Varaždinski vatrogasci nebrojeno su puta pokazali svoju spremnost i požrtvovnost na terenu, a kako bi stekli i nova znanja i to ona s područja taktičke medicine, profesionalni i dobrovoljni vatrogasci ponovno su sjeli u studentske klupe.

U Sveučilišnom centru Varaždin Odjel za sestrinstvo Sveučilišta Sjever pokrenuo je novi ciklus edukacija, a nakon uspješno provedenog pilot-projekta s policijskim službenicima, sada o postupanju s unesrećenima te njihovom zbrinjavanju u hitnim situacijama uče vatrogasci iz Varaždina, kolijevke hrvatskog vatrogastva.

Javna obrana završnih radova:

Javna obrana diplomskih radova:

Student: Laura Nađ

Tema: Comedia del arte kao inspiracija za ilustracije i izrade ženskog kostima

Mentor: doc.art. Antun Franović

Obrana će se održati 23.10.2024 u 15:30

Student: Leonardo Mirić

Tema: Razvoj video igara

Mentor: doc.art. Antun Franović

Obrana će se održati 23.10.2024 u 15:00

Student: Petra Bezbradica

Tema: Ilustrativne metode u mediju filmskih plakata

Mentor: doc.art. Antun Franović

Obrana će se održati 23.10.2024 u 16:00

Student: Antonija Crnjak

Tema: Vizualni aspekt autorskog pseudodokumentarca

Mentor: doc.art. Antun Franović

Obrana će se održati 23.10.2024 u 16:30

Student: Luka Brezarić

Tema: Edukativna slikovnica

Mentor: doc.art. Antun Franović

Obrana će se održati 23.10.2024 u 16:30

Javna obrana završnog rada:

Student: Marta Šćrbak

Tema: Vizualni prikaz podataka u podatkovnom novinarstvu

Mentor: doc.dr.sc. Đilda Pečarić

Obrana će se održati 23.10.2024 u 11:30

Deveti CIVINET forum, održan 10. i 11. listopada 2024. godine u Splitu okupio je više od 100 sudionika iz Hrvatske, regije i Europe, među kojima su bili predstavnici gradova, gradskih javnih poduzeća, akademske zajednice, ministarstva, udruga te stručnjaci za promet i prostorno planiranje. Raspravljalo se o javnom prijevozu, klimatskoj neutralnosti i putu prema zelenijoj budućnosti, a cilj je bio istaknuti najbolju praksu i inovativna rješenja za smanjenje emisija iz prometa.  

Doktorand Davorin Antonić, mag. cin. je 12. listopada 2024. godine održao gostujuće predavanje na Odjelu za fizioterapiju Sveučilišta Sjever te studentima približio teme iz područja fizikalnih čimbenika u fizioterapiji i novoj metodi fizikalne terapije fotobiomodulacijom „Hladni laser“ koja je potkrijepljena znanstvenim dokazima iz prakse.

Predavanje, koje se odvijalo u sklopu kolegija „Fizikalni čimbenici u fizioterapiji“, nositeljice kolegija Vesne Hodić, privuklo je brojne zainteresirane studente u prepunu dvoranu Sveučilišnog centra Varaždin. S naglaskom na inovativnost i praktičnost, Antonić je detaljno opisao terapiju fotobiomodulacijom – vrstu laserske terapije koja se koristi za ubrzavanje regeneracije tkiva, smanjenje upala i ublažavanje boli.

Ove se godine Svjetski dan hrane obilježava s temom „Pravo na hranu za bolji život i bolju budućnost“ (Right to foods for a better life and a better future).

Zemlje članice Organizacije za prehranu i poljoprivredu (Food and Agriculture Organization, FAO) 1979. godine na svojoj 20. konferenciji donijele su odluku o utemeljenju 16. listopada kao Svjetskog dan hrane (World Food Day, WFD). Od tada pa svake godine do danas obilježava se u cijelome svijetu kako bi se naglasila važnost hrane kao jedne od osnovnih ljudskih potreba, ali i ljudskih prava.
Opća deklaracija o pravima čovjeka koja je usvojena i proglašena na Općoj skupštini Ujedinjenih naroda ističe da svaki čovjek ima pravo na hranu, dostojanstven život, slobodu i obrazovanje. Hrana predstavlja treću osnovnu ljudsku potrebu, nakon zraka i vode, a svaki čovjek ima pravo na dostupnost hrane i adekvatnu prehranu.
Hranu definira raznolikost, nutritivna vrijednost, kvaliteta, pristupačnost, dostupnost i sigurnost. Pravilnu prehranu karakterizira raznolikost, energetska uravnoteženost uz zadovoljavanje nutritivnih potreba. Stoga je najveća odgovornost na poljoprivredno-prehrambenim sustavima koji su prvi u lancu zaduženi za zdravlje ljudi i planeta na način da omoguće potrošačima kvalitetnu, zdravstveno i nutritivno vrijednu hranu.
Podaci nam govore da više od 2,8 milijardi ljudi u svijetu nije u mogućnosti konzumirati pravilnu prehranu. Pa slijedom toga, nepravilna prehrana vodeći je uzrok svih oblika pothranjenosti, ali isto tako i pretilosti sa naglaskom na veliki deficit nutrijenata.
S obzirom da smo svi potrošači hrane koju nam tržište nudi, samim time možemo tražiti svoja prava i apelirati na odgovorne da krenu u pronalaženje rješenja po pitanju hrane u smislu povećanja dostupnosti, smanjenja bacanja hrane, kao i zaštite okoliša.
No, za ostvarenje ovakvih ambicija potrebna je velika ustrajnost, ulaganje i inovativnost.

objavu pripremila: izv. prof. dr. sc. Natalija Uršulin-Trstenjak