Svake godine 16. listopada obilježavamo Svjetski dan hrane kako bismo podigli svijest o jednoj od najosnovnijih ljudskih potreba – pravo na hranu. Ovaj dan ustanovljen je 1979. godine na 20. konferenciji Organizacije za prehranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO), a danas se obilježava širom svijeta. Cilj je istaknuti važnost hrane ne samo kao životnog resursa, nego i kao temeljnog ljudskog prava. Ovogodišnja tema „Pravo na hranu za bolji život i bolju budućnost“ naglašava globalnu potrebu za osiguranjem dostupnosti kvalitetne hrane za sve ljude, bez obzira na njihovu lokaciju ili socioekonomski status.

Hrana kao osnovno ljudsko pravo

Prema Općoj deklaraciji o pravima čovjeka Ujedinjenih naroda, svaki čovjek ima pravo na hranu, dostojanstven život, slobodu i obrazovanje. Ove temeljne vrijednosti čine okosnicu globalnih nastojanja osigurati pravo na hranu za sve ljude, što podrazumijeva pravo na odgovarajuću i sigurnu prehranu. Hrana je treća najosnovnija ljudska potreba, odmah nakon zraka i vode. Dostupnost hrane, njezina kvaliteta, raznolikost i nutritivna vrijednost ključni su faktori koji osiguravaju pravilnu prehranu i dugoročno zdravlje.

Pravilna prehrana nije samo pitanje kvantitativne dostupnosti hrane, već i njezine kvalitete. Ona mora biti nutritivno bogata, energetski uravnotežena i raznovrsna kako bi zadovoljila potrebe organizma. Na globalnoj razini, prema podacima, više od 2,8 milijardi ljudi nema pristup adekvatnoj prehrani. Nepravilna prehrana postaje vodeći uzrok pothranjenosti, ali i pretilosti, s posebnim naglaskom na deficit esencijalnih nutrijenata. Ovo postavlja ozbiljan izazov pred globalne sustave proizvodnje i distribucije hrane.

Uloga poljoprivredno-prehrambenih sustava

Ključnu odgovornost u osiguravanju dostupnosti kvalitetne i nutritivno vrijedne hrane imaju poljoprivredno-prehrambeni sustavi. Oni predstavljaju prvi i najvažniji segment u lancu zdravlja ljudi i planeta, jer od njihove učinkovitosti ovisi koliko će kvalitetna hrana doći do potrošača. Stoga je važno da se ti sustavi prilagođavaju novim izazovima, uključujući klimatske promjene, rast populacije i sve veće zahtjeve potrošača za održivom i zdravom hranom.

Kako bi osigurali da poljoprivredno-prehrambeni sustavi mogu odgovoriti na ove izazove, potrebno je ulagati u inovacije, održive prakse i nove tehnologije koje će omogućiti proizvodnju hrane uz minimalno negativno djelovanje na okoliš. Zaštita okoliša i smanjenje otpada hrane također su ključne komponente globalnih napora za postizanje sigurnosti hrane. S obzirom na to da se procjenjuje da se trećina proizvedene hrane baci, rješavanje ovog problema postaje prioritet kako bismo smanjili gubitke u proizvodnom lancu, smanjili emisije stakleničkih plinova i osigurali hranu onima kojima je najpotrebnija.

Odgovornost pojedinaca i obrazovnih institucija

Na Odjelu prehrambene tehnologije Sveučilišta Sjever, educiraju se budući stručnjaci koji će biti važan dio lanca proizvodnje hrane i koji će svojim znanjem i inovativnim pristupima doprinijeti rješavanju globalnih izazova vezanih uz hranu. Osposobljavanje studenata za razumijevanje nutritivne vrijednosti, sigurnosti hrane i održivih praksi ključno je za stvaranje nove generacije profesionalaca koji će voditi promjene u poljoprivredno-prehrambenom sektoru.

Međutim, odgovornost nije samo na obrazovnim institucijama i stručnjacima. Kao potrošači, svi imamo pravo tražiti dostupnost kvalitetne i sigurne hrane te apelirati na proizvođače i nadležne institucije da poduzmu korake u pravcu povećanja dostupnosti hrane, smanjenja otpada i zaštite okoliša. Na individualnoj razini, promjene u ponašanju potrošača, poput odabira održivih i lokalno proizvedenih namirnica, mogu pridonijeti većoj odgovornosti prema hrani i resursima.

Zajednički napori za bolju budućnost

Kako bismo ostvarili ciljeve ove godine, potrebna je velika ustrajnost, inovativnost i ulaganja. Ostvarenje ambicije da svi ljudi na planeti imaju pravo na zdravu, kvalitetnu i dostupnu hranu zahtijeva suradnju svih razina društva – od lokalnih zajednica i vlada do međunarodnih organizacija i privatnog sektora. Poljoprivreda i prehrambena industrija moraju se transformirati kako bi bile održive i otporne na izazove budućnosti, uključujući klimatske promjene, ekonomske krize i rastuće socijalne nejednakosti.

Svjetski dan hrane nas podsjeća da su prava na hranu i zdravu prehranu temeljna ljudska prava. Svi imamo ulogu u osiguravanju bolje i održivije budućnosti – od obrazovanja novih generacija stručnjaka do svakodnevnih izbora koje činimo kao potrošači. Zajedničkim naporima možemo izgraditi svijet u kojem će hrana biti dostupna svima, a njen proizvodni lanac biti u skladu s održivim razvojem i zaštitom planeta.

Autorica teksta: izv. prof. dr. sc. Natalija Uršulin-Trstenjak