Ove se godine Svjetski dan hrane obilježava s temom „Pravo na hranu za bolji život i bolju budućnost“ (Right to foods for a better life and a better future).

Zemlje članice Organizacije za prehranu i poljoprivredu (Food and Agriculture Organization, FAO) 1979. godine na svojoj 20. konferenciji donijele su odluku o utemeljenju 16. listopada kao Svjetskog dan hrane (World Food Day, WFD). Od tada pa svake godine do danas obilježava se u cijelome svijetu kako bi se naglasila važnost hrane kao jedne od osnovnih ljudskih potreba, ali i ljudskih prava.
Opća deklaracija o pravima čovjeka koja je usvojena i proglašena na Općoj skupštini Ujedinjenih naroda ističe da svaki čovjek ima pravo na hranu, dostojanstven život, slobodu i obrazovanje. Hrana predstavlja treću osnovnu ljudsku potrebu, nakon zraka i vode, a svaki čovjek ima pravo na dostupnost hrane i adekvatnu prehranu.
Hranu definira raznolikost, nutritivna vrijednost, kvaliteta, pristupačnost, dostupnost i sigurnost. Pravilnu prehranu karakterizira raznolikost, energetska uravnoteženost uz zadovoljavanje nutritivnih potreba. Stoga je najveća odgovornost na poljoprivredno-prehrambenim sustavima koji su prvi u lancu zaduženi za zdravlje ljudi i planeta na način da omoguće potrošačima kvalitetnu, zdravstveno i nutritivno vrijednu hranu.
Podaci nam govore da više od 2,8 milijardi ljudi u svijetu nije u mogućnosti konzumirati pravilnu prehranu. Pa slijedom toga, nepravilna prehrana vodeći je uzrok svih oblika pothranjenosti, ali isto tako i pretilosti sa naglaskom na veliki deficit nutrijenata.
S obzirom da smo svi potrošači hrane koju nam tržište nudi, samim time možemo tražiti svoja prava i apelirati na odgovorne da krenu u pronalaženje rješenja po pitanju hrane u smislu povećanja dostupnosti, smanjenja bacanja hrane, kao i zaštite okoliša.
No, za ostvarenje ovakvih ambicija potrebna je velika ustrajnost, ulaganje i inovativnost.

objavu pripremila: izv. prof. dr. sc. Natalija Uršulin-Trstenjak

Objavljen je Javni poziv Studentskog centra u Varaždinu za financiranje studentskih aktivnosti/projekata s područja kulture, znanosti, sporta i edukacije, a koji su namijenjeni isključivo studentima - predlagatelji mogu biti studenti pojedinci, grupe studenata i studentske organizacije.

Pozorno pročitajte tekst Javnog poziva i kriterije koje trebaju zadovoljavati predloženi studentski projekti/aktivnosti: https://www.scvz.unizg.hr/potpore/.

Rok za podnošenje prijava je 11. studenoga 2024.!

U nastavku dostavljam poveznice na neke od realiziranih projekata u Križevcima i Bjelovaru, koji im mogu poslužiti kao ideje:

- https://www.scvz.unizg.hr/projekti-studenata-veleucilista-u-bjelovaru/

- https://www.scvz.unizg.hr/studiranje-na-odrziv-nacin-projekt-studenata-veleucilista-u-krizevcima/

Za sva dodatna pitanja ili eventualne nejasnoće slobodno nazovu: https://www.scvz.unizg.hr/kontakt-koprivnica/

Hvala!

Svjetski dan pranja ruku (Global Handwashing Day), koji se obilježava 15. listopada, namijenjen je podizanju svijesti u javnosti o važnosti pranja ruku tekućom vodom i sapunom kao osnovnom strategijom za prevenciju širenja zaraznih bolesti među ljudima.
Svjetska kampanja „Dan pranja ruku“ započela je 15. listopada 2008. godine. Sudjelovalo je 120 milijuna djece, roditelja, slavnih osoba, vlada i dužnosnika u 70 zemalja diljem svijeta.
Cilj je kampanje promovirati važnost pranja ruku u kućanstvima, uredima, bolnicama, na fakultetima, u školama, vrtićima kao i na radnim mjestima da se omogući stvaranje sigurnog okruženja za svakoga čovjeka. Pravilno pranje ruku jeftin je i jednostavan način čuvanja sebe, ali drugih ljudi od zaraznih bolesti. Procjenjuje se da bi se milijun smrti godišnje moglo spriječiti rutinskim pranjem ruku. Propusti u higijeni ruku nastaju kada se ruke peru prekratko i površno, nedovoljno često i uz nedovoljnu količinu sredstava za pranje ruku.
Protokoli zdravstvenih djelatnika za higijenu ruku stroži su i njihov je Svjetski dan higijene ruku 5. svibnja. Ove godine održan je pod geslom „Čiste ruke spašavaju živote“, a sudjelovali su i studenti sestrinstva i fizioterapije Sveučilišta Sjever.
Naglasak i podrška javnih institucija kao i lokalnih i državnih vlasti na higijenu ruku važna je karika koja može utjecati na stvaranje zdravije i sigurnije zajednice .

Objavu pripremila: Mihaela Kranjčević-Ščurić, mag. med. techn., med. sestra za bolničke infekcije, viši predavač

Na Sveučilištu Sjever, u Sveučilišnom centru Varaždin u petak 11. listopada 2024. započeo je deveti Psihošpancir jedan od vodećih regionalnih skupova u području psihologije i medicine koji u tri dana održavanja okuplja gotovo 300 sudionika i donosi predstavljanje više od 120 stručnih i znanstvenih radova.

Održava se u povodu Svjetskog dana mentalnog zdravlja, a etablirao se kao ključna platforma za razmjenu znanja, umrežavanje stručnjaka i podizanje svijesti o važnosti psihičkog i mentalnog zdravlja, te psihoedukacije u široj zajednici. Organizatori su i ove godine Društvo psihologa Varaždin i Sveučilište Sjever.

Uvodnim predavanjima u četvrtak, 10. listopada 2024. započela je u Sveučilišnom centru Varaždin Sveučilišta Sjever provedba novog programa cjeloživotnog obrazovanja za njegovateljice.
„Program obrazovanja za stjecanje djelomične kvalifikacije njegovatelj/njegovateljica u institucionalnoj i izvaninstitucionalnoj skrbi o starijim i nemoćnim osobama“ verificiralo je Ministarstvo znanosti i obrazovanja, upisuje se u e-radnu knjigu i prvi je program koji se uz vaucher Hrvatskog zavoda za zapošljavanje provodi na Sveučilištu Sjever.

Svjetski je dan mentalnog zdravlja, a tim povodom naša draga kolegica doc. prim. dr. sc. Andrea Jambrošić Sakoman, dr. med., specijalist psihijatrije osvrnula se na tu za sve nas važnu temu s posebnim naglaskom na mentalno zdravlje na radnom mjestu.
“Mentalno zdravlje je stanje blagostanja u kojem pojedinac ostvaruje svoje vlastite sposobnosti, može se nositi s normalnim životnim stresovima, produktivno raditi i sposoban je dati doprinos svojoj zajednici.
Cilj Svjetskog dana mentalnog zdravlja je usmjeravanje pažnje na teme vezane uz mentalno zdravlje, podizanje svijesti o problemima mentalnog zdravlja, smanjenje stigma i pružanje podrške ljudima koji imaju problema s mentalnim zdravljem. Mogućnost otvorenog razgovora o ovim važnim temama doprinosi smanjenju stigme mentalnih poremećaja i temelj je ozbiljnog, sveobuhvatnog pristupa zaštiti mentalnog zdravlja.
Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) je ovogodišnjom glavnom temom obilježavanja Svjetskog dana mentalnog zdravlja proglasila „Mentalno zdravlje na radnom mjestu“.
SZO naglašava da zdrava radna okolina može djelovati kao zaštitni faktor za mentalno zdravlje. Sigurno, podržavajuće i pozitivno radno okruženje, otvorena komunikacija na radnom mjestu, ravnoteža poslovnog i privatnog života su čimbenici zaštite mentalnog zdravlja. Nezdravi radna okolina, loši radni uvjeti, uključujući stigmu, diskriminaciju i uznemiravanje, mogu biti rizični čimbenici za mentalno zdravlje pojednica, ukupnu kvalitetu života i posljedično na prisutnost ili produktivnost na poslu.
Mentalno zdravlje je temeljno ljudsko pravo, a značaj promoviranja tema vezanih uz mentalno zdravlje, unapređenje znanja i otvaranje prostora u javnosti za ove teme stavlja naglasak na važnost očuvanja mentalnog zdravlja i dostupnost pomoći kod problema mentalnog zdravlja.“