Izvedbom baleta„Snježna kraljica“ u splitskom Hrvatskom narodnom kazalištu, Davor Bobić, jedan od najplodnijih i najizvođenijih hrvatskih živućih skladatelja i profesor na Odsjeku za glazbu i medije Sveučilišta Sjever na najbolji je mogući način proslavio svoj 56. rođendan. Iako je skladatelj već ovjenčan mnogim nagradama i uspjesima, ovaj balet može se smatrati dosad najopsežnijim djelom tog bivšeg studenta kompozicije, harmonike i teorije glazbe na kijevskom konzervatoriju Čajkovski.
“Snježna kraljica” bezvremensko je djelo koje prati radnju bajke danskog pisca Hansa Christiana Andresena s jasnom porukom kako iskreno i pravo prijateljstvo može pobijediti sve. Prema riječima skladatelja, rad na baletu potrajao je oko godinu dana, što je, s obzirom na opsežnost cijelog projekta i skladateljeve aktivnosti bio prilično intenzivan period. Glazba oplemenjuje principe estetike bliske ruskoj i ukrajinskoj kulturi i folkloru, dramaturški je ostvarena tako da slušatelju ne dopušta ni trenutka nepažnje i pruža jednu neupitno posebnu i veličanstvenu emociju tijekom slušanja.
Djelo je izvedeno pod dirigentskom palicom maestra Stjepana Vugera, uz koreografiju i režiju Svebora Sečaka.
Bitno za spomenuti da je ovaj balet u koraku s vremenom i tehnologijom na način da nastup pedesetak plesača na pozornici prati i potpuno osmišljena video-projekcija Zdenka Bašića i Franka Dujmića, koji su svojom vještinom izvedbi dali digitalnu dimenziju. Njihov je doprinos publici stvorio divnu iluziju bivstva u bajci čime je dodatno oplemenjen i upotpunjen osjećaj zamišljenog bajkovitog svijeta.
Balet je napisan u dva čina, no ono što se posebno izdvaja jest završni dio prvog čina u kojem se pojavljuje Čarobnica koja usred zime stvara cvjetni vrt u kojem cvijeće oživljava i pleše Valcer cvijeća zajedno s njom i Gerdom. Čarobnica provodi Gerdu u potrazi za Kayem kroz nekoliko kontinenata i zemalja uz pomoć globusa i čarobnog cvijeća: indijski zumbul, europski slak, azijski jasmin, afrički
ljiljan i hrvatska ruža. U tom ulomku primjetna je širina skladatelja Bobića koji je svaku kulturološku skupinu potkrijepio odgovarajućim melosom, spektakularno završivši cvijetom ruže inspiriranim hrvatskim folklorom.
Siguran sam da balet očekuje svijetla budućnost jer zaslužuje svjetsku promociju, stoga dajem iskrenu preporuku da pogledate predstavu i doživite jedno nezaboravno glazbeno iskustvo.
izvještaj s premijere pripremio Hrvoje Matak, student treće godine prijediplomskog studija Glazbe i medija
