U Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog u Zagrebu održan je autorski koncert Prohaska 100, koji je obilježio stotu obljetnicu rođenja velikog hrvatskog skladatelja i dirigenta Miljenka Prohaske. Uz koncert, publika je imala priliku pogledati izložbu fotografija iz privatne kolekcije obitelji Prohaska te pogledati petnaestominutni film o skladatelju.

Na samom početku koncerta predstavljena su i notna izdanja skladbi Miljenka Prohaske u izdanjima Muzičkog informativnog centra i Sveučilišta Sjever. Tom je prigodom pročelnik Odsjeka za glazbu i medije Sveučilišta Sjever, doc. mr. art. Ivan Batoš, svečano uručio prve primjerke partitura skladateljevoj unuci Darki Kragović.

Projekt digitalizacije i rekonstrukcije

Radi se o šest partitura koje su ujedno i prva notna izdanja objavljena u ediciji Sveučilišta Sjever. Ova izdanja su proizašla iz projekta “Rekonstrukcija i digitalizacija glazbene ostavštine Miljenka Prohaske”, koji je 2023. godine dobio potporu na Natječaju za potpore znanstvenim i umjetničkim istraživanjima Sveučilišta Sjever. Projekt je vodio doc. mr. art. Ivan Batoš, a idejni začetnik je mr. art. Andrej Skender, naslovni predavač na Odsjeku za glazbu i medije.

U sklopu projekta, studenti su se upoznali s procesom digitalizacije rukopisa partitura koje je skladateljeva kćerka Miljenka Prohaska Kragović ustupila vrsnom notografu mr. art. Andreju Skenderu. Cilj je bio da se bogata ostavština njezinog oca trajno zabilježi za korištenje budućim generacijama glazbenika.

Miljenko Prohaska (1925.-2014.) bio je hrvatski dirigent, aranžer, glazbeni pedagog i jedan od najznačajnijih hrvatskih skladatelja. Iza sebe je ostavio velik broj orkestracija, aranžmana i obrada, od kojih neke u svjetskim okvirima predstavljaju vrhunska ostvarenja žanra. Njegov veliki glazbeni opus se proteže od jazza preko zabavnih melodija, velikog broja filmskih partitura, glazbeno-scenskih djela, djela za jazz, revijske, puhačke i tamburaške orkestre do skladbi komorne glazbe.

Njegova jazz skladba “Intima” je najsviranija skladba hrvatskog autora, a uz nju su brojni strani orkestri i sastavi, kao što su USA Orchestra i Modern Jazz Quartet, izvodili i mnoge druge njegove skladbe. Svirao je u međunarodnim orkestrima Clarka Terryja i Gerryja Mulligana, a jednim od njegovih najvećih postignuća u karijeri smatra se dirigiranje vlastitim skladbama s orkestrom Dona Ellisa na 10. jazz festivalu u Kaliforniji 1967. godine. Kultni urednik Willis Conover je Prohaski posvetio dvije emisije na radio postaji Glas Amerike, a Leonard Feather ga je 1960. godine uvrstio u enciklopediju The Encyclopedia of Jazz In Sixties.

Projekt i notna izdanja

Projektom “Rekonstrukcija i digitalizacija glazbene ostavštine Miljenka Prohaske” obuhvaćena su neobjavljena djela koja se čuvaju u obiteljskom arhivu. Na kolegijima Računalna notografija s osnovama glazbenog pravopisa 1 i 2, te Primjena računalne notografije, studenti prijediplomskog studija Glazbe i medija su pod mentorstvom mr. art. Andreja Skendera temeljito analizirali i rekonstruirali skladateljeve rukopise, prepisali ih u digitalni oblik i pripremili za tisak. Rukopisi su iskorišteni kao didaktički materijal, čime je nastava tih kolegija ostvarila praktičnu svrhu koja je uobličena odlukom da se ukupno šest partitura tiska u izdanju Sveučilišta Sjever.

Skladbe su tiskane pod zajedničkim nazivom “Miljenko Prohaska: Serija partitura za ansambl”, a radi se o skladbama: Obsession/Opsesija, Darka, Hand – Rummy Bop, Nina, Always Running i Na svoj način. Sve ove skladbe javno su izvedene na koncertu novoosnovanog Prohaska Big Banda pod ravnanjem Lane Janjanin, čime je u potpunosti ostvarena ideja o zaokruženom procesu od digitaliziranog notnog zapisa do javne izvedbe koja nije moguća bez kvalitetno pripremljenog notnog materijala.

Zahvale i priznanja
U tom je procesu izuzetno značajan bio doprinos nastavnika i studenata Odsjeka za glazbu i medije, osobito prve generacije studenata koji su završili prijediplomski studij: Valerije Marković, Darka Golubića, Paule Kolarić, Mateja Petrana, Petre Abramović, Klare Šimunović i Ivane Brkašić. Kao što je u prigodnom govoru prilikom uručenja prvih partitura skladateljevoj unuci Darki (kojoj je i posvećena jedna od digitaliziranih skladbi) rekao pročelnik Batoš :“Posebna nam je čast što su naši studenti dobili priliku učiti od Najboljeg.” Pročelnik je posebno zahvalio obitelji na ukazanom povjerenju i velikom trudu što ga je mr. art. Andrej Skender uložio u realizaciju ovog vrijednog projekta.

autor fotografija: Matej Grgić / JazzHR / HDS