U Sveučilišnom centru Varaždin u ponedjeljak, 9. ožujka 2026. održano je predstavljanje priručnika pod nazivom „Specifičnost komunikacije u zdravstvenom okruženju”.
Uz teorijska objašnjenja, priručnik donosi i primjere iz prakse te zadatke za provjeru i razvoj vlastitih komunikacijskih vještina. Autorski tim priručnika, koji uz teorijska znanja donosi i primjere iz prakse, te zadatke za provjeru i razvoj komunikacijskoih vještina, čine Tihana Đumić, magistra psihologije iz Opće bolnice Varaždin, ravnatelj Opće bolnice Varaždin doc. dr. sc. Damir Poljak, njegova pomoćnica za sestrinstvo i glavna sestre varaždinske bolnice Željka Gajski, pročelnik Službe za plućne bolesti TBC Klenovnik, specijalist interne medicine i kardiolog Andrija Golub i glavna sestra Službe za plućne bolesti i TBC Klenovnik Mirjana Geci.

U predstavljanju su sudjelovale i recenzentice priručnika izv. prof. dr. sc. Marijana Neuberg, prorektorica za nastavu i studentska pitanja Sveučilišta Sjever, te doc. dr. sc. Mara Županić.

Prisutne je na početku panel rasprave pozdravio rektor Sveučilišta Sjever prof. dr. sc. Damir Vusić koji je naglasio: “Siguran sam da će ovaj priručnik biti od pomoći ne samo našim studentima, već i zdravstvenim djelatnicima koji se na dnevnoj bazi susreću s brojnim problemima i šumovima u komunikaciji. Uspješna komunikacija ovisi o puno parametara, a u zdravstvenom okruženju najvažniji su empatija, profesionalnost i stručnost. Mi na Sveučilištu Sjever imamo ulogu osigurati studentima iz područja biomedicine i zdravstva stjecanje novih znanja i kompetencija, kako u području njihove temeljne struke, tako i u segmentu unapređenja komunikacijskih vještina. Vjerujem da svi mi želimo biti dobri komunikatori i reagirati ispravno u okruženju i u raznim situacijama. Čestitam autorima na ovom djelu i u njihovom nastojanju da daju svoj doprinos u stvaranju boljih komunikacijskih kompetencija.“

Pročelnica Upravnog odjela za zdravstvo, socijalnu skrb, civilno društvo i hrvatske branitelje Ljubica Božić, uime župana Varaždinske županije Anđelka Stričaka zahvalila je autorima što su prepoznali važnost ove teme naglasivši kako dobra komunikacija znači i dobre međuljudske odnose koji su temelj za rješavanje bilo kojeg problema. Komunikacija u zdravstvenom okruženju, naglasila je, dodatno dobiva na važnosti jer se uz ispravnu komunikaciju lakše gradi povjerenje i izbjegavaju nesporazumi.

Sudionici panela, članovi autorskog tima priručnika, govorili su o komunikaciji u zdravstvenom sustavu iz različitih profesionalnih perspektiva - liječničke, sestrinske, upravljačke i psihološke.

Tihana Đumić, magistra psihologije, istaknula je kako komunikacija u zdravstvenom sustavu nije samo prijenos informacija, nego prostor u kojem se susreću stručnost, emocije pacijenata i odgovornost zdravstvenih djelatnika. Pojasnila je kako se komunikacija u priručniku promatra iz psihološke, komunikološke i pedagoške perspektive te naglasila da se komunikacijske vještine razvijaju kroz iskustvo, refleksiju i kontinuirano učenje.

Ravnatelj varaždinske bolnice Damir Poljak naglasio kako se komunikacija u zdravstvu danas sve više promatra kao profesionalna kompetencija koja se može učiti i razvijati. "Kvalitetna komunikacija uključuje aktivno slušanje, razumljivo prenošenje informacija i empatiju prema pacijentima, ali i komunikaciju unutar zdravstvenog tima."

Andrija Golub, pročelnik Službe za plućne bolesti i TBC Klenovnik, govorio je o izazovima komunikacije između liječnika i pacijenata, posebno u situacijama kada je potrebno objasniti složene medicinske informacije.

Željka Gajski, pomoćnica ravnatelja Opće bolnice Varaždin za sestrinstvo i glavna sestra bolnice, osvrnula se na važnost komunikacije u vođenju zdravstvenih timova. "Dobra komunikacija među zaposlenicima stvara povjerenje, olakšava donošenje odluka i pridonosi kvalitetnoj organizaciji rada, što se u konačnici odražava i na kvalitetu skrbi za pacijente", zaključila je.

Mirjana Geci, glavna sestra Službe za plućne bolesti i TBC Klenovnik, naglasila je kako su medicinske sestre često prvi i najčešći kontakt pacijenata sa zdravstvenim sustavom. Upravo zato njihova komunikacijska uloga ima posebnu važnost, osobito u kriznim i zahtjevnim situacijama kada je potrebno pokazati smirenost, empatiju i sposobnost jasnog prenošenja informacija. S druge strane, kada komunikacija izostane ili nije dovoljno jasna, lako dolazi do nesigurnosti, nepovjerenja i dodatnog stresa za pacijenta i zdravstveni tim.

Jedna od recenzentica priručnika, prorektorica za nastavu i studentska pitanja Sveučilišta Sjever izv. prof. dr. sc. Marijana Neuberg, posebno je istaknula interdisciplinarni pristup djela, budući da autori dolaze iz psihologije, medicine i sestrinstva, te obrađuju ključnu temu komunikacije s pacijentima, njihovim obiteljima i unutar zdravstvenog tima.

Doc. dr. sc. Mara Županić, druga recezentica, naglasila je kako je priručnik namijenjen ponajprije profesionalcima u zdravstvenom i obrazovnom sektoru, ali može biti vrijedan i studentima jer donosi niz praktičnih savjeta za unapređenje komunikacije. Dodala je kako vrijednost nadilazi profesionalni okvir te može poslužiti i kao poticaj za poboljšanje komunikacije u svakodnevnom, privatnom životu, osobito u vremenu u kojem digitalna komunikacija sve više potiskuje neposredni razgovor.

Na kraju panel-rasprave sudionici su se složili kako komunikacija u zdravstvu nije samo dodatna vještina, nego temelj profesionalnog rada. Naglasili su da dobra komunikacija pridonosi povjerenju pacijenata, kvalitetnijem timskom radu i boljem funkcioniranju zdravstvenog sustava te da je važno kontinuirano razvijati komunikacijske kompetencije zdravstvenih djelatnika.