Nikola Tomašek, bivši student strojarstva na Sveučilištu Sjever, svoju akademsku titulu magistra inženjera strojarstva stekao je krajem rujna prošle godine pa su mu dojmovi vezani uz ovaj studij  još vrlo svježi. „Sam odabir studija u potpunosti je ispunio sva moja očekivanja te sam više nego zadovoljan. Nakon završetka preddiplomskog stručnog studija Proizvodnog strojarstva na Sveučilištu Sjever odlučio sam nastaviti studij te sam upisao diplomski studij strojarstva. Diplomski studij nadogradio je moje znanje i proširio ga u području novih tehnologija, novih materijala, konstrukcijskih i programskih alata te mi je pružio odličnu podlogu za početak karijere“, ističe Nikola, s kojim smo porazgovarali o studiranju na Sveučilištu Sjever te njegovim planovima za nastavak karijere.

Koja znanja i iskustva sa studija su vam najviše ostala u sjećanju, tj. bez kojih stečenih znanja ne biste mogli raditi svoj sadašnji posao?

Uz sve osnovno znanje koje sam stekao na preddiplomskom studiju,  promjenu u načinu razmišljanja i pristupa rješavanju problema imali su gotovo pa svi kolegiji na diplomskom studiju. Od kolegija vezanih uz materijale, preko optimiranja konstrukcija, pa sve do kolegija vezanih uz razvoj novih proizvoda, neke dijelove znanja koja sam stekao mogu koristiti u svakodnevnom poslu. Izdvojiti neki kolegij nije baš lako, no numeričko modeliranje i prototipno 3D modeliranje su dva kolegija koja su mi se najviše dojmila.

Tema Vašeg diplomskog rada ostavila je velik dojam. O čemu je točno riječ - koja je bila tema/ naziv, cilj diplomskog i njegov rezultat? Vidite li u rezultatu Vašeg diplomskog rada neku daljnju primjenu; tj. postoji li mogućnost primjene i što je sve potrebno kako bi se primjena eventualno realizirala?

Odabir teme ovog diplomskog rada nije bio težak. Ideja diplomskog rada proizašla je iz  želje za pomoći ljudima.  Osobno sam želio ako izrađeni prototipni model u sklopu diplomskog rada zadovolji određene uvjete da se bionička šaka dalje razvija te u budućnosti, bilo bližoj ili daljnjoj, posluži na dobrobit potrebitih ljudi. Tijekom razmišljanja o mogućoj temi znao sam da želim koristiti generativni dizajn u svrhu dobivanja nove, optimirane konstrukcije smanjene mase. Najveći problem zadala je upravo konstrukcija, odnosno proizvod na kojem ću koristiti generativni dizajn. Nakon razmišljanja odabir je pao na bioničku šaku. Sam odabir upravo takvog sklopa za generativni dizajn ležao je u tome što ljudi koji imaju takav hendikep nisu to birali. Cijena takvih sklopova skače u nebo te se mnogo ljudi nalazi u situaciji u kojoj si to jednostavno ne mogu priuštiti. Također, cijena svih sirovina u svijetu u ovome trenutku u izrazitom porastu te uz uštedu materijala postoji mogućnost upravo na uštedi konačne cijene proizvoda. Iz navedenih razloga odlučio sam primijeniti postupak generativnog dizajna na sklop bioničke šake te probati izraditi istu. Za sada, razvoj sklopa je stao na funkcionalnom prototipnom modelu. Na prototipnom modelu, koji je izrađen korištenjem FDM postupkom aditivne proizvodnje, opažena je potreba za iteracijom istog. Nakon postupka iteracije modela bilo bi potrebno izraditi sljedeću verziju prototipnog modela. Mogućnost primjene u svakodnevnom životu postoji.

Koliko dugo je trajala izrada Vašeg diplomskog rada? Tko vam je bio mentor?

Mentor tijekom izrade ovog diplomskog rada bio mi je izv. prof. dr. sc. Sven Maričić kojem još jednom zahvaljujem na pruženoj pomoći prilikom izrade ovog diplomskog rada. Sama izrada diplomskog rada, od razvoja same ideje pa do konačne realizacije, trajala je šest mjeseci, od čega samo modeliranje i izrada prototipnog modela 3 mjeseca.

Što Vam je tijekom izrade rada bilo najteže, a što najlakše odraditi?

Najlakša je bila izrada i modeliranje samog prototipnog modela premda je tijekom izrade bilo različitih izazova kao što su greške tijekom modeliranja, greške tijekom izrade i slično. Taj dio diplomskog rada bio mi je najlakši jer sam u tom postupku uživao te mi nije predstavljao neku brigu. Dok bih, u drugu ruku, pronalaženje odgovarajuće literature i proučavanje iste stavio u najteži dio.

Jeste li zaposleni u struci? Koliko ste dugo "tražili" posao i jeste li zadovoljni radnim mjestom?

Uz studiranje sam paralelno radio različite studentske poslove. Kako se završetak studija približavao odlučio sam potražiti studentski posao u struci. Nakon završetka studija, ostao sam raditi na tom poslu. Trenutačno radim na poziciji tehnologa lijevanja u poduzeću koje se bavi visokotlačnim lijevanjem aluminijskih legura za auto industriju. Neki od glavnih zadataka su optimiranje procesa lijevanja te na kraju zapravo vođenje brige o kvaliteti samih odljevaka na kraju procesa lijevanja. Izrazito sam svojim zadovoljan radim mjestom. Plan i želja su postati što bolji u području u kojem sam zaposlen, tj. dobiveno znanje primijeniti u praksi te ga također proširiti.

Vaš savjet sadašnjim studentima strojarstva?

Nemojte nikad odustati od vašeg cilja. Studiranje je dugotrajan i mukotrpan proces. Tijekom studiranja postojat će trenuci koji će ispitivati vašu želju i volju za postizanjem cilja. Kad se to dogodi, nemojte odustati nego se uhvatite u koštac s tim problemom te kao pravi strojar pronađite optimalno i pravo rješenje za njega. Rezultat svega navedenog je diploma koju ćete s velikim ponosom primiti u ruke, koja se priznaje svugdje u svijetu i koja će vam otvoriti vrata mnogih zanimljivih poslova.