Ove se godine Svjetski dan hrane obilježava s temom „Pravo na hranu za bolji život i bolju budućnost“ (Right to foods for a better life and a better future).
Zemlje članice Organizacije za prehranu i poljoprivredu (Food and Agriculture Organization, FAO) 1979. godine na svojoj 20. konferenciji donijele su odluku o utemeljenju 16. listopada kao Svjetskog dan hrane (World Food Day, WFD). Od tada pa svake godine do danas obilježava se u cijelome svijetu kako bi se naglasila važnost hrane kao jedne od osnovnih ljudskih potreba, ali i ljudskih prava.
Opća deklaracija o pravima čovjeka koja je usvojena i proglašena na Općoj skupštini Ujedinjenih naroda ističe da svaki čovjek ima pravo na hranu, dostojanstven život, slobodu i obrazovanje. Hrana predstavlja treću osnovnu ljudsku potrebu, nakon zraka i vode, a svaki čovjek ima pravo na dostupnost hrane i adekvatnu prehranu.
Hranu definira raznolikost, nutritivna vrijednost, kvaliteta, pristupačnost, dostupnost i sigurnost. Pravilnu prehranu karakterizira raznolikost, energetska uravnoteženost uz zadovoljavanje nutritivnih potreba. Stoga je najveća odgovornost na poljoprivredno-prehrambenim sustavima koji su prvi u lancu zaduženi za zdravlje ljudi i planeta na način da omoguće potrošačima kvalitetnu, zdravstveno i nutritivno vrijednu hranu.
Podaci nam govore da više od 2,8 milijardi ljudi u svijetu nije u mogućnosti konzumirati pravilnu prehranu. Pa slijedom toga, nepravilna prehrana vodeći je uzrok svih oblika pothranjenosti, ali isto tako i pretilosti sa naglaskom na veliki deficit nutrijenata.
S obzirom da smo svi potrošači hrane koju nam tržište nudi, samim time možemo tražiti svoja prava i apelirati na odgovorne da krenu u pronalaženje rješenja po pitanju hrane u smislu povećanja dostupnosti, smanjenja bacanja hrane, kao i zaštite okoliša.
No, za ostvarenje ovakvih ambicija potrebna je velika ustrajnost, ulaganje i inovativnost.
objavu pripremila: izv. prof. dr. sc. Natalija Uršulin-Trstenjak