U Zagrebu je održana III. konferencija „EDUkarijera– Obrazovanjem do zanimanja budućnosti“ u suradnji sa Sveučilištem Sjever na kojoj su predstavljeni rezultati HGK istraživanja o potrebi za dodatnim znanjima i vještinama na tržištu rada koji pokazuju da su nezadovoljstvo plaćom, loši međuljudski odnosi, preopterećenje poslom te nemogućnost napredovanja najčešći razlozi promjene posla.

Svaki drugi ispitanik barem je jednom promijenio posao u posljednjih pet godina. Što je osoba starija i s većim primanjima, vjerojatnost mijenjanja posla je manja. Najmlađi ispitanici, u dobi od 18 do 35 godina, najčešće mijenjaju posao, u prosjeku svakih godinu dana i tri mjeseca, i to češće od ostalih zbog loših međuljudskih odnosa i nemogućnosti korištenja fleksibilnog radnog vremena.

U odnosu na prošlu godinu porastao je broj ispitanika (48 %) koji kao glavnu prepreku s kojom se susreću prilikom traženja posla ističu neadekvatnu ponuđenu plaću, nije proporcionalna dužnostima radnog mjesta, i to češće osobe s visokom stručnom spremom.29% osoba koje traže drugi posao su visoko obrazovani, 28% njih ima mjesečna primanja veća od 1.300 eura, a 27 % ispitanika, mladih osoba bez iskustva, izjasnilo se da im je za pronalazak posla trebalo više od godinu dana.

Prema podacima koje je iznio izv. prof. dr. sc. Petar Mišević, savjetnik predsjednika HGK-a i prorektor za suradnju s gospodarstvom, EU projekte i međuinstitucijsku suradnju Sveučilišta Sjever Sveučilišta Sjever, samo 28 % poslodavaca koji su sudjelovali u istraživanju ima godišnji budžet veći od 5 tisuća eura za edukaciju i usavršavanje svojih radnika, dok ostali ili uopće nemaju budžeta (35 %) ili je manji od 5 tisuća eura godišnje (38 %). „Vođen tehnološkim inovacijama koje omogućuju napredak, svijet rada se mijenja brže nego ikada. Nove tehnologije, geopolitičke promjene i navike novih generacija donose korijenite promjene na tržištu rada. Zato je obrazovanje i kontinuirano usavršavanje domaće radne snage izuzetno važno, kao i mikrokvalifikacije kao nadogradnja u kontekstu cjeloživotnog učenja“, istaknuo je prorektor Mišević. Dodao je da naglasak treba biti na aktivnostima koje pridonose usklađivanju sustava obrazovanja sa stvarnim potrebama gospodarstva.

Potrebu za dodatnom radnom snagom iskazalo je 74% poslodavaca koji su sudjelovali u istraživanju. Najteže im je pronaći radnike srednje stručne spreme (63 %), ali 40 % poslodavaca navelo je da im problem predstavlja pronalazak visokoobrazovanih radnika, kao i oni nižih kvalifikacija. Potvrđuju i razlike u tome što građani smatraju atraktivnim kod budućih poslodavaca, a što sami poslodavci nude kao svoje komparativne prednosti. Naime, budućim zaposlenicima najvažnija je sigurnost radnog mjesta, bonus i primanja, dobra poslovno-privatna ravnoteža, te mogućnost napredovanja. S druge strane, poslodavci kao svoje prednosti najčešće ističu timski rad, sigurnost i priliku za učenjem.

Stranu radnu snagu trenutno zapošljava ili ima namjeru zaposliti 41% poslodavaca. U najvećoj mjeri zapošljavaju SSS radnike zanatske struke (79%) i one sa završenom osnovnom školom (37%), ali je među poslodavcima i 24 % onih koji su zaposlili i visokoobrazovane strane radnike. Smanjio se broj poslodavaca koji stranu radnu snagu zapošljavaju privatnim putem, dok češće, nego prošle godine koriste usluge agencija za privremeno zapošljavanje.

Sudjelujući na panelu Domaća i strana radna snaga: kako oblikujemo budućnost?, pomoćnica ravnatelja HZZ-a Ivana Šimek istaknula je kako predložene izmjene i dopune Zakona o strancima u Hrvatskoj predstavljaju važan korak u poboljšanju regulacije boravka i zapošljavanja državljana trećih zemalja. „Ove izmjene će omogućiti bolju integraciju visokokvalificiranih radnika, poboljšati uvjete za zapošljavanje stranih radnika i povećati zaštitu njihovih radnih prava. Izmjene će također smanjiti administrativno opterećenje svih sudionika u postupku. Novim prekršajnim odredbama će se jače zaštititi radna prava stranih radnika i spriječiti zloupotrebe. Ove izmjene predstavljaju važan korak u prilagodbi hrvatskog zakonodavstva europskim standardima, s ciljem jačanja pravne sigurnosti, konkurentnosti tržišta rada i zaštite prava radnika“, rekla je Šimek.
Profesor zagrebačkog ekonomskog fakulteta Mislav Ante Omazić, naglasio je važnost socijalnog poduzetništva i fleksibilnosti rada. „Hrvatska budućnost ovisi o inovacijama i ljudima – ne samo o sprječavanju odlaska talenata, već i o privlačenju novih. Digitalizacija, socijalno poduzetništvo i fleksibilni poslovni modeli ključni su za tržište rada u tranziciji. Gen Z mijenja posao svakih 15 mjeseci, a 44 % ih odbija raditi u neetičnim kompanijama. Kako bi zadržali stručnjake, poslodavci moraju ponuditi svrhu, razvoj i autonomiju. Budućnost stvaramo danas“, zaključio je Omazić.

Novi paket mjera aktivne politike zapošljavanja predstavio je Luka Čirko, ravnatelj Uprave za tržište rada i zapošljavanje Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike.
„Kao ključna područja djelovanja u ovoj godini naglasak smo stavili na intenzivnije uključivanje mladih na tržište rada uz povećanje broja ugovora na neodređeno vrijeme, teže zapošljivih osoba, i neizostavno ulaganje u cjeloživotno obrazovanje putem vaučera i formalnih i neformalnih programa kroz potporu za usavršavanje. Mjera Biram Hrvatsku pokazuje iznimno dobre rezultate kojom intenzivno potičemo povratak hrvatskih državljana iseljenika. Također, posebno važna i popularna mjera je i potpora za samozapošljavanje gdje je stopa preživljavanja poslovnih subjekata otvorenih uz korištenje potpore 88 %“, naveo je Čirko.