspostavljanje dobrog i kvalitetnog nastavnog procesa nužno je stvoriti kvalitetne odnose između nastavnika, studenata i zajednice (od jedinica lokalne i regionalne samouprave, poslovnih subjekata, drugih visokih učilišta pa do nadležnih agencija i ministarstva). Sveučilište Sjever svakodnevno djeluje u tom pravcu, a to je otvorenost za suradnju sa studentima i zajednicom, spremnost na timski rad, povezivanje izlaznih kompetencija studija s iskustvima vlastitog učenja kao i povezivanje vlastitih iskustava s konceptom društvene odgovornosti i zalaganja. Sveučilište Sjever teži osiguranju materijalnih resursa i kapaciteta za provedbu kvalitetne nastave kao i osmišljavanju i planiranju praktičnih nastavnih modela, potiče redovitu komunikaciju na razini nastavnik – student i očekuje od studenata aktivno sudjelovanje u kreiranju nastavnih aktivnosti i novih studijskih programa. Napredak je uvijek poželjan, a napretka nema bez promjena. Promjene u funkciji napretka vidim u većoj interdisciplinarnosti studijskih programa, sustavnom praćenju i mentoriranju studenata u izradi završnih/diplomskih radova u suradnji s gospodarskim subjektima, kao i u novim inicijativama studentskog zbora kao važnog partnera i subjekta u prihvaćanju novih društvenih izazova te međunarodne suradnje i razmjene studenata.

Iza sebe imate preko stotinjak znanstvenih članaka. Koje područje Vas danas u Vašem znanstvenom radu najviše okupira?

Područje koje me najviše okupira u mom znanstvenom radu je umjetna inteligencija i automatizacija postrojenja i procesa. Nove tehnologije umjetne inteligencije poznate su već duži niz godina, ali novi algoritmi i stalni napredak u obradi velikog broja podataka pomoću računala otvara sasvim nove mogućnosti u digitalnoj transformaciji. Umjetna inteligencija i automatizacija postrojenja i procesa naprosto je svuda oko nas, od robota, pametne proizvodnje, pametnih telefona, pametne klimatizacije, pa sve do cyber sigurnosti i novih pametnih automobila. Zato će se kroz predložene izmjene i dopune stručnog studija elektrotehnike uvesti novi kolegij „Uvod u umjetnu inteligenciju“, a uskoro će izaći i moj novi udžbenik „Automatizacije – primjeri iz industrijske prakse“.

Kako je biti sveučilišni profesor i biti važna karika u nečijem studentskom, ali i obrazovnom putu?

Prije svega po mom je sudu glavna zadaća svakog sveučilišnog profesora da se može osvrnuti unazad i da može reći „ostavio sam nekoga da me naslijedi“. Na mom obrazovnom putu puno sam učio od profesora koji su mi bili i voditelji i mentori, i zato mi je posebno drago kada mogu studentima doprinijeti kao mentor u izradi njihovih završnih ili diplomskih radova, kada mogu biti mentor na doktorskom studiju, kada zajedno možemo objaviti znanstveni rad i kada se osamostale kao docenti ili profesori nositelji kolegija na studijskim programima. Najviše sam ponosan na činjenicu da su moji studenti i doktorandi postali prodekani i prorektori visokih učilišta u Republici Hrvatskoj.

Uz znanost ste i stručnjak za mornaričko naoružanje i brigadir. To je dodatno iskustvo koje prenosite na studente. Čemu Vas je najviše naučio period u vojsci?

Period u vojsci naučio me timskom radu i zajedništvu bez kojeg se ne mogu ostvariti vrhunski rezultati. Naučio me je što je to suradnja, solidarnost i uvažavanje različitosti koje, kada se dobro spoznaju, postaju prednosti u najtežim situacijama. Kao stručnjak za naoružanje imao sam prilike praktično usavršavati svoja znanja i vještine, a kao časnik koji je s činom brigadira umirovljen naučio sam što znači voditi ljude, organizirati rad i biti primjer. Prije svega kako bi me podređeni mogli slijediti i u najtežim trenucima i kako bi mi mogli vjerovati da ću ih zaštititi u kriznim situacijama i to najviše što bih tada mogao. Jednom riječju, naučio sam što je to povjerenje i kako se povjerenje može zaslužiti.

Koja je Vaša ideja vodilja pri radu sa studentima i što je ono najvažnije što im želite prenijeti?

Ideja voditelja u radu sa studentima je partnerstvo za uspjeh. Studente promatram kao mlade ljude koji želi steći odgovarajuće sposobnosti, znanja i vještine studirajući na Sveučilištu Sjever kao društveno odgovorne osobe. Uvijek naglašavam da svaki student svojim osobnim uspjehom doprinosi prije svega sebi osobno, svojoj obitelji i najbližima, ali jednako tako i zajednici u kojoj živi. U tom procesu transformacije od studenta/studentice pa do inženjera/inženjerke odnosno magistra/magistre svakom studentu želim prenijeti da učenje i usavršavanje nikad ne prestaje. Važno je iskoristiti vrijeme studiranja i za učenje i za usavršavanje i za osposobljavanje, ali jednako tako i za stvaranje prijateljstva, međunarodnu suradnju, volonterski i humanitarni rad, unaprjeđenje sveučilišta na kojem studiraju, razvijanje pozitivnih odnosa u sredini u kojoj studiraju jer će im ta iskustva pomoći u nastavku karijere koja im se otvara. Sjećanje na vrijeme provedeno u studiranju je nezaboravno i zato od srca preporučujem „Carpe Diem“ (iskoristite svoj dan).

Kada biste usporedili svoje vrijeme studiranja i današnje što biste izdvojili kao prednosti ili nedostatke pojedinog razdoblja?

Vrijeme u kojem sam ja studirao i današnje vrijeme razlikuje se u mnogobrojnim izazovima tehnološkog razvoja koji su značajno utjecali na promjenu društvenih odnosa. Moj je osjećaj, za razliku od vremena mog studiranja, da vrijeme daleko brže prolazi i da su svi procesi daleko brži u odnosu na to vrijeme. Daleko je veći broj prilika pred kojima se studenti nalaze, ali jednako tako daleko je i veći broj nesigurnosti koje utječu na sadašnjost i budućnost svakog studenta kao i na njegovu karijeru. Veliki je broj informacija kako u medijima, tako i na društvenim mrežama, portalima, i sličnim platformama, što zaista nije lako pratiti, ponekad nije ohrabrujuće kada treba donijeti „važne životne odluke“ koje određuju budućnost. Prednosti po mom sudu ogledaju se u daleko većem broju prilika, dok se nedostatak ogleda u povećanoj neizvjesnosti i neprestanoj potrebi za promjenama i stalnim dokazivanjem na globalnom tržištu

Imate li savjet za današnje studente i mlade ljude pred kojima je izgradnja njihove karijere?

Moja je preporuka da vjeruju u svoje sposobnosti i na svemu što rade kako bi iste unaprijedili. I da ne pridaju puno povjerenja „instant rješenjima“ jer ne postoje. Često studentima kažem kako su instant rješenja zapravo „prvi korak u ništa“, a studiranje nije „instant rješenje“ već „dobar korak“ u kojem naučimo što zapravo jesmo ili bismo uistinu željeli biti.