OTP banka dioničko društvo u sklopu svog donacijskog programa „Zeleno svjetlo za…“ raspisala je Javni natječaj za dodjelu donacija u 2020. godini.

Pravo sudjelovanja na natječaju za dodjelu donacija OTP banke imaju registrirane udruge, klubovi i ustanove sa sjedištem u Republici Hrvatskoj.

*Prijavljeni projekti moraju se odnositi na aktivnosti koje se provode u 2020. godini.

Glavni kriteriji za dodjelu donacija po kategorijama
Mladi, obrazovanje i znanost – izvrsnost – natprosječan uspjeh u školi/na fakultetu, osvojene nagrade, objavljeni radovi; inovativnost – projekti koji na inovativan način pomažu razvoju djece i mladih te razvoju znanosti

Očuvanje kulturne, povijesne i tradicijske baštine te očuvanje okoliša – originalnost i kvaliteta projekta; – doprinos očuvanju kulturne, povijesne i tradicijske baštine kraja kao i brizi za okoliš
Humanitarni projekti (zdravstvo, socijalna skrb, ljudska prava) – značenje projekta za pomoć određenoj skupini u društvu; – podizanje razine svijesti šire javnosti o poteškoćama s kojima se susreću tražitelji sredstava
Sport – rezultati primjereni veličini i mogućnostima kluba/pojedinca; osvojene nagrade; – doprinos promicanju kulture sporta i zdravog življenja među djecom i mladima
Odobrena donacijska sredstva za pojedini prijavljeni projekt mogu iznositi najviše 30.000 kuna.

Prijava na natječaj se vrši popunjavanjem online prijavnice u razdoblju od 7. rujna do 25. rujna 2020 godine.

Više informacija možete pronaći putem POVEZNICE.

Senat Sveučilišta Sjever na temelju prijedloga Vijeća područja donosi Odluku o konačnoj raspodjeli sredstava za potpore znanstvenim istraživanjima i umjetničkom radu Sveučilišta Sjever u 2020. godini. (II. krug natječaja)

Odluka se nalazi u privitku ove obavijesti.

Projektu Sveučilišta Sjever pod nazivom eRadio za drugu šansu, prema Odluci Ministarstva kulture i medija o financiranju projekata u okviru poziva na dostavu projektnih prijedloga “Mediji zajednice – potpora socijalnom uključivanju putem medija, faza I.”, dodijeljena su bespovratna sredstva u maksimalnom iznosu od 644.502,46 kuna.

Projekt nastoji razviti inkluzivne potencijale medija zajednice za društveno uključivanje kroz osnaživanje kapaciteta novinara i povećanu kvalitetu medijskih sadržaja studentskog internetskog Radio Pressedana, povećanje vidljivosti ranjive skupine povratnica i povratnika s odsluženja kazne zatvora u društvu te pridonijeti povećanju jednakih mogućnosti na tržištu rada i njihovoj reintegraciji u zajednicu. Početak provedbe projektnih aktivnosti predviđen je za listopad ove godine, a autorica i voditeljica projekta je doc. dr. sc. Željka Bagarić s Odjela za komunikologiju, medije i novinarstvo.

„Projekt eRadio za drugu šansu samostalni je projekt Sveučilišta Sjever u vrijednosti od 644.502,46 kuna, koje ovdje nastupa u svojstvu neprofitnog medijskog  proizvođača, s obzirom da ciljana skupina većinom obuhvaća studente – novinare internetskog studentskog Radio Pressedana, gdje studenti Odjela za komunikologiju, medije i novinarstvo Sveučilišta Sjever od prve godine studija stječu praktična iskustva rada u elektroničkim medijima te se potiču na aktivno, stvaralačko i kreativno novinarstvo kao i djelovanje novinara u zajednici. Kroz ovaj projekt članove ciljane skupine će se prije svega senzibilizirati za poteškoće i probleme s kojima se susreću povratnici s odsluženja kazne zatvora u cilju integracije u zajednicu i postizanja društveno prihvatljivih oblika ponašanja, a zatim razviti profesionalne kompetencije za korektnu medijsku prezentaciju ove ranjive skupine u cilju povećanja njihove vidljivosti u društvu i povećanju jednakih mogućnosti na tržištu rada. Navedeno valja sagledati i u svjetlu činjenice da Varaždinska županija ima dvije kaznene ustanove na svom području (zatvor u Varaždinu i kaznionica u Lepoglavi), pa je stoga za pretpostaviti da je i prisutnost stereotipa, diskriminacije i stigmatizacije u društvu u odnosu na pripadnike ranjive skupine na višoj razini.

Za potrebe realizacije predviđenih projektnih aktivnosti na lokaciji Studentskog centra Koprivnica potpuno će se opremiti internetski radijski studio (u vrijednosti 144.000 kuna) koji će ostati u vlasništvu studentskog  Radio Pressedana. Time će  se doseći suvremeni tehnologijski i stručni standardi te dodatno animirati i motivirati studente za intenzivnije uključivanje u kvalitetnu programsku proizvodnju medijskog sadržaja. Osim toga, pridonijet će se razvijanju kompetencije studenata za cjeloživotno učenje u promicanju i primjeni poželjnih obrazaca tolerancije i socijalne inkluzije u budućem medijskom djelovanju te razvoju i širenju uključive platforme medija zajednice u njihovim radnim sredinama, što će dodatno osnažiti pozicioniranje Sveučilišta Sjever u kontekstu pružatelja, za sada, jedinstvenih programa formalnog obrazovanja novinara i stručnjaka za odnose s javnostima i komunikacije u Hrvatskoj koji obuhvaćaju jačanje socijalnih, interkulturalnih i drugih profesionalnih kompetencija studenata u okviru dimenzija socijalne inkluzije – ističe autorica i voditeljica projekta doc. dr. sc. Željka Bagarić,  koja ima bogato iskustvo u dizajniranju i provedbi projekata predpristupnih i pristupnih programa EU pomoći u području jačanja kapaciteta (PHARE 2005; PHARE 2006; IPA 2007; IPA 2010; Schengen Facility Fund 2016).  Osim toga, posjeduje kompetencije iz područja ljudskih prava i društvenog uključivanja kažnjenika te kompetencije u kreiranju i provedbi rehabilitacijskih i resocijalizaciskih programa za odrasle zatvorenike. Nositeljica je izbornih kolegija preddiplomskog i diplomskog studija Sveučilišta Sjever na temu komunikacije s ranjivim skupinama i socijalne inkluzije.

Odluka o financiranju projekata u okviru poziva na dostavu projektnih prijedloga „Mediji zajednice – potpora socijalnom uključivanju putem medija, faza I.“ objavljena je na poveznici https://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=24765.

Izv. prof. dr. sc. Petar Kurečić sudjelovao je na međunarodnom energetskom forumu, Energija Mediterana 2020. – Mediteran i energetska sigurnost, koji se održao u Splitu 24. srpnja, u organizaciji Instituta za europske i globalizacijske studije iz Splita, uz potporu dionika iz tijela državne i lokalne vlasti te energetskog sektora. Kao izlagač u drugom panelu, pod nazivom Mediteran i geopolitika energetske sigurnosti, prof. Kurečić je izložio problematiku ruskog-turskog odnosa na istočnom Mediteranu te poziciju hrvatskog LNG terminala u perspektivi budućih putova dobave plina u Europu.

Prenosimo izjavu prof. Kurečića o navedenoj problematici:

Odnos Rusije i Turske, izuzetno strateški važan, prelama se ponajviše na istočnom Mediteranu, a posebice u Siriji i Libiji. Radi se o teškom i de facto suparničkom odnosu, koji se pretvara u „partnerski“ samo kada postoji viša sila koja obje strane tjera na velike ustupke, pri čemu je Turska ipak u podređenom položaju. Sama činjenica da je Turska i dalje članica NATO saveza, a usprkos SAD-u kupuje rusko oružje i plin te taj plin pomaže transportirati prema daljnjim tržištima (plinovod Turski tok je uvelike zamijenio nikad realizirani Južni tok) dovoljno govori o složenosti odnosa u istočnom Mediteranu i tzv. južnom krilu NATO-a. Postavlja se stoga pitanje koliko dugo ovakav odnos može trajati, pri čemu SAD neće stajati po strani i dopuštati daljnje širenje utjecaja Rusije. Pritom se ovaj odnos dakako ne odražava samo na „hard security“ nego i na energetsku sigurnost i ilegalne migracije.

LNG Terminal na našem otoku Krku, koji bi trebao početi s radom tijekom iduće godine, može se smatrati zamjenskim putem dobave plina, kako bi se osigurala što veća diversifikacija opskrbe Hrvatske i srednje Europe, a sve u skladu s energetskom politikom Europske unije. No s druge strane, ovaj terminal ne može se smatrati sredstvom koje će smanjiti ovisnost o ruskom plinu na minimum nego samo kao jedna „kockica u slagalici“. Osim toga, Rusija si, s izobiljem energenata na svjetskom tržištu i njihovim niskim cijenama ne može dopustiti da ikome uskraćuje plin i naftu iz neekonomskih razloga. Sukladno tome, svi novi LNG terminali u srednjoj Europi djeluju više kao dugoročni „osigurači“ i kao podržavanje primarno američkog i katarskog plinskog biznisa, pri čemu tranzitne države, poput Hrvatske, na transportu plina mogu zaraditi, što je dakako pozitivno.

U laboratorijima Odjela za sestrinstvo Sveučilišta Sjever u posljednjih godinu dana provode se istraživanja s područja temeljnih i kliničkih biomedicinskih znanosti te se i na taj način studentima diplomskog studija sestrinstva otvaraju vrata znanstvenom pristupu i analitičkom promišljanju.