HPV infekcija kod žena: Što trebate znati

Povijest istraživanja HPV-a

Ljudski papiloma virus (HPV) otkriven je početkom 20. stoljeća, ali njegov značaj u zdravlju žena postao je jasan tek u drugoj polovici 20. stoljeća. Veliko otkriće dogodilo se 1983. godine kada je njemački znanstvenik Harald zurHausen povezao HPV infekciju s razvojem raka vrata maternice, za što je kasnije dobio Nobelovu nagradu. Ovo otkriće postavilo je temelje za razumijevanje kako virus utječe na ljudsko tijelo, razvoj dijagnostičkih testova te prevenciju cijepljenjem.

Učestalost HPV infekcija
HPV je jedna od najčešćih spolno prenosivih infekcija na svijetu. Više od 80% spolno aktivnih osoba zarazit će se barem jednom tijekom života. HPV se dijeli na:
- Niskorizične tipove (npr. 6 i 11): Povezani su s benignim promjenama poput genitalnih bradavica. Ovi tipovi čine oko 90% svih slučajeva genitalnih bradavica.
- Visokorizične tipove (npr. 16 i 18): Odgovorni su za većinu prekanceroznih lezija i do 70% slučajeva raka vrata maternice.

Klasifikacija
Intraepitelne promjene vrata maternice klasificiraju se prema citološkim (PAPA test) i histološkim kriterijima (dijagnoza nakon uzimanja uzorka tkiva).
1. Citološka klasifikacija (Bethesda sistem):
o LSIL (Low-Grade SquamousIntraepithelialLesion): Blage promjene povezane s HPV infekcijom.
o HSIL (High-Grade SquamousIntraepithelialLesion): Ozbiljnije promjene s potencijalom za progresiju u karcinom.
2. Histološka klasifikacija (CIN):
o CIN 1: Blaga displazija. (LSIL)
o CIN 2: Umjerena displazija. (HSIL)
o CIN 3: Teška displazija ili karcinom in situ. (HSIL)

Dijagnostički testovi
- PAPA test je najstariji test za otkrivanje abnormalnih stanica vrata maternice. Njegova osjetljivost je ograničena, no zbog jednostavnosti i pristupačnosti ostaje široko korišten.
- LBC (Liquid-BasedCytology) modernija je metoda koja daje preciznije rezultate i omogućuje dodatna testiranja na istom uzorku.
- HPV testiranje izravno otkriva prisutnost visokorizičnih tipova virusa i najosjetljiviji je test u ranom otkrivanju infekcije. Kombinacija HPV testa i PAPA testa značajno povećava učinkovitost probira.

Promjene životnog stila i prehrambeni dodaci
Imunološki sustav ključan je u borbi protiv HPV infekcije, jer se većina infekcija povuče spontano unutar dvije godine. Sljedeće promjene mogu pomoći:
- Prestati pušiti: Pušenje smanjuje imunološki odgovor i povećava rizik trajne infekcije.
- Zdrava prehrana: Dijeta bogata voćem i povrćem, posebno zelenim lisnatim povrćem, može pomoći u jačanju imuniteta.
- Preporučeni dodaci prehrani:
- Vitamin C i E: Antioksidansi koji podržavaju zdravlje stanica.
- Vitamin D: Važan za imunološku funkciju.
- Folna kiselina: Pokazala je korisne učinke na cervikalno zdravlje.
- Probiotici: Mogu podržati opće zdravlje i imunološki odgovor.

Metode liječenja
- Praćenje i samopomoć: Kod promjena niskog stupna (LSIL) često je dovoljno praćenje uz redovne preglede.
- Lokalne terapije: Imikvimod krema koristi se za liječenje genitalnih bradavica.
- Kirurške metode: Kod promijena visokog stupnja (HSIL prvenstveno CIN II i CIN III) koriste se LEEP (elektrokirurška ekscizija) ili konizacija (kirurško uklanjanje dijela vrata maternice).
- Prirodne metode: Zeleni čaj i drugi biljni ekstrakti proučavaju se kao dopuna liječenju, ali njihova učinkovitost nije u potpunosti dokazana.

Prirodni tijek HPV infekcije
Većina HPV infekcija je prolazna i tijelo se uspješno bori protiv virusa unutar 1-2 godine. Kod trajnih infekcija visokorizičnim tipovima može doći do razvoja prekanceroznih promjena, a bez liječenja, u rijetkim slučajevima, i raka vrata maternice. Uvođenje redovitih pregleda ključno je za rano otkrivanje i liječenje promjena.

Zaključak
HPV infekcija vrlo je česta i često ne uzrokuje simptome, no može imati ozbiljne posljedice ako se ne prati i liječi. Prevencija kroz cijepljenje, rani probir i jačanje imunološkog sustava ključni su koraci u zaštiti zdravlja žena. LSIL promjene imaju dobru prognozu i često se povlače spontano, dok HSIL zahtijeva intenzivniji pristup, ali također ima visoku stopu izlječenja ako se otkrije na vrijeme. Redoviti pregledi i informiranost najbolji su saveznici u borbi protiv ove tihe, ali značajne prijetnje.

objavu pripremio izv. prof. dr. sc. Oliver Vasilj, dr. med., spec. ginekologije i opstetricije