Predavač Sveučilišta Sjever sudjelovao na panel diskusiji na temu „Hrvatska u željezničkoj mreži TEN-T i RFC koridora – jesmo li povezani s Europom?”

U organizaciji Saveza za željeznicu i Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti (HAKOM) 13. prosinca u Zagrebu održana je panel diskusija na temu „Hrvatska u željezničkoj mreži TEN-T i RFC koridora – jesmo li povezani s Europom?” Tijekom panel diskusije istaknuto je to da su organizatori odabrali pravi trenutak za razgovor o temi proširenja TEN-T mreže (Trans European Network – Transport - Transeuropska mreža prometnica) jer su u Europskom parlamentu početkom sljedeće godine upravo odlučuje koje će se nove relacije uvrstiti na postojeću mrežu koridora.

Trenutno Transeuropska mreža prometnica obuhvaća 106.000 km željezničkih pruga (od toga 32.000 km pruga velikih brzina), 96.000 km cesta, 13.800 km unutarnjih plovnih putova, 411 aerodroma, 300 riječnih luka, i brojne sustave upravljanja prometom te navigacijske i informacijske sustave. Devet koridora TEN-T mreže su Atlantski koridor, Koridor Bliski Istok - Istočni Mediteran, Koridor Baltik - Jadran, Rajnsko-alpski koridor, Mediteranski koridor, Koridor Rajna - Dunav, Koridor Sjeverno more - Baltik, Skandinavsko-mediteranski koridor i Koridor Sjeverno more - Mediteran. TEN-T koridori nisu samo prilika za međunarodno povezivanje, oni su i kralježnica za lokalnu i gradsko-prigradsku mobilnost.
Odgovor na pitanje postavljeno u naslovu panela tražili su i dali uvodničari: voditelj Službe za strateško planiranje i razvoj projekata u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture Marko Boban, Dragica Flam i Nenad Zonjić iz HAKOM-a te predsjednik Saveza za željeznicu Ante Klečina. Njima su se pridružili i panelisti Petar Glavaš član Uprave i direktor ENNA Transa i Tomislav Prpić, marketing menadžer HŽ Putničkog prijevoza, a skup je pozdravio i ravnatelj HAKOM-a Tonko Obuljen.

Hrvatska dala 30 prijedloga
Govoreći o Hrvatskoj u mreži TEN-T prometnih koridora Marko Boban iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, naglasio je to da je Hrvatska dala oko 30 većih ili manjih primjedbi na postojeću Uredbu o TEN-T mreži, s ciljem uvrštenja što više željezničkih i cestovnih prometnica te luka u proširenu transeuropsku prometnu mrežu. Na tome se zadnjih godinu dana radilo na više razina, od Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, preko HUP-a i HGK do hrvatskih europarlamentaraca koji su svi, bez obzira na pripadnost političkoj stranci, podržali promjene. Rezultat toga angažmana je taj da, kad se usvoji Uredba, kroz Hrvatsku prolazit će 4, umjesto dosadašnja 2 koridora, a pored osnovne i proširene TEN-T mreže uspostavljen je još jedan „sloj“ - proširena osnovna mreža, kojoj bi infrastruktura trebala biti modernizirana i usklađena sa standardima do 2040. godine. To Hrvatskoj daje „dodatno vrijeme“ za investicije na infrastrukturi na koridorima, koje se mogu financirati europskim novcem. Među najvažnijom promjenama na željezničkim koridorima, Boban je istaknuo luku Ploče koja se sada nalazi na osnovnoj mreži, tzv. podravsku prugu i istarske pruge u proširenoj osnovnoj mreži, novu trasu nizinske pruge u osnovnoj mreži, a staru trasu riječke pruge u proširenoj osnovnoj mreži, izgradnju 5 urbanih čvorišta u Zagrebu, Splitu, Rijeci, Osijeku i Varaždinu itd. Najveći benefit imat će luka Rijeka i zagrebačko čvorište kroz koje će prolaziti čak tri koridora. Kako su još neki amandmani na raspravi u Odboru za promet EP, još bi moglo biti novosti. Sa velikom pažnjom očekuje se hoće li proširena osnovna mreža stići do splitske i zadarske luke. To više ne ovisi o nama nego o članicama EU koje se trebaju usuglasiti sa prijedlozima, rekao je Boban. Zahvaljujući svim aktivnostima i političkim pregovorima u novoj europskoj prometnoj mreži Hrvatska ima najveću izmjenu od svih europskih zemalja. Sve promjene mogu se vidjeti na poveznici htpps.//ec.europa.eu/transport/infrastructure/ten tec/tentec-portal/map/maps/html.

Prijevoznici pozdravljaju promjene
Direktor ENNA Transa Petar Glavaš rekao je to da njegova tvrtka kao i drugi teretni željeznički prijevoznici u Hrvatskoj, a ima ih 18, podržavaju investicije na željezničkoj infrastrukturi i sretni su zbog ulaska novih hrvatskih dionica na europsku prometnu mrežu. Po nekim proračunima 1 dolar ulaganja u luku multiplicira 10 dolara u drugim gospodarskim djelatnostima. Aktivno su uključeni u lobiranje oko promjena, ali istodobno, suočavaju se sa velikim izazovima kako prevesti teret u situaciji kad su pruge zbog radova zatvorene za promet na više pravaca. Njihov je posao odgovoriti na zahtjeve kupca, isporučiti kvalitetnu uslugu, ali i zadržati te kupce. Glavaš očekuje da će HŽ Infrastruktura naći načina da im to omogući. Trenutno se tokovi roba mijenjaju u našu korist, rekao je Glavaš, i to treba iskoristiti.
Tomislav Prpić s pozicije putničkoga prijevoza izrazio je zadovoljstvo novim mogućnostima za investicije u željezničku infrastrukturu, ali izrazio i zabrinutost zbog velikog broja radilišta koji stvaraju probleme u prijevozu. Izrazio je nadu da će tzv. lička pruga i splitsko čvorište ući u proširenu osnovnu mrežu jer je u međunarodnom putničkom prijevozu za njih to najznačajnije čvorište zbog prihvata međunarodnih agencijskih vlakova. Prpić je najavio i skori izlazak na pruge prva tri elektromotorna vlaka, od njih 21, čija se izgradnja financira iz europskih sredstava, te skori potpis ugovora o nabavi dva prototipa baterijska vlaka.

Ante Klečina pozdravio je sve spomenute novosti i najave ulaganja, ali i upozorio da modernizaciju infrastrukture treba pratiti i organizacijski segment. To znači bolje organizirani integrirani putnički prijevoz sa taktnim voznim redom i intermodalni teretni promet sa mrežom terminala radi prijelaza tereta sa ceste na željeznicu i obrnuto.
U prezentaciji o regulativi na koridorima Dragica Flam i Nenad Zonjić iz HAKOM-a naglasili su ulogu te institucije, a to je praćenje pravednog i poštenog tržišnog natjecanja među željezničkim operaterima. Također, dali su i kratki pregled hrvatskih pruga i usporedili troškove održavanja sa prihodom od minimalnog pristupnog paketa. U 2021. godini HŽ Infrastruktura ostvarila je 112 milijuna kuna prihoda od prodaje trasa, a istodobno je imala 409 milijuna na izravnim troškovima održavanja i upravljanja pruga. Investicije u željezničku infrastrukturu imaju trend rasta od 2018. do 2021. godine, a ukupno je utrošeno 3,7 milijardi kuna u te tri godine. Ulaskom novih dionica hrvatskih pruga u europsku mrežu prometnica ti će iznosi sigurno rasti. No, naglasili su, „investicije su nužne ali će uzrokovati velike probleme za željezničke prijevoznike, jer će mnoge dionice biti povremeno zatvarane zbog radova.“
Bio je to zadnji ovogodišnji skup u četrnaestoj godini djelovanja Saveza za željeznicu. U zadnjih 14 godina rada Savez za željeznicu odradio je veliki posao. Naročito su izazovne bile zadnje gotovo tri godine, kad su nas protupandemijske mjere ostavile bez mogućnosti održavanja javnih skupova, ali smo uspjeli nekoliko važnih tema odraditi kroz „on line“ panele. Veliku podršku sve ovo vrijeme davale su nam naše članice koje su vjerovale u naše znanje i iskustvo. Pored HAKOM-a kao zlatnog sponzora, ENNA Trans bio je srebrni, a ALTPRO i Luka Split brončani sponzori.