Izv. prof. dr. sc. Sanja Šolić: „Na tržištu rada vlada velika potražnja za strojarskim kadrom te nezaposlenih strojara u principu nema“

Izv. prof. dr. sc. Sanja Šolić, nakon bogate međunarodne znanstvene i profesionalne karijere, na Sveučilištu Sjever radi od 2016. godine, a od 2019. godine obavlja funkciju pročelnice Odjela za strojarstvo. Sudjelovala je na brojnim međunarodnim znanstvenim projektima za industriju, od kojih su najznačajniji razvoj novog čelika za klipnjače, za veliku europsku automobilsku grupaciju, te na čelicima za alatnu industriju u okviru međunarodnog EU projekta. Uz te velike projekte radi na cijelom nizu manjih tehnologijskih projekata za slovensku metaloprerađivačku industriju. Na preddiplomskom i diplomskom studiju strojarstva predaje područja znanosti o materijalima i proizvodnim tehnologijama. Aktivno sudjeluje u oblikovanju novog diplomskog studija strojarstva. U nastavku svoje karijere namjera joj je kontinuirano se i dalje usavršavati u području svog znanstvenog interesa te kao nastavnica. U intervjuu s pročelnicom izv. prof. dr. sc. Šolić saznajemo kako su se na Odjelu za strojarstvo prilagodili novonastaloj situaciji uzrokovanoj pandemijom korona virusa te sve pojedinosti studiranja na tom kvalitetnom studiju.

S obzirom na veoma specifična vremena po pitanju provođenja nastave, gdje je cijeli obrazovni sustav bio primoran doslovce preko noći organizirati nastavu online, možete li nam reći kako ste se Vi na Vašem Odjelu prilagodili cjelokupnom nastavnom procesu?

Na Odjelu za strojarstvo se od trećeg tjedna svi kolegiji preddiplomskog i diplomskog studija izvode u realnom vremenu prema rasporedu nastave, na raznim platformama tipa Zoom, Google Meet itd. Već u prvom tjednu online izvođenja počeli smo u gotovo 50 % udjelu s nastavom u realnom vremenu prema rasporedu jer nam je bilo vrlo važno da studenti ne izgube kontinuitet nastave. Kako se u medijima nagovještavala opcija prelaska na online nastavu, u tjednu prije počeli smo s pripremama za rad na daljinu. Nastavnici su počeli raditi na osmišljavanju najboljeg načina prilagodbe svojih kolegija online izvođenju, kako bi se studentima omogućila što kvalitetnija nastava na daljinu.

Kakve su povratne informacije Vaših studenata, a kakve profesora na ovaj novi način izvođenja cjelokupnog nastavnog procesa?

Naravno da online nastava ne može biti zamjena za kontaktnu nastavu, ali s obzirom na situaciju u kojoj smo se našli, nastavnici su uložili i ulažu veliki trud i napor da izrade što kvalitetnije materijale te da kroz video nastavu što bolje sa studentima odrade i predavanja i vježbe. Reakcije studenata su vrlo pozitivne, pogotovo studenata diplomskog studija koji su od samog početka izvrsno prihvatili ovaj oblik nastave jer su većina izvanredni studenti koji i dalje rade te im u ovim uvjetima svakako jako odgovara da mogu od kuće pratiti nastavu nakon radnog vremena. Studenti vrlo aktivno sudjeluju kroz programe i zadatke koje moraju rješavati, a koje im nastavnici dodatno zadaju kako bi ih se potaknulo da samostalno dodatno prouče literaturu i utvrde gradivo koje je odrađeno u tekućem tjednu. Svakako povratna informacija je vrlo pozitivna jer studenti vide da se nastavnici trude radi njih i da nisu ostavljeni na vjetrometini i u neznanju s otvorenim pitanjima.

Nastavnici Odjela za strojarstvo su se jako dobro prilagodili ovom obliku izvođenja nastave jer svi dobro barataju tehnikom i informatičkim programima. Najviše truda se ulaže u prilagodbu tema kolegija online izvođenju jer je potrebno osmisliti i koncipirati na optimalan način vježbovnu nastavu koja bi se izvodila u labosima na programskim paketima i opremi ovim uvjetima.

Možete li ukratko usporediti online i kontaktnu nastavu? Mislite li da online pristupom možda gubite na kvaliteti studija? Na koji način provjeravate usvojeno znanje studenata?

Kontaktna nastava se na tehničkim studijima svakako ne može zamijeniti online nastavom, ali u ovim uvjetima kojima smo se morali svi prilagoditi u vrlo kratkom vremenu, online način izvođenja je svakako najkvalitetniji mogući nadomjestak kako bi se osigurao kontinuitet nastave i kako se ne bi došlo u situaciju gubitka semestra. Svakako, online načinom izvođenja nismo u mogućnosti odraditi određeni dio laboratorijske nastave u malim grupama studenata, ali smo se prilagodili na najbolji mogući način. Nastavnik i studenti su istovremeno na svojim računalima, rade u određenom programu, profesor dijeli svoj ekran sa studentima te oni jasno vide što on radi te isto to odrađuju kod sebe. Svi studenti instalirali su studentske verzije programa na vlastita računala te svi zajedno s nastavnikom interaktivno prolaze kroz sve zadatke i vježbe. Usvojena znanja se provjeravaju kroz tjedne zadatke, a provjera znanja i ishoda učenja u online izvedbi će ovisiti o gradivu i ishodima pojedinih kolegija.

Sveučilište Sjever je najmlađe sveučilište u Republici Hrvatskoj. Po čemu se, po Vašem mišljenju, ono razlikuje od ostalih sveučilišta?

Sveučilište Sjever kao najmlađe sveučilište u RH vrlo je fleksibilno i otvoreno za sva poboljšanja u cilju podizanja kvalitete izvođenja nastave. Obzirom da sam radila i na drugom sveučilištu i provela dio vremena i u istraživačkim ustanovama izvan RH, mogu u usporedbi reći da Sveučilište Sjever jako vodi računa o svakom studentu i studentima maksimalno izlazi u susret te im pomaže u svim aspektima studija. Također, prati se kvaliteta izvođenja nastave te se poboljšanja i inovacije značajno jednostavnije uvode u studije. Nastavnici su fleksibilni i otvoreni za novitete i poboljšanje kvalitete nastave, a i međuljudski odnosi su super što je vrlo važno za kvalitetno funkcioniranje cijelog sustava. Ono što je važno spomenuti je i da Sveučilište Sjever njeguje meritorni, a ne hijerarhijski princip vrednovanja i napredovanja svojih zaposlenika, što je normalno na svim znanstvenim i obrazovnim institucijama u svijetu, a nije baš slučaj na ostalim sveučilištima u Republici Hrvatskoj gdje morate čekati red za napredovanje u zvanje bez obzira na uvjete, znanstvena i nastavna dostignuća koja imate u odnosu na kolege koji su u odnosu na vas prije u redu.

Znate li koliko se studija strojarstva izvodi u Hrvatskoj? Što se tiče Vašeg studija, koja će kompetentna znanja vaši studenti imati u odnosu na druge slične ili iste studije na nekom drugom sveučilištu?

Sveučilište Sjever izvodi peti sveučilišni diplomski studij strojarstva u RH. Kako je naš studij strojarstva najmlađi u odnosu na ostale studije, prilikom izrade silabusa vodilo se računa da nastavni program obuhvati najsuvremenija znanja iz područja struke. Na našem diplomskom studiju strojarstva stječu se specijalizirana znanja i vještine iz područja strojarstva, usvajanjem znanja o novim materijalima i tehnologijama, modeliranju i simulacijama, konstruiranju i optimiranju proizvoda, proizvodnih procesa i postupaka rješavanjem problema iz prakse uz korištenje suvremenih inženjerskih alata. Studij se izvodi kao optimalna kombinacija teorijskih znanja i principa, te znanstveno utemeljenih praktičnih i tehnoloških iskustava i postupaka. Na studiju se također uz korištenje suvremenih inženjerskih alata potiče i razvoj timskog rada, učinkovite inženjerske komunikacije i vještina iz područja industrijskog menadžmenta, uz razumijevanje inženjerske i znanstvene etike te utjecaja inženjerskih rješenja na okoliš i društvo.

Odjel strojarstva veoma je aktivan po pitanju projekata financiranih iz EU sredstava, konkretno nositelj ste jednog važnog projekta, trenutno aktualnog. Možete li ukratko objasniti o čemu se radi i kako ste Vi, kao voditeljica projekta, došli na ideju razrade upravo tog projekta?

Kako cijeli svoj profesionalni život radim i na znanstveno istraživačkim projektima, sudjelovala sam i na dva projekta iz područja jačanja kapaciteta Europskog Socijalnog fonda. Ti projekti su jako dobri za kontinuirano usavršavanje nastavnika i podizanja kvalitete ustanova koje ih dobiju. To me potaknulo i da ispred Odjela za strojarstvo prijavim projekt u pozivu Europskog socijalnog fonda: Internacionalizacija visokog obrazovanja pod nazivom Internacionalizacija diplomskog studija strojarstva na Sveučilištu Sjever. Cilj projekta je kroz niz aktivnosti pripreme kolegija diplomskog studija strojarstva za izvođenje i na engleskom jeziku jačati kompetencije nastavnika te time podići kvalitetu izvođenja nastave na studiju općenito. Mišljenja sam da bi svi studenti tijekom studija trebali iskoristiti mogućnost odlaska barem na stručnu praksu ili na jedan semestar nastave negdje na strano sveučilište u EU. Vrlo je važno proširiti vidike, vidjeti kao se živi i radi u drugim državama, što se uči, kako se uči, kakva je radna disciplina, upoznati nove ljude i steći kontakte, te sve pozitivne strane i naučeno primijeniti u radu kod nas u Hrvatskoj.

 

Kakva je važnost navedenog projekta za Vaš odjel i poboljšanje samog studijskog programa?

Projekti iz Europskog socijalnog fonda namijenjeni su jačanju kapaciteta visokoškolskih ustanova pa tako i projekt Internacionalizacije diplomskog studija strojarstva. U okviru projekta posjećena su tri sveučilišta, u Velikoj Britaniji, Finskoj i Švedskoj te su nastavnici odradili i usavršavanje na međunarodnoj konferenciji o visokom obrazovanju u Finskoj. Također predviđeno je i usavršavanje tehničkog engleskog jezika za nastavnike i studente, a što je moralo biti odgođeno radi prekida kontaktne nastave. Viđena iskustva izvođenja nastave na studijima strojarstva na stranim sveučilištima, iskustva sa stranim studentima, znanstveno istraživački rad, načini izvođenja nastave svakako su doprinijela poboljšanju nastavnih kapaciteta nastavnika odjela.

Kakva je suradnja Vašeg Odjela i realnog sektora? Kakve su reakcije od strane gospodarstva na Vaše studente?

U sjeverozapadnoj Hrvatskoj ima velik broj metaloprerađivačkih tvrtki kao i čitav niz ostalih industrija koji zapošljavaju veliku većinu naših studenata strojarstva. Većina studenata strojarstva radi već na trećoj godini preddiplomskog studija, a na diplomskom studiju je zaposleno gotovo 80 % studenata. Uz to kontinuirano dobivam upite od tvrtki da im se upute studenti koji bi se kod njih zaposlili te ostali raditi nakon diplome. Većina tvrtki daje i stipendije studentima kako bi ih motivirala da dođu raditi baš kod njih. Kako strojari stječu vrlo kvalitetna temeljna tehnička znanja kao i sposobnost rješavanja složenih i kompleksnih problema lako se prilagođavaju svakoj industrijskoj grani. Danas je vrlo važno da mladi ljudi na radnom mjestu osim primjene svojih stečenih znanja budu spremni i na kontinuirano učenje i usavršavanje jer struka kontinuirano napreduje, uvode se nove tehnologije, materijali i proizvodi koje je potrebno vrlo brzo usvojiti i primijeniti. Tu su strojari svakako vrlo prilagodljivi jer se na kvalitetne temelje uz razvijene radne navike vrlo lako nadograđuju nova znanja. Na području Republike Hrvatske strojarska struka je vrlo tražena te smo svjedoci posljednjih godina da na tržištu rada vlada velika potražnja za strojarskim kadrom te da nezaposlenih strojara u principu nema.

Zašto studij strojarstva na Sveučilištu Sjever? Vaša poruka budućim studentima?

Upišite strojarstvo svakako! Nemojte da vas obeshrabre priče o težini studija. Uz redovito ispunjavanje svih studentskih obaveza sve se može riješiti na vrijeme, a diploma strojarstva svakako vrijedi truda i zalaganja. Strojarstvo otvara čitav niz mogućnosti za rad na zanimljivim poslovima i za daljnja usavršavanja. Omogućuje zapošljavanje svugdje u svijetu bez suvišnih objašnjavanja što ste to točno studirali te otvara mnoga vrata.