Visoko obrazovanje: priprema sveučilišta EU-a za budućnost putem dublje transnacionalne suradnje

Danas je europskom društvu potreban doprinos sveučilišta i drugih visokih učilišta više nego ikad prije. Europa se suočava s velikim izazovima kao što su klimatske promjene, digitalna transformacija i starenje stanovništva, a sve u vrijeme najveće globalne zdravstvene krize u zadnjih 100 godina i njezinih gospodarskih posljedica. Sveučilišta i cijeli sektor visokog obrazovanja u jedinstvenom su položaju – na raskrižju su obrazovanja, istraživanja i inovacija, oblikuju održiva i otporna gospodarstva te čine Europsku uniju zelenijom, uključivijom i digitalnijom.

Ovih dana donesene su dvije nove inicijative, europskom strategijom za sveučilišta i Komisijinim prijedlogom preporuke Vijeća o povezivanju za uspješnu europsku suradnju u području visokog obrazovanja, poduprijet će se sveučilišta u tom radu.

Potpredsjednik za promicanje europskog načina života Margaritis Schinas izjavio je: Europska sveučilišta izvrsnosti i uključivosti uvjet su i temelj europskog načina života. Svojim radom doprinose otvorenim, demokratskim i pravednim društvima te održivom rastu, poduzetništvu, integraciji i zapošljavanju. Današnjim prijedlozima nastojimo unaprijediti transnacionalnu suradnju u području visokog obrazovanja. Zajedničke vrijednosti, veća mobilnost, širi opseg i sinergije osnova su za izgradnju istinske europske dimenzije u našem visokom obrazovanju.

Povjerenica za inovacije, istraživanje, kulturu, obrazovanje i mlade Mariya Gabriel dodala je: Današnji prijedlozi koristit će cijelom sektoru visokog obrazovanja, a prije svega našim studentima. Potrebni su im moderni transnacionalni kampusi s lakim pristupom mobilnosti u inozemstvu kako bi se omogućio istinski europski put studiranja i stjecanje pripadajućeg iskustva. Spremni smo udružiti snage s državama članicama i visokim učilištima u Europi. Zajedno možemo približiti obrazovanje, istraživanje i inovacije kako bi od toga pogodnosti imalo cijelo društvo. Savezi europskih sveučilišta tome utiru put; do sredine 2024. iz europskog proračuna podupirat će se do 60 saveza europskih sveučilišta, koje čini više od 500 sveučilišta u Europi.

Europska strategija za sveučilišta

U Europi postoji gotovo 5000 visokih učilišta. U tercijarnom je obrazovanju 17,5 milijuna studenata i 1,35 milijuna predavača, a uz njih i 1,17 milijuna istraživača. Cilj je strategije poduprijeti sva sveučilišta u Europi i omogućiti im da se prilagođavaju promjenama, napreduju i doprinose otpornosti i oporavku Europe. U njoj se predlaže niz važnih mjera kako bi se europskim sveučilištima pružila potpora u postizanju četiri cilja:

  • jačanju europske dimenzije visokog obrazovanja i istraživanja
  • konsolidiranju sveučilišta kao centara europskog načina života, što će se postići mjerama usmjerenima na akademske i istraživačke karijere, kvalitetu i relevantnost vještina svrsishodnih i u slučaju budućih promjena, raznolikost, uključenost, demokratske prakse, temeljna prava i akademske vrijednosti
  • jačanju položaja sveučilišta kao ključnih pokretača promjena u usporedno zelenoj i digitalnoj tranziciji
  • jačanju sveučilišta kao ključnih aktera u ostvarivanju uloge i vodstva EU-a na svjetskoj razini.

Jačanjem veza do učinkovite europske suradnje u području visokog obrazovanja

Cilj je Komisijina prijedloga preporuke Vijeća omogućiti europskim visokim učilištima bližu i dublju suradnju kako bi se olakšala provedba združenih transnacionalnih obrazovnih programa i aktivnosti, udruživanje kapaciteta i resursa ili dodjeljivanje združenih akademskih ili stručnih naziva. To je poziv državama članicama da poduzmu mjere i stvore odgovarajuće uvjete na nacionalnoj razini kako bi se omogućila takva bliža i održiva transnacionalna suradnja, učinkovitija provedba združenih obrazovnih i istraživačkih aktivnosti i alata europskog prostora visokog obrazovanja (Bolonja). Olakšat će se protok znanja i graditi čvršća veza između obrazovanja, istraživanja i inovativnih industrijskih zajednica. Cilj je posebno poduprijeti pružanje visokokvalitetnih mogućnosti cjeloživotnog učenja za sve, s naglaskom na najpotrebnijim vještinama i kompetencijama u današnjim gospodarskim i društvenim uvjetima.

Ostvarivanje plana: četiri vodeće inicijative

Europska dimenzija u visokom obrazovanju i istraživanju potaknut će se četirima vodećim inicijativama do sredine 2024.:

  • Uključivanje 60 europskih sveučilišta koje čini više od 500 visokih učilišta do sredine 2024., s okvirnim proračunom programa Erasmus+ u iznosu od 1,1 milijarde eura za razdoblje 2021. – 2027. Cilj je razviti i imati zajedničku dugoročnu strukturnu, održivu i sustavnu suradnju u području obrazovanja, istraživanja i inovacija, gradeći europske međusveučilišne kampuse u kojima studenti, osoblje i istraživači iz svih dijelova Europe mogu uživati u neometanoj mobilnosti i stvarati nova znanja zajedno, među zemljama i disciplinama.
  • Rad na izradi pravnog statuta za saveze visokih učilišta kako bi im se omogućilo udruživanje resursa, kapaciteta i njihovih prednosti, u okviru pilot-projekta programa Erasmus+ od 2022.
  • Rad na stvaranju združenog europskog akademskog ili stručnog naziva kako bi se transnacionalna iskustva vrednovala u visokoškolskim kvalifikacijama koje studenti stječu te smanjila birokracija za izvođenje združenih studija.
  • Proširenje inicijative za europsku studentsku iskaznicu uvođenjem jedinstvenog europskog identifikatora studenta, dostupnog svim mobilnim studentima 2022. te svim studentima na sveučilištima u Europi do sredine 2024. kako bi se olakšala mobilnost na svim razinama.

Sljedeći koraci

Koordinacija rada EU-a, država članica, regija, civilnog društva i sektora visokog obrazovanja neophodna je za ostvarenje europske strategije za sveučilišta. Komisija poziva Vijeće, države članice i sveučilišta na raspravu o izloženom planu politike i zajednički rade na povećanju spremnosti sveučilišta na promjene u budućnosti.

Komisijinu prijedlogu preporuke Vijeća o povezivanju za uspješnu europsku suradnju u području visokog obrazovanja raspravljat će se s državama članicama. Nakon što Vijeće donese iznesenu preporuku, Komisija će podupirati države članice i druge relevantne partnere u njezinoj provedbi.

Kontekst

Komisija je u Komunikaciji o uspostavi europskog prostora obrazovanja do 2025. i Komunikaciji o novom europskom istraživačkom prostoru najavila da namjerava pokrenuti zajedničku izradu plana preobrazbe visokog obrazovanja. U Zaključcima Vijeća o novom europskom istraživačkom prostoru, donesenima 1. prosinca 2020., ističe se „da treba razviti snažnije sinergije i međusobne veze između EIP-a, Europskog prostora visokog obrazovanja i elemenata europskog prostora obrazovanja povezanih s visokim obrazovanjem”. Vijeće je u Rezoluciji od 26. veljače 2021. o strateškom okviru za europsku suradnju u području obrazovanja i osposobljavanja u smjeru europskog prostora obrazovanja i šire (2021. – 2030.) utvrdilo uspostavu agende za preobrazbu visokog obrazovanja kao konkretnu aktivnost u prioritetnom području visokog obrazovanja.

Planom politike u području EIP-a priloženim Zaključcima Vijeća o budućem upravljanju europskim istraživačkim prostorom, donesenima 26. studenoga 2021., podupiru se mjere relevantne za sveučilišta, uključujući posebnu mjeru za jačanje visokih učilišta u vidu njihova razvoja u skladu s europskim istraživačkim prostorom i u sinergiji s europskim prostorom obrazovanja.

Više informacija

Komunikacija Komisije o europskoj strategiji za sveučilišta

Komisijin prijedlog preporuke Vijeća o povezivanju za uspješnu europsku suradnju u području visokog obrazovanja

Komunikacija o uspostavi europskog prostora obrazovanja do 2025.

Komunikacija Komisije „Novi EIP za istraživanje i inovacije”

PDF za ispis