U udžbeniku „Dijetetika", u izdanju Medicinske naklade, koji potpisuju Jasna Čerkez Habek i suradnici, jedna od autorica je doc. dr. sc. Natalija Uršulin-Trstenjak, viša znanstvena suradnica na Odjelu za prehrambenu tehnologiju Sveučilišta Sjever
„Udžbenik Dijetetika prije svega namijenjena je učenicima petih razreda medicinske škole o važnosti i ulozi prehrane u svakodnevnom životu. Udžbenik daje uvid o zadaći prehrane u organizmu (zdravih i bolesnih osoba), fiziologiji prehrane, zakonskoj regulativi proizvodnje, prerade, distribuciji i higijeni hrane, kao i ekološkom uzgoju hrane. Udžbenik može biti koristan studentima Prehrambene tehnologije kao nadopuna učenju nekoliko kolegija i svima onima koji žele podići svijest o pravilnoj prehrani", ističe doc. dr. sc. Natalija Uršulin-Trstenjak.
U organizaciji Sveučilišta Sjever i Grada Varaždina s partnerom Gradskim Muzejom Varaždin u srijedu, 23. rujna 2020. godine obilježen je Međunarodni dan rijeke Drave. Svrha obilježavanja ovog značajnog događaja jest očuvanje svijesti građana o važnosti očuvanja rijeke Drave, koja je od izuzetnog značaja za grad Varaždin ali i čitavu okolicu.
Zbog epidemiološke situacije nisu bila organizirana predavanja i predstavljanja kao proteklih godina, već je organizirano besplatno razgledavanje Entomološke zbirke, Gradskog muzeja Varaždin u palači Herzer.
Osim u Varaždinu, Međunarodni dan rijeke Drave obilježava se i u drugim gradovima na rijeci Dravi u Italiji, Austriji, Sloveniji, Mađarskoj i Hrvatskoj.
*Fotografije: Dominik Sever
Sveučilište Sjever uključilo se u projekt arheološkog istraživanja Lumbarajske psefizme, na poziv voditelja tima Centra za prapovijesna istraživanja prof. dr. sc. Hrvoja Potrebice, redovitog profesora na Odsjeku za arheologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Sveučilište Sjever tom je prilikom ustupilo suvremeni 3D laserski skener u svrhu posebnih znanstveno-stručnih istraživanja odnosno monitoringa. Lasersko skeniranje je obavio doc. dr. sc. Danko Markovinović, pročelnik Odsjeka za graditeljstvo Sveučilišta Sjever – Sveučilišni centar Varaždin.
Hrvatska udruga za odnose s javnošću već petu godinu dodjeljuje studentsku nagradu Mlada nada koja je svojevrsno priznanje strukovne udruge za pokazano znanje, izvrsnosti i zalaganje studenata visokih učilišta.
Cilj nagrade je promicanje izvrsnosti među studentima te njihovo motiviranje za stjecanje novih znanja i vještina u području odnosa s javnošću.
Natječaj je otvoren od 31. kolovoza do 5. listopada 2020. godine do 12 sati te se na njega mogu prijaviti radovi realizirani u akademskoj godini 2019./2020. u četirima kategorijama:
Studentska nagrada HUOJ-a za seminarski rad
Nagrada se dodjeljuje za najbolji seminarski rad iz kolegija u području komunikacija i odnosa s javnošću. Seminarskim radom smatra se rad koji je student izradio u sklopu studijskog programa, a za koji se smatra da predstavlja samostalnu stručnu ili znanstvenu obradu izabrane teme kojom student pokazuje teorijsko i praktično znanje kao i sposobnost samostalnog služenja literaturom.
Studentska nagrada HUOJ-a za diplomski rad
Nagrada se dodjeljuje za najbolji diplomski rad iz područja komunikacija i odnosa s javnošću. Pod diplomskim radom smatra se rad koji je student samostalno napisao kao uvjet završetka diplomskog studija, a sadrži odgovarajuću strukturu, sadržaj, metodologiju, rezultate istraživanja i zaključke koji pokazuju da je student ovladao osnovnim znanstvenim i stručnim znanjima iz područja komunikacija i odnosa s javnošću, da ih zna primijeniti u analizi konkretnih fenomena te da je na toj osnovi sposoban ponuditi argumentirana objašnjenja. Zbog toga, diplomski rad obvezno uključuje uporabu znanstveno - istraživačkoga instrumentarija i odgovarajućih stručno – metodoloških postupaka, sustavno izlaganje teme i obrazloženje rezultata istraživanja obuhvaćenoga diplomskim radom.
Studentska nagrada HUOJ-a za komunikacijski plan
Nagrada se dodjeljuje za najbolji komunikacijski plan ili komunikacijsku strategiju iz kolegija u području komunikacija i odnosa s javnošću. Pod ovim se smatra autorski projekt koji je student samostalno izradio u sklopu nekog od kolegija tijekom studija, a koji sadrži sve ključne elemente koji dovode do potpunog pregleda i analize komunikacijskog projekta te moguće implementacije predviđenih komunikacijskih aktivnosti u realnoj situaciji.
Studentska nagrada HUOJ-a za završni rad
Nagrada se dodjeljuje za najbolji završni rad iz područja komunikacija i odnosa s javnošću. Pod završnim radom smatra se rad koji je student samostalno napisao kao uvjet završetka preddiplomskog studija, a sadrži odgovarajuću strukturu, sadržaj, metodologiju i zaključke koji pokazuju da je student ovladao osnovnom stručnom terminologijom, iz područja komunikacija i odnosa s javnošću, da je zna primijeniti u analizi određenog problema te da je, na toj osnovi, sposoban donijeti samostalne zaključke i ponuditi argumentirana objašnjenja.
Svaku pristiglu prijavu razmatra peteročlani stručni žiri HUOJ-a te ju ocjenjuje prema svakom kriteriju definiranom Pravilnikom o dodjeli godišnjih nagrada Mlada nada. Kriteriji za ocjenjivanje su: stručnost i ozbiljnost pristupu, strukturiranost i preglednost, pismenost i izražavanje te kreativnost i inovativnost.
Zadnji rok za prijavu radova je 5. listopada 2020. u 12.00 sati. Da bi prijava bila valjana potrebno je, uz rad koji se prijavljuje, Uz dostavljenu ispunjenu Prijavnicu za prijavu projekta, Izjavu o vjerodostojnosti podataka u prijavi i Potvrdu mentora o autentičnosti rada.
Svečana dodjela studentskih nagrada predviđena je za prvi tjedan mjeseca studenoga 2020. godine, a o točnom vremenu i mjestu dodjele prijavitelji će biti naknadno obaviješteni.
Više informacija o natječaju potražite na www.huoj.hr ili slanjem upita na info@huoj.hr.
Raspored preostalih upisnih mjesta po studijima Sveučilišta Sjever za jesenski upisni rok ak.god. 2020./2021. nalazi se u privitku ove obavijesti.
Kalendar prijava na studij i druge važnije informacije mogu se pronaći na stranici https://www.studij.hr/kalendar
Izv. prof. dr. sc. Petar Kurečić sudjelovao je na međunarodnom energetskom forumu, Energija Mediterana 2020. – Mediteran i energetska sigurnost, koji se održao u Splitu 24. srpnja, u organizaciji Instituta za europske i globalizacijske studije iz Splita, uz potporu dionika iz tijela državne i lokalne vlasti te energetskog sektora. Kao izlagač u drugom panelu, pod nazivom Mediteran i geopolitika energetske sigurnosti, prof. Kurečić je izložio problematiku ruskog-turskog odnosa na istočnom Mediteranu te poziciju hrvatskog LNG terminala u perspektivi budućih putova dobave plina u Europu.
Prenosimo izjavu prof. Kurečića o navedenoj problematici:
Odnos Rusije i Turske, izuzetno strateški važan, prelama se ponajviše na istočnom Mediteranu, a posebice u Siriji i Libiji. Radi se o teškom i de facto suparničkom odnosu, koji se pretvara u „partnerski“ samo kada postoji viša sila koja obje strane tjera na velike ustupke, pri čemu je Turska ipak u podređenom položaju. Sama činjenica da je Turska i dalje članica NATO saveza, a usprkos SAD-u kupuje rusko oružje i plin te taj plin pomaže transportirati prema daljnjim tržištima (plinovod Turski tok je uvelike zamijenio nikad realizirani Južni tok) dovoljno govori o složenosti odnosa u istočnom Mediteranu i tzv. južnom krilu NATO-a. Postavlja se stoga pitanje koliko dugo ovakav odnos može trajati, pri čemu SAD neće stajati po strani i dopuštati daljnje širenje utjecaja Rusije. Pritom se ovaj odnos dakako ne odražava samo na „hard security“ nego i na energetsku sigurnost i ilegalne migracije.
LNG Terminal na našem otoku Krku, koji bi trebao početi s radom tijekom iduće godine, može se smatrati zamjenskim putem dobave plina, kako bi se osigurala što veća diversifikacija opskrbe Hrvatske i srednje Europe, a sve u skladu s energetskom politikom Europske unije. No s druge strane, ovaj terminal ne može se smatrati sredstvom koje će smanjiti ovisnost o ruskom plinu na minimum nego samo kao jedna „kockica u slagalici“. Osim toga, Rusija si, s izobiljem energenata na svjetskom tržištu i njihovim niskim cijenama ne može dopustiti da ikome uskraćuje plin i naftu iz neekonomskih razloga. Sukladno tome, svi novi LNG terminali u srednjoj Europi djeluju više kao dugoročni „osigurači“ i kao podržavanje primarno američkog i katarskog plinskog biznisa, pri čemu tranzitne države, poput Hrvatske, na transportu plina mogu zaraditi, što je dakako pozitivno.
