Studentica diplomskog studija Multimedija, Sveučilišta Sjever Dolores Kamenar Čokor provela je opsežno istraživanje nad 167 ispitanika pod mentorstvom doc.dr.sc. Andrije Bernika na temu Utjecaja računalnih igara na djecu predškolske dobi.

U ovom izuzetno zanimljivom i značajnom istraživanju studentica Kamenar Čokor bavila se istraživanjem aktualne teme, pitanjem koje danas brine gotovo sve roditelje – treba li dopustiti djetetu igranje računalnih igara i u kojem vremensku opsegu? Koliko roditelj treba nadzirati igranje računalnih igara te u kojoj mjeri roditelji smatraju da računalne igre utječu na ponašanje i rano učenje njihove djece?  Donosimo u nastavku razgovor sa studenticom Kamenar Čokor.

Koja je tema Vašeg istraživanja?

U zadnje vrijeme svjedoci smo učestale uporabe računalnih igara kod djece i odraslih. Kako se upotreba računala u predškolskoj dobi svodi na korištenje istog za igru, u dobi djeteta od 3. do 6. g. računalne igre predstavljaju jedan od načina na koji dijete uči o sebi i okolini. Prema navedenom, istražen je utjecaj računalnih igara na predškolsku djecu tj. kako iste utječu na ponašanje djece i kognitivni razvoj odnosno sposobnost ranog učenja, te koju ulogu u tome ima roditeljski nadzor.

Po čemu je ovo istraživanje značajno?

Istraživanja koja povezuju utjecaj računalnih igara na djecu predškolske dobi općenito  nedostaje jer se većina njih referira na stariju djecu, pa je ovo istraživanje jedno od rijetkih koje objedinjuje učestalost i sadržaj računalnih igara zajedno sa ponašanjem i učenjem. Ako znamo da su predškolska djeca posebno osjetljiva na sadržaj i količinu vremena koje provode igrajući računalne igre za razliku od starije djece, dobiveni podaci iz istraživanja mogu pomoći boljem razumijevanju roditelja i odgajatelja, te ostalih stručnjaka, trebaju li i na koji način ograničiti uporabu računalnih igara, ovisno o pozitivnim i negativnim učincima na rano učenje i/ili ponašanje njihove djece. Zbog relevantnih statističkih podataka, rezultati istog mogu se primijeniti na širu populaciju predškolske djece.

Koja su Vam bila istraživačka pitanja i hipoteze?

Od strane roditelja koji je ispunjavao anketu bilo je važno saznati kolika je učestalost igranja računalnih igara (neovisno o uređaju) kod djece predškolske dobi, koliko roditelji nadziru igranje računalnih igara te u kojoj mjeri roditelji smatraju da računalne igre utječu na ponašanje i rano učenje njihove djece. Slijedom navedenog postavljeno je ukupno 5 hipoteza. Za prvu se pretpostavilo da će sadržaj igranja nasilnih igara loše utjecati na ponašanje predškolske populacije. Slijedi je hipoteza da će količina vremena igranja igara loše utjecati na rano učenje tj. kognitivni razvoj. Treća pretpostavka je bila da će edukativne igre pozitivno djelovati na rano učenje i ponašanje. Zadnje dvije bazirale su se na ulozi roditeljskog nadzora , pa se pretpostavilo da će se većim roditeljskim nadzorom smanjiti ovisnost i problemi u ponašanju, a poboljšati kognitivni razvoj djeteta.

Koliko je bilo ispitanika i na koji način ste analizirali rezultate?

Podaci su se prikupljali u tri dječja vrtića i dvije Facebook grupe za roditelje na području Varaždinske županije. Istraživanju je pristupilo ukupno 167 ispitanika, od toga je bilo 49 ispitanika koji ne dopuštaju svojoj djeci igranje računalnih igara. Tako da su kod 118 ispitanika mjereni stavovi i razmišljanja o utjecaju računalnih igara na djecu. Za dobivanje rezultata korištene su metode deskriptivne statistike, brojčanih vrijednosti većinom u postocima, i Pearson-ov (r) koeficijent korelacije. Posebna varijabla izmjerena je da se vidi ukupna izloženost nasilnom sadržaju računalnih igara, na način da se uzeo prosjek postotaka izloženosti za sve vrste računalnih igara (akcijske, arkadne, pucačine) kod koje su sve smatrane da imaju neki oblik nasilnog sadržaja, osim edukativnih.

Na koje zaključke rezultati ukazuju?

Roditelji starije djece od 5. do 6.g. skloniji su dopuštati igranje računalnih igara, nego što to čine roditelji djece mlađe predškolske dobi. Djeca u današnje doba puno više koriste mobitele i tablete, tako da 61,9% iste koristi za igranje računalnih igara,  dok 41,5 % ukupnog broja ispitanika posjeduje svoj vlastiti uređaj (tablet ili mobitel). Djeca u prosjeku provedu 44 min. dnevno igrajući računalne igre, a preporuka znanstvenika jest da isto ne bude više od 20 min. dnevno. Ipak, većina djece;  oko 54 %, nikad nije izložena nasilnom sadržaju kod igranja računalnih igara. Predškolska populacija ukupno gledajući nije agresivna zbog igranja, a djeca ne pokazuju ni ovisnost, no igranje nasilnih igara može utjecati na djetetovu pažnju pa djeca pokazuju strah od novih situacija ili stvari i to kod manjeg broja ispitanika 44,9 %. Utvrđeno je da vrijeme igranja računalnih igara utječe na agresivno ponašanje, no to vrijedi samo za malu skupinu djece, što čini oko 10 % ispitanika. Svakako vrijedi napomenuti rezultate prema kojima djeca u tako ranoj dobi ipak najviše svog vremena utroše na igranje vani i ostalim organiziranim aktivnostima poput sporta, a što je važno za pravilan rast i razvoj ove skupine. Što se tiče roditeljskog nadzora oni u većini pozorno nadziru sadržaj  i vrijeme, što dokazuje i činjenica da računalne igre isti odabiru u suradnji s djetetom,  te računalne igre  povremeno ili uvijek igraju sa s djetetom.

Što bi preporučili našim čitateljima?

Ključna je uloga roditelja koji će svom djetetu omogućiti stalnost i predvidivost, tim više jer je se u ranoj dobi razvija pažnja i koncentracija, te se oblikuju kognitivni obrasci za buduće ponašanje. Roditelji zato trebaju biti izuzetno pažljivi prilikom korištenja uređaja od strane njihove djece i ne bi smjeli djecu ostavljati bez nadzora, da se ne izlažu nasilnom sadržaju. Ukoliko roditelj zajedno sa djetetom igra računalne igre ili ga nadgleda prilikom igranja najbolje može kontrolirati sadržaj i vrijeme igranja, zato bi vrijeme korištenja računalnih igara trebalo djetetu jasno definirati tj. ograničiti. S druge strane, ako dijete pokazuje interes za igranje računalnih igara roditelji bi trebali izabrati edukativne računalne igre, jer će djeca na zabavan i vizualno stimulativan način naučiti nove pojmove i poboljšati svoje ponašanje.

Kako vidite razvoj ove teme u budućnosti?

Ovo istraživanje pokazalo je povećanu uporabu računalnih igara, u odnosu na prijašnje godine, a predviđa se povećanje istog u budućnosti. Kako se razvojem tehnologije povećava i potreba za što ranijom informatičkom pismenošću djece, detaljna istraživanja na ovom području su  očekivana i nužna, prije svega da tehnološki napredak bude u korak sa  psihofizičkim razvojem i stanjem predškolske djece u novije doba.