Izv. prof. dr. sc. Krešimir Buntak pročelnik je Odjela za logistiku i održivu mobilnost na Sveučilištu Sjever. Od 1990. godine bavi se uglavnom menadžerskim poslovima, a od 2012. godine zaposlenik je Sveučilišta Sjever. Ponosan je na napredak Sveučilišta Sjever, a prelazak na online nastavu tijekom pandemije nije mu bio problem. Osim toga, ističe kako je i dalje aktivan u realnom sektoru kroz različite projekte jer smatra da profesori na sveučilištu ne smiju izgubiti tu vezi s realnim sektorom zbog kvalitete i razvoja njih samih, ali i studenata i sveučilišta.
S obzirom na to da imate dugogodišnje radno iskustvo na više različitih područja, u rasponu od javne uprave pa do menadžmenta u realnom sektoru, kako ste se odlučili za visokoobrazovni rad na Sveučilištu Sjever?
Moja odluka da nakon više od 20 godina obavljanja menadžerskih funkcija krenem s karijerom na sveučilištu zapravo je i logični slijed, budući sam s predavanjima i treninzima krenuo još 2004. godine na jednoj međunarodnoj školi. Od tada sam kontinuirano honorarni predavač i trener u više poslovnih škola i visokoobrazovnih institucija u Hrvatskoj, ali i izvan Hrvatske. U isto vrijeme moj interes za područje menadžmenta širi se i prema znanstvenim spoznajama te sam iz područja menadžmenta i doktorirao 2010. godine. Od tada počinje i veća aktivnost u pravcu znanstvenog rada te na poziv sadašnjeg rektora prof. dr. sc. Marina Milkovića, a nakon što sam već bio angažiran na tadašnjem Veleučilištu u Varaždinu i Medijskom sveučilištu, dolazim na naše Sveučilište.
Za kolegije poput menadžmenta mislim da je izuzetno važno da ga predaju stručnjaci koji imaju i prethodno iskustvo, jer time mogu u potpunosti predati potrebna znanja studentima. Tako da moj put zapravo kreće od obrazovanja odraslih dok sam radio kao menadžer i evo, budući da volim predavati i istraživati, mislim da je logičan nastavak rad na sveučilištu. No, moram priznati da sam i danas i dalje aktivan u realnom sektoru kroz različite projekte jer mislim da profesori na sveučilištu ne smiju izgubiti tu vezi s realnim sektorom zbog kvalitete i razvoja njih samih, ali i studenata i sveučilišta.
Prigodom obilježavanja Dana Filozofskog fakulteta u Rijeci, 5. svibnja 2022. godine, u sklopu predstavljanja novoosnovane Riječke stilističke škole, predstavljena je nova je znanstvena monografija prof. dr. sc. Marine Biti "U svijetu medijskoga teksta" u izdanju Sveučilišta Sjever.
Ovo izdanje udžbenik je za kolegij Čitanje i analiza medijskoga teksta na preddiplomskom studiju Komunikologija, mediji i novinarstvo u Koprivnici. Knjigu su predstavile pročelnice sa Sveučilišta Sjever; urednica izv. prof. dr. sc. Gordana Tkalec i recenzentica izv. prof. dr. sc. Iva Rosanda Žigo, te recenzentica s FFRI prof. dr. sc. Lada Badurina.
"Monografija U svijetu medijskoga teksta doprinos je razumijevanju medija, a osobito veseli što će se to razumijevanje medija prenijeti i na studente Komunikologije, medija i novinarstva kojima prof. Biti predaje", istaknula je izv. prof. dr. sc. Gordana Tkalec prilikom predstavljanja knjige.
Doc. dr. sc. Predrag Brlek, pročelnik Odsjeka za logistiku i održivu mobilnost na Sveučilištu Sjever, u Sveučilišnom centru Koprivnica, zahvaljujući svojem prijašnjem radu i obrazovanju, uspješno je proveo niz projekata iz područja prometa te čak dva EU projekta – „Low-carb (Interreg)“ i „Take a Brake!“. S pročelnikom doc.dr.sc. Predragom Brlekom razgovarali smo o njegovoj bogatoj profesionalnoj karijeri, projektima, studiju, Sveučilištu Sjever te budućim planovima.
Novi preddiplomski stručni studij Računarstvo i informatika, koji se od prošle akademske godine izvodi na dislociranoj lokaciji Sveučilišta Sjever u Đurđevcu (zgrada poslovnog centra), Trg sv. Jurja 1, osposobljava studente za izuzetno dinamično područje tehnološkog razvoja.
Računalni stručnjaci ovoga profila su arhitekti i implementatori najnovijih informacijskih i komunikacijskih tehnologija s visokim zahtjevima u industriji, trgovini i javnom sektoru. Studenti ovoga studija naučit će identificirati, formulirati i rješavati inženjerske probleme primjenom računalnih alata. Osim toga, naučit će prepoznati interakciju između inženjerskih aktivnosti i dizajna, proizvodnje, marketinga, zahtjeva korisnika i zahtjeva proizvodnog procesa. Pripremit će se za prilagodbu promjenama tehnologije i novih tehnika, kao dijela cjeloživotnog obrazovanja. Studenti će također uočiti važnost inženjerskih aktivnosti i utjecaj kojeg one imaju na cjelokupni život i okolinu, pri čemu moraju pokazati visoka moralna i etička načela pri rješavanju inženjerskih zadataka.
Hrana je jedna od rijetkih stvari bez koje ne možemo živjeti. Posebice u velikim ekonomskim i zdravstvenim krizama, čega smo svjedoci u posljednjih godinu i pol tijekom pandemije korona virusom, prehrambena industrija jedna je od rijetkih industrija bez koje čovječanstvo ne može te koja raste i razvija se čak i usred najvećih kriza. Sva ta hrana koja se nalazi na policama u našim supermarketima, gotovo svi proizvodi koje kupujete na policama prošli su rigorozne procese razvoja kako bi se osiguralo da vi kao potrošač dobili najbolji proizvod. Rijetko se zapitamo i razmišljamo o tome tko su ti „ čarobnjaci“, odnosno stručnjaci u prehrambenoj industriji koji to kontroliraju - upravo to su prehrambeni tehnolozi!
Širom svijeta događaju se dinamične promjene kao odgovor na nestašicu hrane, iscrpljivanje tla, nedostatak oborina, globalno zagrijavanje, pandemiju koja nas je sve zatekla. Rad u prehrambenoj industriji nudi brojne mogućnosti, upravo ta optimizacija namirnice koju imamo, okus, hranjive tvari i dugovječnost su i prioritet koji malo tko može zanijekati.
Što rade prehrambeni tehnolozi s hranom?
Možda vas zanima kako oni taj mekani karamel pretvaraju u vašu omiljenu čokoladu ili kako vaše tijelo s nutricionističkog aspekta hranu pretvara u energiju ili možda jednostavno volite jesti zdravu hranu.
Prehrambeni tehnolozi su inovatori jestivih stvari, od stvaranja samog proizvoda i kombinacija okusa do učenja kako priređivati hranu s ciljem smanjenja otpada hrane i energije. Mogu se specijalizirati u područjima kao što su meso, mliječni proizvodi, plodovi mora, žitarice, konditorski proizvodi, grickalice, pića i minimalno prerađeni svježi proizvodi. Međutim, svakodnevno u radu s hranom oni održavaju sigurne i higijenske uvjete tijekom obrade, skladištenja i pakiranje hrane.
Na sjeveru Hrvatske u Koprivnici, koja je poznata po prehrambenoj industriji, 2018. godine otvoren je preddiplomski stručni studij Prehrambena tehnologija, jedan od vodećih i modernih preddiplomskih stručnih studija zbog interesa i kvalitete studija. Kvaliteta studija je u samim nastavnicima, koji su svi redom stručnjaci u svojim područjima, te vanjskim suradnicima iz industrije koji iz prve ruke daju studentima relevantne informacije o samom radu u industriji.
U nastavnom programu studija osiguralo se svladavanje stručno teorijskih i posebnih stručnih sadržaja iz područja prehrambene tehnologije, biotehnologije, nutricionizma, agronomije i zaštite okoliša. Završetkom stručnog studija prehrambene tehnologije na Sveučilištu Sjever studenti će biti osposobljeni za rad u prehrambenoj i srodnim industrijama, u cjelokupnom lancu proizvodnje hrane (od sirovine do plasmana gotovih proizvoda). Osim toga, stečenim znanjima i vještinama studenti će biti osposobljeni za uključivanje u različite tehnološke i poslovne situacije, ali i za pokretanje i vođenje obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, srednjeg i malog poduzetništva.
Kombiniranjem teorijskih i praktičnih znanja polaznici će nakon studija biti obrazovani stručnjaci osposobljeni za sljedeće poslove:
- samostalni rad u proizvodnji i preradi poljoprivrednih proizvoda na obiteljskom gospodarstvu,
- proizvodnju tradicionalnih proizvoda,
- proizvodnju funkcionalnih proizvoda/proizvoda s dodanom vrijednošću,
- vođenje seoskog turizma i gastro-enološku ponudu,
- osnovno tehnološko vođenje proizvodne linije u prehrambenoj industriji,
- razvoj novih prehrambenih proizvoda,
- osmišljavanje i sastavljanje jelovnika za određenu grupu potrošača,
- stručne poslove iz domene hrane u državnim ustanovama,
- pomoćna djelatnost u inspekcijskim službama,
- kompetencije rukovanja hranom u velikim trgovačkim centrima i skladištima.
Ako mislite da želite biti prehrambeni tehnolog ili znanstvenik, postavite si sljedeća pitanja:
Volite ili znanost, kemiju, matematiku, biologiju? Zanima vas proizvodnja i priprema hrane? Jeste li se doista dobro pozabavili detaljima? Možete ili raditi sa strogim higijenskim pravilima? Jeste li dobar komunikator? Morate komunicirati s različitim vrstama ljudi od dr. znanstvenika di tvorničkog osoblja? Jeste li dovoljno sigurni u primjenu pravila i propisa? Možete li raditi u timu?
Ako ste većinu odgovorili sa „da„ onda ne biste trebali dvojiti nego upisati studij prehrambene tehnologije na Sveučilištu Sjever! Vidimo se!
