Javni poziv za sufinanciranje projekata na temu poticanja medijske pismenosti

Agencija za elektroničke medije objavila je Javni poziv za sufinanciranje projekata na temu poticanja medijske pismenosti.

Specifični cilj Poziva je jačanje i razvoj medijske pismenosti građana, razvoj edukacijskih materijala i programa na raznovrsnim platformama te osvješćivanje javnosti o važnosti medijske pismenosti. Najmanji iznos koji se može dobiti za pojedini projekt je 5.000,00 HRK, a najviši iznos je 35.000,00 HRK.

Rok za dostavu prijava na Javni poziv je 10. siječanj 2022. godine.

Više o uvjetima Javnog poziva te načinu podnošenja prijave dostupno je u prilogu ove poruke te na poveznici: https://www.aem.hr/vijesti/javni-poziv-za-sufinanciranje-projekata-na-temu-poticanja-medijske-pismenosti-2/

Poziv za prijedloge-PROFFORMANCE međunarodna nagrada za nastavnike u visokome obrazovanju

Poštovani/e nastavnici/e,

Konzorcij Erasmus+ projekta PROFFORMANCE objavljuje poziv za međunarodnu nagradu za nastavnike u visokome obrazovanju u svojim partnerskim zemljama: Austriji, Hrvatskoj, Češkoj, Gruziji, Mađarskoj i Srbiji.

Cilj međunarodne nagrade za nastavnike u visokome obrazovanju je prepoznati, potvrditi i priznati izvrsne nastavne prakse te pružiti mogućnosti ne samo za razmjenu dobre prakse, već i za poticanje suradnje između visokih učilišta u europskom prostoru visokog obrazovanja.
Prihvatljivi podnositelji prijedloga su nastavnici u visokome obrazovanju (pojedinci ili grupe) iz zemalja partnera projekta PROFFORMANCE.

Rok za prijavu je 15. prosinca 2021. godine.

Više informacija o samom Pozivu nalazi se u privitku.

Prilozi

Objavljeni prvi pozivi na podnošenje prijedloga u okviru programa Digitalna Europa

Pozivi su otvoreni poduzećima, organizacijama i javnim upravama država članica EU-a i zemalja pridruženih programu Digitalna Europa

Europski parlament je u travnju 2021. usvojio program Digitalna Europa, prvi financijski instrument Europske unije posebno usmjeren na uvođenje tehnologije u poduzeća i kod građana, a Europska komisija je u studenom objavila prve pozive na podnošenje prijedloga u okviru programa Digitalna Europa.

Ta će bespovratna sredstva biti usmjerena na ulaganje više od 415 milijuna eura do kraja 2022. u infrastrukturu oblaka, podatkovne prostore, umjetnu inteligenciju, kvantnu komunikacijsku infrastrukturu, unapređenje digitalnih vještina ljudi i na projekte kojima se promiče sigurniji internet, suzbija seksualno zlostavljanje djece i dezinformiranje.
Nadalje, za kibersigurnost će se izdvojiti 43 milijuna eura bespovratnih sredstava za pružanje potpore kibersigurnosti u zdravstvenom sektoru, kao i uvođenje mreže nacionalnih koordinacijskih centara kako bi se državama članicama pomoglo u provedbi relevantnog zakonodavstva EU-a o kibersigurnosti.

Prvi poziv na podnošenje prijedloga otvoren je i za uspostavu i uvođenje mreže europskih digitalno inovacijskih centara (EDIH). Tim će se centrima podupirati privatna poduzeća, uključujući MSP-ove i novoosnovana poduzeća te javni sektor u digitalnoj transformaciji.

Cilj Programa Digitalna Europa je ulagati u digitalnu infrastrukturu kako bi strateške tehnologije mogle pridonijeti jačanju konkurentnosti Europe, prelasku na zeleno gospodarstvo i osiguravanju tehnološke suverenosti.

Uložit će se više od 7,5 milijardi eura u pet područja: superračunalstvo (2,2 milijarde eura), umjetna inteligencija (2,06 milijardi eura), kibersigurnost (1, 6 milijardi eura), napredne digitalne vještine (577 milijuna eura) i osiguravanje široke uporabe digitalnih tehnologija u gospodarstvu i društvu (1, 07 milijardu eura).

Ostali natječaji krenut će početkom iduće godine.

Inače, prva tri radna programa usmjerena su na umjetnu inteligenciju s budžetom od 1,38 milijardi eura, cyber sigurnost s 269 milijuna eura i digitalne inovacijske centre s 329 milijuna eura.

Studentski radio snima podcast za životne promjene: ‘Svi zaslužujemo drugu šansu’

Priča o podcastu koji je nastao u sklopu projekta ‘eRadio za drugu šansu’ internetskog studentskog Radia Pressedan sa Sveučilišta Sjever, garantirano će vam popraviti dan. U fokusu podcasta se nalazi društvena skupina koja je inače marginalizirana i o kojoj se u javnom prostoru rijetko govori, a razgovarali smo sa sudionicima projekta kako bismo doznali više.

Galerija

Gostovanje doc. dr. sc. Romane Korez Vide na Sveučilištu Sjever u okviru znanstveno-istraživačkog djelovanja

U okviru tromjesečnog znanstveno-istraživačkog djelovanja na visokoškolskoj instituciji u inozemstvu, a koje je jedan od kriterija za izbor u više zvanje, na Sveučilištu Sjever u razdoblju od 6. rujna do 10. prosinca 2021. godine gostuje doc. dr. sc. Romana Korez-Vide sa Ekonomsko-poslovnog fakulteta Sveučilišta u Mariboru.

Galerija

Održan radni sastanak predstavnika Sveučilišta Sjever i Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva

U prostorima Hrvatske gospodarske komore u Zagrebu, u petak, 26. studenog 2021. godine održan je radni sastanak predstavnika Sveučilišta Sjever i Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva. Na radnom sastanku sudjelovali su prof.dr.sc. Marin Milković, rektor Sveučilišta Sjever i g. Bernard Gršić, državni tajnik.

Sastanku je nazočio i doc.dr.sc. Petar Mišević, prorektor za suradnju s gospodarstvom, EU projekte i međuinstitucijsku suradnju Sveučilišta Sjever, na čiju je inicijativu sastanak i održan, prvenstveno s ciljem poticanja i razvoja suradnje između ovih dviju ustanova, a s naglaskom na razvoju budućih zajedničkih projekata.

Prof.dr.sc. Predrag Putnik sa Sveučilišta Sjever na prestižnoj listi najcitiranijih znanstvenika na svijetu

Prof. dr. sc. Predrag Putnik s Odjela za prehrambenu tehnologiju Sveučilišta Sjever nalazi na prestižnom popisu najcitiranijih svjetskih znanstvenika koji svake godine objavljuje tvrtka Clarivate. To je lista koju se smatra najrelevantnijom u svijetu, a Highly Cited Researchers 2021. nabraja znanstvenike koji su ostvarili izniman utjecaj na svom znanstvenom području višestruko citiranim radovima u posljednjih deset godina.

Na listi je 11 hrvatskih znanstvenika - Igor Rudan, Ivan Đikić, Ivica Letunić, Zora Modrušan, Vlado Perković, Marin Soljačić, Stanislav Duško Ehrlich, Davor Krajnović, Tomislav Hengl, no samo je dvoje znanstvenika - Danijela Bursać Kovačević s Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta u Zagrebu, i Predrag Putnik sa Sveučilišta Sjever - sa znanstvenih ustanova u Hrvatskoj. To je veliki uspjeh s obzirom na to da na popisu dosad nije bilo znanstvenika koji su u trenutku uvrštenja radili u nekoj domaćoj instituciji.

Galerija
Rezultati pretrage
page 46/114