Povodom Međunarodnog dana borbe protiv korupcije (9. prosinca. 2017.), Hrvatska zajednica županija je u suradnji s Institutom za razvoj i međunarodne odnose (IRMO) organizirala okrugli stol "Antikorupcija i transparentnost u javnoj upravi". Okrugli stol održan je u petak, 8. prosinca u Zaprešiću, a sudjelovali su dr. sc. Igor Klopotan sa Sveučilište Sjever, dr. sc. Renato Matić sa Hrvatskih studija,  Tomislav Matoc iz Ministarstva pravosuđa i Duje Prkut (GONG) dok je modertorica bila dr. sc. Senada Šelo Šabić (IRMO)

Uvodno su se nazočnima obratili Damir Benčević, zamjenik gardonačelnika grada Zaprešića i Hrvoje Frankić, zamjenik župana Zagrebačke županije.

Nakon uvodnih riječi, profesor sa Sveučilišta Sjever, dr.sc. Igor Klopotan se osvrnuo na povezanost makroeonomskih čimbenika na korupciju u pojedinoj zemlji. Prema istraživanju, BDP, nezaposlenost i visina prosječnog neto dohotka izravno utječu na ozbiljnu količinu korupcije u jednoj državi. Sukladno tome, objasnio je i povezanost iseljavanja mladih i zastupljenosti korupcije. Naime, kao razlog odlaska iz Republike Hrvatske mladi najčešće navode nepotizam i korupciju. "Mladi najčešće odlaze u prvih četrnaest najtransparentnijih zemalja prema indeksu percepcije korupcije. Prema ovom istraživanju, Hrvatska je na 55. mjestu i tu stagniramo od 2012. do danas. Iako smo na sredini ljestvice ne trebamo biti zadovoljni time i trebamo težiti da budemo pri samom vrhu",  naglasio je Klopotan.

O političkom utjecaju u profesionalnim strukturama javnih institucija kao čimbeniku korupcijskog rizika govorio je dr. sc. Renato Matić koji je kako bi to istražio proveo tristotinjak intervjua sa službenicima iz Danske, Finske, Norveške, Švedske, Njemačke, Bugarske, Rumunjske, Srbije i Hrvatske. U okviru tog istraživanjima u fokusu su bile tri teme – prohodnost javnih institucija, politički utjecaj i mogućnost upravljanja vlastitom karijerom. "Od početka istraživanja bilo je vidljivo da je politički utjecaj u javnim strukturama snažan i da se to u tim sustavima pokazao kao najveći problem", istaknuo je Matić.

"Prevencija korupcije nije još u dovoljnoj mjeri shvaćena kao važna i još uvijek se represija doživljava kao ta koja je najbitnija u suzbijanju korupcije, ali činjenica je da ravijenije zemlje više ulažu u prevenciju. Problem je i u tome što građani smatraju da su svi napori pokušaja sprječavanja korupcije uzaludni. Stručnjaci kažu da je korupciju nemoguće iskorijenit jer nema društva u kojem korupcije nema. Ipak, to ne bi trebalo značiti da ne trebamo raditi na prevenciji i represiji", objasnio je Tomislav Matoc iz Sektora za sprječavanje korupcije Ministarstva pravosuđa.

Duje Prkut iz GONG-a pohvalio je zakonodavni okvir koji se tiče korupcije (Zakon o financiranju političkih stranaka, Zakon o pravu na pristup informacijama, Zakon o popisima birača) te neovisne institucije Povjerenstva za sukon interesa i Povjerenika za informiranje. Ipak, borba protiv korupcije u javnosti je percipirana kao beznačajna tema. Također, Prkut je nalgasio: "Nalazimo se u nezahvalnoj situaciji jer imamo sustav koji je postavljen na krivi način, a opet imamo pozitivne priče koje se događaju usprkos sustava i takvi pozitivni primjeri trebaju biti primjenjivi na cijelo društvo".

Svi sugovornici na kraju su  se složili kako je, zbog svega ranije spomenutog, korupcija jedna od tema koju treba staviti kao nacionalni prioritet i pokušati ju suzbiti kako bi pokazali da mlađe generacije imaju temelje za bolju budućnost.