Naš je studij interesantan svima, posebice što je prema Hrvatskoj komori fizioterapeuta prva razina potpuno samostalnog rada završen trogodišnji studij sa stečenim zvanjem fizioterapeuta. Fizioterapija je zakonski regulirana profesija te prema hrvatskom kvalifikacijskom okviru sadrži 6 skupova kompetencija i 96 ishoda učenja. Svi oni omogućuju da nakon 3 godine studija fizioterapeut može samostalno raditi, procjenjivati, evaluirati, raditi s osobama i populacijama različite dobi u primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj zdravstvenoj zaštiti, ističe pročelnica Odjela za fizioterapiju doc. dr. sc. Ivana Živoder s kojom smo popričali o studiju fizioterapije, budućnosti diplomiranih prvostupnika fizioterapije i općenitoj situaciji u toj struci.

Stručni prijediplomski studij Fizioterapije na Sveučilištu Sjever se provodi od akademske godine 2018./2019. i od svog pokretanja je jedan od zanimljivijih studijskih smjerova za maturante. Koje su kompetencije koje studenti stječu završetkom ovog studija?

Kompetencije koje studenti stječu na studiju su velike, a vezane su uz pripremu radnog i fizioterapeutskog procesa koji uključuje procjenu, određivanje intervencija, njihovu primjenu, evaluaciju i kontinuirano praćenje pacijenta u svim razinama zdravstvene skrbi. Važne su kompetencije komunikacijskih vještina, kao i preventivnog rada koje se stječu u javno zdravstvenim sadržajima. Osim u rehabilitaciji i liječenju, fizioterapeut može sudjelovati i u prevenciji, očuvanju i unapređenju kvalitete života svih dobnih skupina.

Medicinske sestre/tehničari i fizioterapeuti se povezuju i često nadopunjuju u zdravstvenoj skrbi iako se i razlikuju u svojim mogućnostima na tržištu rada. Fizioterapeuti imaju mogućnost samostalnog rada u sportu, u prevenciji, liječenju i rehabilitaciji osoba svih dobnih skupina. Posebno se ovdje mogu naglasiti preventivne aktivnosti koje se provode u zajednici, a u današnjem vremenu su sve potrebnije.

Mladi ljudi koji završe studij često žele raditi sa sportašima, u atraktivnim sportovima, sa zdravim osobama, no njihova je iznimno važna uloga u rehabilitaciji u raznim područjima medicine, primjerice u neurologiji, psihijatriji, neurokirurgiji, internoj medicini, u radu sa starijim osobama, palijativnoj skrbi, s djecom s različitim oštećenjima. U tim segmentima fizioterapeut može puno doprinijeti.

Studij fizioterapije nije isključivo namijenjen za učenike koji su završili srednjoškolsko obrazovanju u tom području. Ima studenata koji su došli i iz drugih srednjoškolskih usmjerenja, poput gimnazijskog programa.

Imamo dosta gimnazijalaca na studiju. Predznanje je korisno, ali nije nužno zato što tijekom studiranja stječu sve kompetencije potrebne za samostalan rad. Ono što je važno da kroz teoriju paralelno odrađuju i vježbovni dio nastave kako bi nakon tri godine studija bili spremni za samostalan rad, a zahtjevne vježbe imaju u našim suvremeno opremljenim kabinetima koji su jedni od najboljih u Republici Hrvatskoj na što smo iznimno ponosni. Imamo vrhunsku opremu, uređaje koje studenti mogu vidjeti, raditi s njima i koristiti za istraživanja.

Studenti imaju puno nastave i u našim nastavnim bazama u realnom sektoru. Osim u kabinetima gdje u malim grupama s mentorom prolaze sve dijelove vježbi, također imaju praktični dio nastave i u institucijama s kojima imamo suradnju, a to su sve važne zdravstvene institucije u sjeverozapadnoj regiji kao i na zagrebačkom području.

Kroz svoje obrazovanje moraju proći sva područja i radilišta kako bi imali iskustva s različitim populacijama i različitim poteškoćama/oboljenjima.

Visoke su kompetencije koje stječu osnovnim obrazovanjem, a ono što nam je daljnji plan je otvaranje diplomskog studija. Ta vertikala nam je neophodna. Mnogi studenti nas pitaju i imaju želju nastaviti obrazovanje na diplomskoj razini, a nadamo se kako će kroz godinu do dvije to biti i realizirano.

Uzmemo li u obzir današnji način života fizioterapeuti su sve potrebniji modernom društvu.

Naša nacija je sada po pretilosti na prvom mjestu u Europi, velik je broj kroničnih oboljenja. S obzirom na postupke koje fizioterapeuti mogu pružiti u rehabilitaciji i liječenju bolesnika s kroničnim oboljenjima, kod djece, preventivnim aktivnostima, potreba je jako velika. Fizioterapeuti bi trebali ući u sve sektore društva i nadamo se da će se pronaći modalitet za to.

Znači li to da diplomirani prvostupnici fizioterapije lako pronalaze posao?

Posao u toj struci se relativno lako dobiva, jedino postoji problem obavljanja pripravničkog staža. Zdravstvene institucije u Hrvatskoj nisu dovoljno kapacitirane i ne otvara se dovoljno mogućnosti da fizioterapeuti odrade staž od godinu dana kako bi mogli samostalno raditi. Zbog toga se često mladi odlučuju na praksu izvan Hrvatske. No, nakon završetka staža imaju priliku pronaći posao u mnogim područjima, od zdravstvenih ustanova, rehabilitacijskih centara pa do sportskih klubova i privatne prakse.

Odjel za fizioterapiju je vrlo aktivan i u radu sa studentima, u aktivnostima kao i u znanstvenom radu. Koliko je izazovno angažirati studente?

Studenti često imaju želju volontirati, posebno prilikom obilježavanja blagdana. Tu smo zaista zadovoljni odazivom studenata. Nastojimo kod njih razvijati altruizam i odnos prema drugima. Smatram da je empatija nešto što se može razvijati pa nastojimo na to utjecati. Danas primjećujemo da su generacije drugačije, manje orijentirane na pomaganje, a više na neki oblik individualizma i zato ih usmjeravamo. Tehnologija, tempo života i različite druge situacije dovele su do današnjeg odnosa prema drugima. No, isto tako, vjerujemo da kad osobe izaberu ovu profesiju, da su ju odabrale s pravim porivom. To je poziv i to se prepoznaje.

Posljednjih deset mjeseci ste pročelnica Odjela za fizioterapiju. Koliko je ta uloga izazovna i koliko ste zadovoljni s dosadašnjim rezultatima?

Bio je to velik izazov. Odlukom rektora sam preuzela Odjel. Sada mogu reći da zajedno dobro funkcioniramo i da idemo u smjeru u kojem želimo ići. Ljudi su aktivni i imaju dobrih ideja s čime sam iznimno zadovoljna. Uvijek možemo i moramo raditi na sebi i osobnom poboljšanju. Osim diplomskog studija, imamo u planu pokrenuti i program cjeloživotnog obrazovanja za masere i wellness terapeute jer je za time sve veća potražnja. Ovdje smo zbog studenata i najvažnije nam je njihovo zadovoljstvo.

Također se bavite i područjem mentalnog zdravlja kroz biofeedback i neurofeedback metode.

Biofeedback/neurofeedback je moja ljubav za koju sam se educirala. Biofeedback je biološka povratna sprega koju svi imamo i koristimo. To je metoda kojom možemo mijenjati određene obrasce ponašanja i funkcioniranja kroz primjenu fizioloških parametara (disanje, mišićna aktivnost, moždana aktivnost, rad srca, provodljivost kože) prezentiranih osobi na razumljiv način.

U tom području se obrazuju različite struke koje imaju osnove anatomije i fiziologije, od psihologa, medicinskih sestara/tehničara, fizijatara, fizioterapeuta, logopeda, defektologa, psihijatara, neurologa, radnih terapeuta.

Prije se u području psihofiziologije moglo obrazovati isključivo u inozemstvu, a od 2005. je cijela priča krenula i u Hrvatskoj. Na početku je bilo dosta skepticizma vezano za tu temu, no danas je trend da je biofeedback ušao u sve zdravstvene sustave, u kliničke ustanove, ustanove koje se bave s djecom s različitim oštećenjima, psihijatrijske bolnice i slično. Biofeedback i neurofeedback se koriste kod različitih problema, kod djece s poremećajem pažnje, s autizmom, kod osoba s migrenama, depresijama, paničnim poremećajima, anksioznosti. Najstarija metoda u Hrvatskoj je mišićni biofeedback koji se prakticira dugi niz godina u Krapinskim i Varaždinskim toplicama.

Na studiju sestrinstva i fizioterapije studenti imaju priliku slušati i kolegij na tu temu što nije slučaj na drugim sveučilištima. Studentima je to jedinstvena prilika da čuju više o biofeedbacku, neki od njih možda odluče nastaviti daljnju edukaciju u tom području i na taj način prošire svoje područje djelovanja.

Puno se toga promijenilo i u zdravstvenom sustavu, puno je nezadovoljstva u tom sektoru danas vidljivo, a i pandemija je ostavila traga tome. Sve je više mentalnih oboljenja, depresija, anksioznih poremećaja, i to kod mladih ljudi i djece. Situacija je zabrinjavajuća i spremni smo za ozbiljne akcije pa je samim tim obrazovanje u tom smjeru sve potrebnije.

Na kraju, koju biste poruku uputili svojim sadašnjim, ali i budućim studentima?

Svakako bih željela poručiti da je ovaj studij izazovan, vrlo atraktivan i nudi mnogo mogućnosti na tržištu rada. Svakako bi bila preporuka tko god razmišlja o zdravstvenom smjeru obrazovanja da je ovo jedan studij koji nudi velike mogućnosti. Postojećim studentima želim puno uspjeha u studiranju i da znaju da smo, počevši od mene pa do svih mojih nastavnika za njih na raspolaganju za bilo kakve potrebe i probleme. Uvijek nam se mogu obratiti i učinit ćemo sve da njihovo studiranje bude ugodno te da sa Sveučilišta Sjever odu kao obrazovani i zadovoljni mladi ljudi.