Doc. dr. sc. Tomislav Veliki pročelnik je Odsjeka za strojarstvo na Sveučilištu Sjever. Rođen je 1970. godine u Zagrebu, gdje je završio osnovnoškolsko obrazovanje i Strojarsku tehničku školu. Diplomirao je na Fakultetu strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu, gdje se zaposlio nakon diplomiranja kao asistent u Laboratoriju za procesna mjerenja Zavoda za termodinamiku, toplinsku i procesnu tehniku FSB-a. Bavi se razvojem eksperimentalnih procedura i matematičkih modela mjerenja procesnih veličina, posebice temperature. Doktorirao je 2011. godine u području temeljnog mjeriteljstva s temom disertacije „Razvoj primarnog etalona temperature s novom metodom prijenosa sljedivosti”. U razdoblju 2011.-2013. godine angažiran je u projektnom uredu Programa Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) kao voditelj Projekta uspostave sustava daljinskog mjerenja potrošnje energenata i vode u javnom sektoru te zatim postaje voditelj Projekta uspostave sustavnog gospodarenja energijom Vlade Republike Hrvatske. U prosincu 2013. godine imenovan je pomoćnikom direktora Agencije za pravni promet i posredovanje nekretninama (APN), pri čemu je zadužen za uspostavu organizacije sustavnog gospodarenja energijom u javnom sektoru. Od prosinca 2016. prelazi na Sveučilište Sjever u nastavno-znanstvenom zvanju docent, gdje od 2019. godine obnaša funkciju pročelnika Odsjeka za proizvodno strojarstvo. Ovaj svestrani pročelnik aktivan je i na drugim područjima, pa se, između ostalog, natjecateljski bavi paraglidingom.

Što nam je rekao o studiju strojarstva, svojem profesionalnom putu i daljnjem razvoju Sveučilišta Sjever kroz studij strojarstva, možete pročitati u nastavku.

1. Pročelnik ste Odsjeka za proizvodno strojarstvo na Sveučilištu Sjever. Koje odgovornosti i obaveze nosi navedena funkcija?

Preddiplomski stručni studij Proizvodno strojarstvo je ulaznica novim studentima u izazovno područje strojarstva. Tijekom 3 godine studija pomalo oprezni i tihi učenici i gimnazijalci stasaju u kompetentne i samostalne prvostupnike strojarstva koji se efikasno hvataju u koštac s tehničkim problemima najrazličitijih vrsta. Pročelnik je zadužen da cijeli proces učenja i napredovanja za studente teče brzo i efikasno. Najviše aktivnosti je na početku svakog semestra (15 tjedana nastave a zatim ispitni rokovi) kada treba organizirati rasporede predavanja i ispita. U planiranju predavanja trudimo se studentima smanjiti prazni hod na najmanje moguće pa, recimo, one koji zajedno putuju na predavanja stavljamo u iste grupe da se ne čekaju prije i poslije nastave. S druge strane, pročelnik je zadužen da uz naše odlične nastavnike angažira za neke kolegije stručnjake iz gospodarstva, kako bi studenti učili od onih koji primjenjuju najnovije tehnologije.

2. Osim pročelničke funkcije, predavač ste na nekoliko kolegija – kojih?

Na preddiplomskoj razini predajem kolegij Mjerenja u proizvodnji i izborni kolegij Obnovljive izvore energije. U prvome kolegiju studenti savladavaju dimenzionalno mjeriteljstvo od nastanka definicije metra do optičkog i 3D mjerenja dimenzija do razine mikrometra, te izvode mjerenja u laboratoriju. Izborni kolegiji predviđeni su da se student koji ih upiše može usavršavati u području koje ga interesira, pa tako na kolegiju Obnovljivi izvori energije studenti savladavaju gradivo rješavajući projektne zadatke iz energije Sunca, vjetra, biomase, geotermalne energije. Na diplomskoj razini predajem Dizajn industrijskih proizvoda, Ekološki i energetski aspekt proizvoda i izborni kolegij Procesna mjerenja u kojem studenti izvode mjerenja u laboratoriju.

3. Naveli ste laboratorije i laboratorijske vježbe koje studenti pohađaju. Koliko ima laboratorija na strojarskom Odjelu i kako studenti reagiraju na laboratorijske vježbe?

Možemo slobodno reći da studenti obožavaju laboratorijske vježbe, jer je to izvrsna prilika da upoznaju i rukuju sa najsuvremenijom opremom kojom su naši laboratoriji opremljeni. Vrlo često studenti kažu da su najviše zapamtili na laboratorijskim vježbama, jer osim što se pripreme i ponove znanja s predavanja, kad sami nešto izmjere ili opipaju rukom ureže im se trajno u sjećanje. Imamo veliku podršku uprave Sveučilišta za opremanje laboratorija, tako da studenti vježbe izvode u slijedećim laboratorijima: Laboratorij za elemente strojeva, Laboratorij za materijale, Laboratorij za toplinsku obradu, Laboratorij za strojarske tehnologije, Laboratorij za 3D oblikovanje (3D skeniranje i printanje), Laboratorij za mjeriteljstvo i strojarsku dijagnostiku, Laboratorij za pneumatiku i hidrauliku, a još dva laboratorija su u fazi opremanja.

4. Kakvi su novi studenti strojarstva na Sveučilištu Sjever? Javljaju li Vam se možda bivši studenti?

Predrasuda je da strojarstvo vezano učenike tehničkih škola koji su tako nastavljali obrazovanje u struci. Danas možemo slobodno reći da se u prvu godinu podjednako upisuju učenici tehničkih škola kao i gimnazijalci. Postepenim gašenjem teških strojarskih industrija inženjeri strojarstva sve manje posao obavljaju u plavim kutama po pogonima te uglavnom složene probleme rješavaju pred računalima u multidisciplinarnim grupama. To je možda doprinijelo da upisujemo svake godine sve više studentica, što nas jako veseli. S puno bivših studenata održavam kontakt. To je uvijek dvosmjerna komunikacija, jer nekada oni mene traže savjet ili mišljenje, a često ako se bave zanimljivim problemima i usvajaju nove tehnologije ja njih molim da studentima pokažu što ih čeka kad završe studij ili uzmu studente na praksu.

5. Što Vi kao Pročelnik kažete na komentare da je studij Strojarstva težak, a što studenti koji uspješno završe studij misle o studiju?

Idemo ovako to reći: Studij Proizvodno strojarstvo, kao i drugi strojarski studiji studentima jako puno daje, ali zahtijeva od studenata konstantan rad i zalaganje. Studenti koji redovno pohađaju predavanja i vježbe, polažu kolokvije i predaju seminare, nemaju nikad problema sa završavanjem studija u roku. A kad završe studij, kao recimo i studenti Medicinskog fakulteta, nikome ne moraju dodatno objašnjavati što znaju i koja im je titula. Nezaposlenih strojara nema na tržištu, tako da kad završe preddiplomski studij studenti moraju odlučiti hoće li prihvatiti dobro plaćene poslove ili upisati diplomski studij koji traje dvije godine i nakon završetka birati između još bolje plaćenih poslova. Iz tih razloga studenti kad završe studij su redom jako zadovoljni.

6. Sveučilište Sjever jedna je od najbrže rastućih, a opet jedna od najmlađih visokoškolskih obrazovnih institucija. Koje su prednosti Sveučilišta Sjever u odnosu na druga Sveučilišta u Hrvatskoj, s obzirom na to da imate iskustvo rada i na drugim Sveučilištima?

Najveća prednost koju mogu istaknuti je fleksibilnost i motiviranost, kako u odnosu prema studentima tako i između profesora. Na Fakultetu strojarstva i brodogradnje u Zagrebu nakon nekoliko godina rada nisam upoznao pola profesora, a kamoli zapamtio studente ili upoznao profesore s drugih tehničkih fakulteta. S druge strane, na Sveučilištu Sjever studenti su kao jedan veliki razred koji zajedno rješava probleme, a profesori svih tehničkih struka su blisko povezani i spremni na suradnju. To je bitno jer većina problema kojima će se studenti baviti bit će interdisciplinarna pa je neophodno da im se pristupa timski s inženjerima iz više struka. Već sam spomenuo da nam uprava Sveučilišta daje otvorene ruke za razvoj novih laboratorija i novih znanja koja su potrebna da bi mogli pružati podršku gospodarstvu.

7. Veoma ste aktivni u području projekata? O kakvim je projektima riječ, zašto su oni važni za Sveučilište Sjever i njegov daljnji razvoj?

Istraživački projekti s gospodarstvom su izuzetno korisni za studente i profesore. Rješavanjem realnih problema profesori uz već postojeća znanja moraju i sami učiti, a time i napredovati; a studenti primjenjuju znanja stečena studiranjem u realnom timskom okruženju. Da bi se problem riješio timovi moraju biti multidisciplinarni, jer realan problem u pravilu uvijek prelazi granice jedne struke. Svi svjetski vodeći tehnički fakulteti pružaju podršku gospodarstvu i uključuju studente u takve projekte. Tako i kod nas studenti mogu raditi završne i diplomske radove na realnim problemima. Trenutno za jednu hrvatsku tvrtku prijavljujemo projekt u kome razvijamo prototip elektro grijanog prozorskog stakla koje bi ujedno služilo kao i radijator, tj. služilo za grijanje prostora. Za projekt smo bez problema složili multidisciplinarnu grupu u koju smo uključili kolege s graditeljskog i elektrotehničkog odjela. U drugom projektu bavimo se industrijskim istraživanjem, razvojem prototipa i laboratorijskom verifikacijom blockchain platforme za razvrstavanje otpada. Za taj projekt u grupu smo uključili profesore sa Sveučilišta koji se bave zaštitom okoliša i poslovnom ekonomijom, kao i studente s njihovih odjela.

8. Na Sveučilištu Sjever ovih je dana krenuo jedan novi projekt, naziva „Smart University“, kojem ste Vi voditelj. O čemu se točno radi? Kakva je važnost navedenog projekta za Sveučilište Sjever?

Sveučilište Sjever je jedino sveučilište koje je energetski obnovljeno po ESCO modelu koji provodi Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja i njihova agencija APN. Kroz ovaj model obnovljeno je šezdesetak zgrada i sve velike bolnice u Republici Hrvatskoj. Model predviđa da se trošak obnove financira iz ušteda koje su ostvarene zbog nove fasade, prozora, kotlovnice i rasvjete, dakle bez dodatnih troškova za Sveučilište. No s vremenom se pokazalo da se u obnovljenim objektima mogu postići i veće uštede nego što projekt predviđa, ali za njihovu verifikaciju i preračunavanje u kune ne postoji jednoznačna metodologija. Iz tog razloga Ministarstvo i APN su zamolili da se uključimo kao znanstvena institucija te da naši profesori i studenti egzaktnim mjerenjima odrede kakvo je stanje ugode u prostoru i potrošnja energije u obnovljenima zgradama, a time i kolike bi bile dodatne uštede. Projekt je vrijednosti 900 tisuća kuna i trajat će dvije godine. APN će u svim prostorijama Sveučilišta osigurati senzore za mjerenje temperature, relativne vlažnosti i CO2. Zgrade Sveučilišta Sjever će na taj način postati najveći laboratorij u Hrvatskoj od gotovo 4000 m2, a na temelju naših istraživanja odredit će se metodologija za računanje ušteda za sve buduće projekte energetske obnove.

9. Rekli ste da su se ugasile neke teške strojarske industrije u Republici Hrvatskoj. Da li to znači da oni koji upisuju Strojarstvo trebaju dugoročno strahovati za zaposlenje?

Upravo suprotno! Svjedoci smo početka ponovne reindustrijalizacije Europe. Prošla dva desetljeća vidjeli smo da su se proizvodni pogoni gasili i pretvorili za skladišta za robu iz Kine i drugih zemalja Dalekog istoka. Na području Europske unije ostale su netaknute djelatnosti tercijarnog sektora i proizvodnja s visokom dodatnom vrijednošću. Vjerojatno nakon ove krize s Covidom19 i blokadom isporuke roba iz Kine, nikome više nije potrebno objašnjavati da je potrebno vratiti proizvodnju. Malo je vjerojatno da će se ponovo graditi ogromni tankeri u našim brodogradilištima, no sigurno je pred nama procvat fleksibilne i tehnološki napredne strojarske djelatnosti. Takva industrija treba inženjere koji su osim primjene svojih stečenih znanja spremni na kontinuirano učenje i usavršavanje jer struka kontinuirano napreduje, uvode se nove tehnologije, materijali i proizvodi koje je potrebno vrlo brzo usvojiti i primijeniti. A upravo takvi izlaze iz naših klupa.

10. Vaša poruka/poziv za buduće studente strojarstva na Sveučilištu Sjever?

Svakako upišite strojarstvo! Preddiplomski stručni studij strojarstva je prvi korak za jedan interesantan životni poziv. Zaposlili se odmah nakon studija ili nastavili studirati na diplomskoj razini, bavit ćete se poslom koji je dinamičan, neprestano ćete učiti i savladavati nova znanja te biti stalno u doticaju s novim tehnologijama. Što se može poželjeti više?